Top
m

Vesti

  |  Vesti

 

 

 

Prodajna galerija „Beograd“
Ustanova kulture grada Beograda

Kosančićev venac 19
Beograd, Srbija
Tel/fax + 381 11 30 33 923

Nenad Burnić - 14. mart - 1. april 2024.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 14. marta u 19 časova otvara se izložba

Nenada Burnića

Do mnogih saznanja dođoh i to me ne usreći,
sve sam manji bivao što sam bio veći

14. mart – 1. april 2024.

Nenad Burnić (1970. Beograd) završio je Vajarski odsek na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu 1998. godine. Realizovao je šest samostalnih izložbi i učestvovao na brojnim grupnim izložbama. Član je ULUS-a od 2000. godine, u statusu samostalnog umetnika. Кorpus izložbe čine skulpture galerijskog formata i kao i fotodokumentacija tri umetničke intervencije izvedene u javnom prostoru tokom 2014/15. godine. Izložba se realizuje kao autorski projekat umetničke asocijacije ARТ-ZOOM, koju su 2018. godine osnovali Dragoslav Кrnajski, Vladimir Ristivojević i Ivona Fregl.

(…)

“Polazište Burnićeve umetničke prakse nalazi se u pop-artu i postmodernističkoj aproprijaciji. Njegov opus karakterišu sofisticirane aluzije, paradoksalnost, provokativnost, humor i auto-ironija kao modus umetničkog i društvenog protesta. Umetnik se ironično i kritički odnosi prema ljudskoj prirodi, društvenim konvencijama i institucijama kulture, koristeći humor kako bi istakao paradokse društva u kom živimo. Nazivi (uobličeni u kratke satire ili duža naravoučenija) čine integralni deo radova; bilo da se radi o skulpturama namenjenim izlagačkim prostorima ili umetničkim intervencijama u javnom prostoru, Burnić uporedo stvaralački deluje na dva nivoa: vizuelnom i tekstualnom, transformišući svoje radove iz fizičkih u retoričke figure. (…) Burnićeva ironija nije ni površna, ni maliciozna, već duboko filantropska. Za umetnika, humor je odbrambeni mehanizam, lek protiv sumorne stvarnosti. Svaki njegov rad može se shvatiti kao pilula (nekad gorka, nekad slatka) koju treba progutati.“

Ivona Fregl, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Anja Arambašić - 22. februar – 11. mart 2024.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 22. februara u 19 časova otvara se izložba

Anje Arambašić

Savršeno mesto

22. februar – 11. mart 2024.

Anja Arambašić (1999. Pančevo) diplomirala je 2022. i završila master studije 2023. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na smeru slikarstvo u klasi profesora Branka Rakovića. Trenutno je na doktorskim umetničkim studijama pod mentorstvom vanrednog profesora Vladimira Milanovića. Izlagala je na više grupnih izložbi i realizovala tri samostalne izložbe. Postavku u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” čini serija slika i crteža izvedenih u klasičnim slikarskim medijima – ulja na platnu i uljanog pastela na papiru.>(…)

Anja Arambašić, koristeći izražajnost slikarske materije, moć i energetske potencijale gesta i boje, upravo nastoji da ogoli deo ličnog unutrašnjeg prostora, da otkrije savršeno mesto u kome vodi dijalog sa sobom i sa kog posmatra i ispituje svet koji je okružuje. Na izložbi u Prodajnoj galeriji „Beograd“ ona predstavlja seriju slika i crteža, realizovanih uljanim bojama na platnu i uljanim pastelima na papiru, kompozicije koje skladno integrišu asocijativni i imaginarni pejzaž sa apstraktnom likovnom formom. Na pojedinim radovima prepoznajemo obrise vegetacije, tla, neba, naznake prostorne dubine ili slaganja planova. Ipak, predmetna referencijalnost nije klasičnog mimetičkog tipa i izmičući ponavljanju konkretnog predela stavljena je u službu imaginativne i onirične realnosti, bez ljudske figure ali ne i dehumanizovane.

(…) Savršeno mesto Anje Arambašić, mesto spokoja, imaginacije, snoviđenja i naslade, nije mišljeno kao eskapistička negacija i odbijanje direktnog pogleda u surovu realnost sveta. Ono je lična stvaralačka vizualizacija plodnih oaza, gotovo sakralnih mesta, koje osnažuju duh da iznedri moguće i blagotvorne alternative ustaljenim životnim tokovima uritmovanim taktom konzumerizma i obojenim osećanjem alijenacije.

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Antanasije Punoševac - 1 – 19. februar 2024.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 1. februara u 19 časova otvara se izložba

Antanasija Punoševca

Efemerne utopije

1 – 19. februar 2024.

Antanasije Punoševac (1992. Aleksandrovac), završio je osnovne i master studije kao student generacije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2015. godine u klasi red.prof. Gordana Nikolića, odsek slikarstvo. Doktorirao na istom fakultetu 2021. godine pod mentorstvom red.prof. Radomira Кneževića. Član je ULUS-a. Od 2018. godine radi kao nastavnik crtanja i slikanja u pripremnoj školi Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Priredio jedanaest samostalnih i učestvovao na velikom broju grupnih izložbi. Osnovni motiv radova na papiru iz ciklusa ,,Efemerne utopije“ predstavljaju akumulirani prizori ljudskih figura preuzetih iz više različitih izvora – digitalnih medija, internet sajtova, društvenih mreža.

(…)

,,… Punoševac se u digitalnom polju prepušta umetnički proverenoj, a onlajn svetu manje poznatoj metodologiji: intuiciji i uosećavanju. Кao i svi mi „onlajn ljudi”, on se pred napadom neprestanog protoka digitalnih slika opredeljuje za pomalo zaboravljene veštine poput naslućivanja, uživljavanja u i oživljavanja slika. Autor na onlajn bombardovanje slikama odgovara intuitivnom selekcijom pretvarajući sopstvenu sposobnost biranja u nesvakidašnji osećajni algoritam. Iz mašinskog, fabrikovanog i programiranog sveta slika koje obitavaju na društvenim mrežama, reklamama, sajtovima, javnim objavama, komodifikovanim i instrumentalizovanim, ili pak onim individualnim i ličnim, on za potrebe iscrtavanja kontura efemernih utopija, alaramantno crvenih, izdvaja određene primerke po sopstvenom nahođenju i osećaju. To čini koristeći ruku, liniju i crtež, i apstrahuje ih u skupine ljudskih figura i floralnih motiva, u slike koje preradom uniformnih i generisanih onlajn oblika u crtež postaju jedinstvene, kako zbog odabrane repeticije i gomilanja prizora, tako i zbog uvođenja elementa uosećavanja među njih. U vremenu kada digitalno unovčavanje slika nije retkost, Punoševac se odlučuje za smeštanje i sebe i nas u raritetno stanje, tj. za personifikaciju istrošenih slika, za dodeljivanje razuma i osećajnosti tim usahlim vizuelnim onlajn utvarama. “

Ana Knežević, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Novogodišnja prodajna izložba - 15. decembar 2023 – 31. januar 2024.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 15. decembra u 13 časova otvara se

Novogodišnja prodajna izložba

15. decembar 2023 – 31. januar 2024.

Novogodišnja prodajna izložba izdanje 2023-24. priključuje se široj manifestaciji pod pokroviteljstvom grada pod nazivom Beogradska zima, predstavljajući galerijsku ponudu svojih umetnika čiji će radovi za ovu priliku biti predstavljeni u okviru specijalnih popusta do kraja godine !

Deo ekskluzivne ponude čine klasici međuratnog modernizma sa muzejskim primercima brižljivo odabranih crteža i slika Milana Konjovića, Ljubice Cuce Sokić, Ivana Tabakovića i Mila Milunovića. Posleratni modernizam zastupljen je sa radovima na papiru i slikama Miće Popovića, Miloša Bajića, Majde Kurnik, Bože Ilića, Leonida Šejke, Vladimira Veličkovića… Od proširenog internacionalnog sastava Pop-arta i Novog realizma, u ponudi imamo grafike Eroa, Sezara, Bena, Žan Šarla Blea…

Iz savremene produkcije kao i od radova nastajalih poslednjih decenija 20.veka izdvajamo posebnu izložbu sa slikama, kolažima, grafikama i fotografijama Dušana Otaševića, Predraga Neškovića, Radomira Reljića, Mice Poptsisa, Jelene Trpković, Mrđana Bajića, Milana Blanuše, Jarmile Vešović, Aleksandra Cvetkovića i Slobodana Trajkovića, kao i Kristine Ristić, Sare Lazarević, Branka Rakovića, Marije Tošković, Dragane Žarevac, Predraga Terzića, Sonje Žugić, Lane Vasiljević, Daniele Fulgosi, Ivana Pavića, Petra Krasa, Mile Gvardiol, Milene Maksimović Kovačević, Vladimira Milanovića, Jovanke Mladenović, Nataše Kokić, Irene Kuzmanović, Tare Rodić, Žolta Kovača, Milice Rakić, Igora Antića, Maje Simić, Tatjane Strugar, Dragane Pajković Dodig, Aleksandra Radičevića, Luke Marjanovića, Veljka Vučkovića, Srđana Veljovića, Aleksandra Kelića…

Izbor radova sačinile su Jelena Krivokapić i Sanja Todosijević, kustosi galerije „Beograd“

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Jelena Šalinić Terzić - 23. novembar – 11. decembar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 23. novembra u 19 časova otvara se izložba

Jelene Šalinić Terzić

Stiks – zaokret

23. novembar – 11. decembar 2023.

Jelena Šalinić Terzić (1976. Kraljevo) diplomirala 2000. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, odsek slikarstvo, u klasi profesorke Anđelke Bojović. Magistrirala 2003. i doktorirala 2016. godine na na istom fakultetu. Radi na Filološko-Umetničkom fakultetu u Kragujevcu (FILUM) kao redovni profesor. Član je ULUS-a od 2001. godine. Od 2000. godine izlaže samostalno i učestvuje na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Mađarska, Poljska, Francuska, Velika Britanija, Meksiko…) Dobitnica je više prestižnih nagrada i priznanja za svoj umetnički rad. Učestvovala je u radu brojnih likovnih kolonija i nekoliko međunarodnih umetničkih projekata. Na izložbi u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” umetnica predstavlja seriju crteža u čijem tematskom fokusu je likovna projekcija pejzaža planinskih rečnih klisura.

(…)

“Jelena Šalinić Terzić svojom radoznalošću, erudicijom, talentom, dušom, reaguje na svet oko sebe tako što nam ga predstavlja na likovno vešt i uzbudljiv način, kroz svoje raznovrsne idejne i poetske tokove, kroz cikluse koji su uvek pomak u nešto novo i više, zahtevnije i likovno intrigantnije. Upućuje, pritom, naše misli i zapitanosti na odnos čoveka i prirode, čoveka neprisutnog u pejsažu, dakle, čoveka namerno odsutnog, a veoma prisutnog uništitelja prirode, njenih resursa i njenih lepota. Spletom linija, bojenim površinama, belinama papira, ritmovanim mnoštvom žila i kapilara biljnog sveta, odsjajem vodenih površina, prepletima, finim tkanjima i raspletenim drhtavim linijama, umetnica superiorno obrađuje i rešava sebi zadate izazove i nove likovne zadatke. (…) Jelena nas i ovom novom serijom radova suočava sa činjenicom da rađanje i umiranje sveta neprekidno teče i da smo prolazna, kratka epizoda u tom ciklusu.”

Borka Božović, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Zoran Graovac - 2 – 20. novembar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 2. novembra u 19 časova otvara se izložba

Zorana Graovca

Odsjaj snova

2 – 20. novembar 2023.

Zoran Graovac (1965. Beograd) slikar, redovni je profesor slikarstva na Fakultetu likovnih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu gde su mu predavači bili prof. Jovan Sivački, prof. Mirjana Mihać i prof. Slavoljub Čvorović. Magistrirao je 1993. u klasi prof. Jovana Sivačkog, a potom i doktorirao 2013. Do sada je izlagao na 16 samostalnih i preko 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Direktor je Centra za grafiku i vizuelna istraživanja ,,Akademija“. U svom umetničkom radu pored crtanja i slikanja bavi se grafikom, skulpturom, umetnošću ručno rađenog papira i mozaikom. Na izložbi u Prodajnoj galeriji “Beograd“ Zoran Graovac predstavlja novi ciklus slika čije je likovno polazište u doživljajima nastalim tokom putovanja, ali i u refleksiji imaginarnih prostranstava artikulisanih izražajnim kolorističkim gestom i postupkom komponovanja. Morski pejzaž kao tematsko polazište, u različitim slikarskim postupcima, kreće se od realističnih preko apstrahovanih predstava, sve do razlaganja forme u duhu poentilizma.

(…)

Ova izložba predstavlja kontinuitet u dosadašnjem slikarstvu Zorana Graovca; to je skoro poentilističko viđenje stvarnosti ali ne u smislu raščlanjivanja već ekspresije utiska. Na njegovim slikama odsjaj ima posebno mesto, mesto zasebnog doživljaja koji je nekada čak ispred samog prizora koji slika, dobija prvenstvo i prelazi u izraz duhovnog utiska. Kao kad vas na trenutak zaslepi Sunce pa je utisak tog zaslepljenja jači od samog prizora i evocira uspomene i razmišljanja koja preovladaju sam prizor. Tako, slikajući pejzaže koji se prostiru pred njim ili nekada slikajući snove, zapravo daje prvenstvo emociji koja ih prati. Za posmatrača to su vedri prizori optimizma i upečatljivih doživljaja koje nam nudi postojanje i raskošna Zemlja na kojoj smo. Kolorit i intenzitet boja tretirani rukom Zorana Graovca grade slikarstvo koje nas podseća na sveukupnu radost življenja, na sve ono što često zaboravljamo u svakodnevnim okolnostima./p>

Aleksandra Rakonjac, slikarka i grafičarka (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Željka Momirov - 12 – 30. oktobar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 12. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Željke Momirov

Bez naziva – Tragovi

12 – 30. oktobar 2023.

Željka Momirov (1962. Novi Sad) diplomirala jе na Fakultеtu primеnjеnih umеtnosti u Bеogradu, na katedri vajarstva, smer skulptura u prostoru i arhitekturi, u klasi prof. Miodraga Živkovića. 1990. godine je specijalizirala na Visokoj školi za umetnost i stare zanate „Ribat Al Fath“ u Rabatu, Maroko. Magistarske studije jе završila na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 1993. godine, smer skulptura u prostoru i arhitekturi. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik preko 30 nagrada i priznanja za svoje stvaralaštvo. Radi u zvanju redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, Republika Srpska. Željka Momirov u svojoj stvaralačkoj i izlagačkoj praksi koncipira svaku galerijsku postavku kao složenu prostornu instalaciju artikulisanu u sadejstvu medijski različitih formi izraza – skulptura, crtež, fotografija, grafika, video. Oslanjajući se na ideje i iskustva kontruktivizma i minimalizma kreira personalizovane i komunikativne mikro-ambijente čije strukturisanje podrazumeva primenu pažljivo promišljenih numeričkih vrednosti, geometrije, modula, serije i rastera..

(…)

Osamdesete godine prošlog veka bile su zanimljivo razdoblje izlaska na scenu generacija vrlo specifičnih i različitih poetika. Željka Momirov je u toj lepezi raznovrsnosti i suptilnih osvrta na esencijalna pitanja egzistencije, ali i društva i sveta u kome stasava, započela svoju intimnu, monološku priču, koja se, racionalnošću i sugestivnom likovnom pojavom, izdvojila na tadašnjoj beogradskoj sceni. Potrebno je naglasiti da su osamdesete godine prošlog veka bile vreme pomeranja ugla posmatranja i odnosa prema onome što se zove istorija umetnosti, kako u slici tako i u skulpturi (od Transavangardnog povratka slici do Engleske nove skulpture). Kasnije će postati jasno da je ta inspirativna raznovrsnost prethodila tehnološkoj ekspanziji koja je promovisala novo, digitalno doba, doba vizuelne dominacije. Ove okolnosti, bez sumnje, dodatno ističu jezičku određenost i ostale osnovne postulate oblikovanja i narativa kojima se Željka Momirov bavi. Kao lajtmotiv neke kompozicije, taj period će ostati izvorište, primarni poriv u artikulaciji tema, zapitanosti i odgovora na izazove vremena. Može da promeni sve elemente u izvođenju – materijal, jezik kojim se obraća, boju ili izvornost oblika koje uvodi u svoju interpretaciju – ali će uvek ostati primarna jednostavnost i prostorna promišljenost, kao i svest o interakciji, nekada i suprotstavljenih formi.

 

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz publikacije Željka Momirov, Pod lupom, 2023)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Mihailo M. Petković - 21. septembar - 9. oktobar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 21. septembra u 19 časova otvara se izložba

Mihaila M. Petkovića

Slike

21. septembar – 9. oktobar 2023.

Mihailo M. Petković(1958. Beograd) diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Živojina Turinskog. Magistarske studije završio 1986. godine kod istog profesora. Izlaže od 1982. godine. Član ULUS-a od 1985. godine. Izlagao na velikom broju kolektivnih izložbi (Oktobarski salon, Jesenji salon, Prolećni i Jesenji salon ULUS-a) i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Nemačka, Holandija, Francuska, Italija). Dobitnik nekoliko nagrada za likovno stvaralaštvo. Njegova dela se nalaze u relevantnim muzejskim zbirkama, kao i u galerijskim i privatnim kolekcijama. U Prodajnoj galeriji „Beograd“ biće predstavljen izbor novijih radova iz slikarskog opusa u kome se može čitati logika razvoja poetike fundirane u estetici apstraktnog pikturalnog izraza. Suprotno načelu dezintegracije kao jednom od osnovnih načela enformela, ovi radovi su zasnovani na stvaralačkom postupku koji se kreće i balansira na različitim osnovama – od momenta slučaja i automatizma, preko pažljivog odabira elemenata, traženja idealnih kompozicionih odnosa, do disciplinovanog građenja konačne strukture.

(…)

Na izložbi u Prodajnoj galeriji „Beograd“ predstavljena su recentna ostvarenja većeg formata koja se logički nadovezuju na autorski koncept izgrađen i odnegovan tokom prethodnih decenija. Gotovo svakim novim delom umetnik iznova, u domenu tradicionalnog poimanja slike, konstruiše napete odnose između klasičnog formata platna, njemu izvorno svojstvene plohe, i težnje da se plastički bujne kompozicije otrgnu u prostor čineći svoje organski oblikovano sopstvo vizuelno snažnijim i taktilno opipljivijim. Autor usklađuje dva principa, ili pak insistira na tenziji njihovih dodira, sučenjavalja u vidu superponiranja više različitih vizuelnih tema. Naime, on promišljeno organizuje površine postavljanjem i slaganjem horizontalnih i vertikalnih ravni geometrijskog ili nepravilnog oblika, kao i trakastih pasaža, odvajajući ih različitim obojenjem, linearnim usecima ili profilisanjem. Sa druge strane, ovaj racionalni pristup likovnoj arhitektonici oblika i masa razlaže ekspresijom kidanja i rascepa njihove površine, oslobođene gestualnosti, elementa slučaja i spontanog curenja bojenih namaza. Tamnim, mrkim i zemljanim tonovima, poput hromatske parafraze sporog eonskog trajanja geološke istorije, često suprotstavlja zvučnost i dinamiku bljeska crvene, žute, narandžaste, plave ili bele boje

 

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Lidija Antanasijević - 31. avgust - 18. septembar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 31. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Lidije Antanasijević

Re – Transformatorium

31. avgust – 18. septembar 2023.

Lidija Antanasijević (1961. Beograd) diplomirala 1988. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, odsek grafike, u klasi prof. Boška Karanovića. Na istom fakultetu 1991. magistrirala u klasi prof. Marka Krsmanovića. Dobitnica je nagrade Veliki pečat i Mali pečat Grafičkog kolektiva. Njeni radovi nalaze se u kolekcijama širom sveta, između ostalog u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu, Muzeju grafike Kine u Guanlanu, u Šenženu i u mnogim drugim. Redovno izlaže u zemlji i u inostranstvu. Od 1991. živi i radi u Londonu. U svojim radovima umetnica istražuje fenomene sećanja, izmeštenosti, kolektivnog i ličnog identiteta, kao i kulturoloških različitosti. Ovom izložbom predstavlja višemedijsku instalaciju koja se sastoji od video projekcija u prostoru i slika/kolaža. Kroz različite faze dekonstruisanja/rekonstruisanja lista Politika izrađuje kolaže kojima dodeljuje status novonastalog artefakta konstruisanog vizuelnom reinterpretacijom grafičkih znakova. Metaforički ovaj performativni čin predstavlja umetničku realizaciju uništavanja medijskih poruka koje prema njenim rečima ,,afektiraju ljudske živote”.

(…)

U korelaciji sa ranijim ostvarenjima Transformatorium je još jednom pokazao autorkinu poziciju suptilnog kritičkog preispitivanja sveta i vremena u kojem živi, istorijskih okolnosti i konsekvenci zbog kojih će biti u raskoraku između dva doma, dve kulture i tradicije, u jezicima i identitetima koji će se kontinuirano mešati i konstantnoj zapitanosti o pripadanju. Adaptirana za prostor Prodajne galerije „Beograd“ izložba Re-Transformatorium u formalno-prezentacijskom smislu za umetnicu jeste prilika i izazov da se u novim odnosima među radovima, njihovim elementima pokretne slike, kolažiranih tipografskih sadržaja, materijala i tekstura uprizori momenat duboko intimnog, introspektivnog pogleda i razmišljanja o složenostima realnosti emigrantske dvostruke egzistencije. Konzistentno i misaono sofisticirano stvaralaštvo Lidije Antanasijević poslednjih nekoliko decenija pripada krugu umetničkih praksi i senzibiliteta koji ne podležu trendovima i diktatu velikih tema ili visokih produkcija već onim čije se vrednosti izgrađuju u nepretencioznosti, u jednostavnosti i jasnoći ideje, istrajnosti da se odabrani primarni medij i vizuelni izraz postepeno i temeljno savladaju a samim tim i sagledaju granice njihovih mogućih pomeranja i proširenja.

 

Miroslav Karić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Javni konkurs za imenovanje direktora Prodajne galerije ``Beograd``

На основу члана 35. став 2. Закона о култури („Службени гласник РС”, број 72/09, 13/2016, 30/2016 – испр, 6/2020, 47/2021 и 78/2021), чл. 33. Статута Продајне галерије „Београд“ број I-278 од 08. августа 2022. године, Одлуке Управног одбора Продајне галерије „Београд“ бр. I-369 од 23.08.2023. године,  Управни одбор Продајне галерије „Београд“,

 

расписује

 

ЈАВНИ КОНКУРС ЗА ИМЕНОВАЊЕ ДИРЕКТОРА

ПРОДАЈНЕ ГАЛЕРИЈЕ „БЕОГРАД“

 

Подаци о установи културе

Пословно име: Продајна галерија „Београд“

Седиште установе: Београд, ул. Косанчићев венац бр. 19

Матични број: 07023707

ПИБ: 100052239

Претежна делатност Продајне галерије „Београд“: 91.02 – делатност музеја, галерија и збирки

Радно место: директор установе културе Продајне галерије „Београд“

Именовање директора на период од четири године.

 

Услови за избор кандидата за директора:

–  стечено високо образовање из научне, односно стручне области у оквиру образовно-научног поља друштвено-хуманистичких наука или из уметничке, односно стручне области у оквиру образовно-уметничког поља уметности на: основним академским студијама у обиму од најмање 240 ЕСПБ бодова, односно специјалистичким струковним студијама, по пропису који уређује високо образовање почев од 10. септембра 2005. године; или на основним студијама у трајању од најмање четири године, по пропису који је уређивао високо образовање до 10. септембра 2005. године;

–   да има најмање пет година радног искуства у култури и у струци, од чега најмање три године радног искуства на пословима руковођења;

–    да има знање страног језика;

–    да има знање рада на рачунару;

–    да се против кандидата не води истрага и да није осуђиван за кривична дела која се гоне по службеној дужности;

–    да има држављанство Републике Србије.

Приликом избора кандидата за директора, Управни одбор ће ценити и следећа допунска знања и способности:

  • познавање пословања правних субјеката у области делатности којим се Продајна галерија „Београд“ бави и руковођења њиховим ресурсима;
  • искуство у управљању средствима, људским и осталим ресурсима;
  • искуство у иницирању, организацији и реализацији пројеката који су везани за изложбене, едукативне и друштвено ангажоване пројекте, као и искуство у обезбеђивању средстава за реализацију пројеката;

-резултате у раду на анимацији и едукацији публике, раду са младима ( публиком и ауторима) и проширењу туристичке понуде културним и уметничким програмима и производима;

-познавање нових технологија и њихове примене у редовним и пројектним активностима институција културе;

-способност комуникације са јавношћу.

Поред напред наведених допунских знања и способности, Управни одбор ће ценити и да ли је образовно-научно или образовно уметничко поље, у оквиру кога је стечено високо образовање кандидата, примерено делатности Продајне галерије „Београд“  за коју кандидат конкурише за директора, пословима у оквиру утврђене делатности Продајне галерије „Београд“  и др.

Сваки кандидат који је заинтересован за учешће на јавном конкурсу дужан је да писаним путем затражи од Продајне галерије „Београд“ општу документацију ради учешћа на јавном конкурсу.

Општа документација обухвата: редован годишњи и финансијски извештај Продајне галерије „Београд“ за 2022. годину; програм рада и финансијски план Продајне галерије„Београд“ за 2023. годину; Статут Продајне галерије „Београд“; Правилник о организацији и систематизацији послова Продајне галерије „Београд“; модел уговора о раду директора, податак о висини плате директора Продајне галерије „Београд“.

Општа документација ради учешћа на јавном конкурсу за именовање директора може се преузети лично у просторијама Продајне галерије „Београд“, ул. Косанчићев венац бр. 19, сваког радног дана за време трајања конкурса, у периоду од 10.00 до 14.00 часова, код Иване Михајловић или Мирослава Сапунџића. Контакт телефон је 011/3033923.

 

 

Пријава на јавни конкурс за именовање директора треба да садржи:

– предлог Програма рада и развоја Продајне галерије „Београд“ за период од четири  године;

– диплому о стеченом високом образовању;

– исправе којима се доказује радно искуство у култури и у струци (радна књижица, потврде или други акти на основу којих се доказује да има пет година радног искуства у култури и са високим образовањем);

– исправе којима се доказује радно искуство на пословима руковођења (радна књижица, потврде или други акти на основу којих се доказује да има три године радног искуства на пословима руковођења);

– исправе којима се доказује знање страног језика;

– исправе којима се доказује знање рада на рачунару;

– исправе којима се доказује да се против кандидата не води истрага и да није осуђиван за кривична дела која се гоне по службеној дужности;

– уверење о држављанству Републике Србије;

– извод из матичне књиге рођених;

– биографију кандидата која мора да садржи елементе којима се доказују допунска знања и способности предвиђених овим јавним конкурсом, са кратким прегледом остварених резултата у раду,

– изјаву кандидата да је упознат са општом документацијом Продајне галерије „Београд“.

Сви докази се прилажу у оригиналу или копији овереној код надлежног органа.

 

Управни одбор Продајне галерије „Београд“ са пријавама кандидата поступа према правилима којима се уређује управни поступак.

Управни одбор Продајне галерије „Београд“ ће обавити разговор са кандидатима који испуњавају услове из конкурса и у року од 30 дана од дана завршетка јавног конкурса доставити оснивачу образложени предлог листе кандидата (у даљем тексту: листа). Листа садржи мишљење Управног одбора о стручним и организационим способностима сваког кандидата и записник о обављеном разговору.

Оснивач именује директора Продајне галерије „Београд“ са листе.

Решење о именовању директора Продајне галерије „Београд“, објављује се у „Службеном листу града Београда“.

Јавни конкурс за именовање директора није успео:

– уколико Управни одбор утврди да нема кандидата који испуњава услове да уђе у изборни поступак о чему је дужан да обавести оснивача и

– уколико оснивач не именује директора Продајне галерије „Београд“ са Листе.

 

Рок за подношење пријава

Рок за подношење пријава је 10 дана од дана објављивања и почиње да тече од наредног дана од дана објављивања јавног конкурса у дневном листу „Политика“, издању за целу територију Србије, на сајту Националне службе за запошљавање и на огласној табли Продајне галерије „Београд“.

 

Адреса на коју се подносе пријаве

Пријаве се подносе у затвореној коверти са назнаком: “За јавни конкурс за именовање директора Продајне галерије „Београд“, на адресу: 11000 Београд, ул. Косанчићев венац бр. 19 путем поште или лично, на истој адреси, сваког радног дана у време трајања конкурса,  у периоду од 10 до 14 часова.

Сва обавештења о јавном конкурсу могу се добити путем телефона: 011/3033923 сваког радног дана за време трајања конкурса, у периоду од 10.00 до 14.00 часова.

 

 

 

 

 

 

Vladimir Temkov - 10 – 28. avgust 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 10. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Vladimira Temkova

Виножито / Duga

10 – 28. avgust 2023.

Vladimir Temkov (1959. Kavadarci, Severna Makedonija) završio je Pedagošku akademiju u Skoplju u klasi prof. Vanča Georgijevskog. Diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Skoplju, odsek Grafika, u klasi prof. dr. Trajčeta Blaževskog. Magistrirao je slikarstvo na istom fakultetu u klasi prof. Blagoja Manevskog. Realizovao je 85 samostalnih izložbi i učestvovao na preko stotinu grupnih izložbi u Makedoniji, regionu i širom sveta. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inostranstvu za likovno stvaralaštvo. Učestvovao je u radu velikog broja umetničkih kolonija, simpozijuma i seminara. Temkov predstavlja slike iz najnovije serije inspirisane raskošnom prirodom i plodovima Tikveškog vinogorja. Linearna i hromatska kompoziciona rešenja, kao i plastično-reljefni elementi, u radu umetnika artikulisani su naglašenim stepenom ekspresivnosti, dok je sama boja tretirana kao svojevrsna apoteoza svetlosti u vizuri lokalnog kulturnog horizonta. Energičnim slikarskim gestom on apstrahuje doživljene prizore i proizvodi formalne analogije manifestacija životne energije i istinskog hedonizma.

(…)

Osnovna tendencija Temkova je da stvara dok hoda, da slika dok diše. Njegov ideal je prirodna jednostavnost, pa slika u dinamičnom duhu slobodnim i moćnim potezima, a istovremeno smireno i kontemplativno, prenosi višeznačne misaone poruke. Ovo, pak, dovodi do dinamičke kompozicije boje u kontaktu sa prirodom gde se zapravo sve kreće i menja. Inspiraciju crpi iz prirode i prirodnih resursa, kao i iz duhovnih izvora ljudskog društva, iz različitih oblasti kao što su književnost, istorija, tradicija, muzika, drama, nauka, život, priroda…

(…)

U klasično građenje kompozicionih konstrukcija on unosi emocionalne sadržaje, dekorativne forme, apstraktni znak koji nosi asocijativne oblike. U procesu stvaranja Temkov se rukovodi sistemom nadgradnje plastično-reljefnih elemenata da bi postigao konačni rezultat formirajući vanvremensku i vanprostornu metafizičku strukturu sveta. U stvari, Temkov u pojedinačnom traži znak večne kosmičke univerzalnosti. On razmišlja i oseća oblicima i bojama. Stvarnost se svodi na asocijaciju dvobitnih ili trobitnih oblika i tema. Na njegovoj paleti se nalazi osunčana zemlja, ali i zemlja natopljena kišom, njena plodnost, boje neba i zemlje, prostor i organska materija i ono između. Spajanjem kontemplacije i radnje, lirizma i ekspresije, prevazilazi kontraste u stvaranju dela.

 

Gorančo Đorđievski, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

REZULTATI KONKURSA ZA IZLAGANJE U 2024. GODINI

REZULTATI KONKURSA ZA IZLAGANJE U 2024. GODINI

 

Na predlog Umetničkog  saveta  galerije izabrani su   sledeći  umetnici  i autorski projekti  za izlaganje u 2024 godini:

 

Antanasije Punoševac  – Zdravko Vučinić  – Tatjana Strugar –  Dragiša Marinković – Miodrag Krkobabić  – Jasna Gulan i Nebojša Lazić – Nenad Burnić i Art zum – Milica Crnobrnja Vukadinović –  Mina Glogovac –  Kristina Pirković –  Marina Popović Vojvodić  – Anja Arambašić –  Nikola Marković – Miljan Stevanović – Beograd nekad i sad / revisited

 

Rezerve:

 

  1. Aleksandra Rakonjac
  2. Jasminka Bogdanović
  3. Danja Tekić
  4. Milan Aleksić

Radomir Knežević - 20. jul – 7. avgust 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 20. jula u 19 časova otvara se izložba

Radomira Kneževića

Ka beskonačnom

Ko bi živeo bez utehe stabala

20. jul – 7. avgust 2023.

Radomir Knežević(1957. Кikinda) završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1983. godine. Magistarske studije je završio na istom fakultetu 1988. godine. U zvanju je redovnog profesora na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Samostalno je izlagao na preko 40 izložbi i na preko 150 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Pariz, Milano, Novi Meksiko, Buenos Aires, Maribor, Sarajevo, Novi Sad, Banja Luka, Amsterdam, Кil, Malme, Tokio, Solun …). Dobitnik je više značajnih nagrada i priznanja. Prepoznatljiva Кneževićeva stvaralačka poetika na najnovijoj izložbi u Prodajnoj galeriji ,,Beograd“ artikuliše se kao ambijentalna instalacija nastala iz sadejstva sa prirodom, od materijala pronađenih u prirodnom okruženju – šiblja i drveća. Radovi proizilaze iz prepleta “živih materijala” koji su mišljeni kao svojevrsni crteži u prostoru galerije u kome oni zajedno sa svojim senkama formiraju specifične vizuelne situacije. Složene trodimenzionalne linearne kompozicije akumuliranjem pojedinačnih delova, povezanih u hipotetičke spletove, upućuju na svu složenost i enigmatičnost unutrašnjih struktura biljnih organizama u prirodi.

(…)

Liniju, trag na papiru, kao liniju horizonta i granicu između vidljivog i nevidljivog sveta Radomir Kneževića menja izlaskom u trodimenzionalni prostor, započinje „crtanjem“ prirodnim materijalom. Stvara oblike koji u svojoj tananoj formi otkrivaju jedan nevidljivi svet koji oživljava prostorno, u vremenu tekuće „realnosti“. Pruće je materijal kojim „iscrtava“ imaginarne forme, otkriva svet nedostupan neposrednom pogledu. Mrežasti oblici, lelujavim, izduženim prisustvom, blago oslonjeni na tlo ili okačeni tako da lebde, obznanjuju strujanja, umreženja čije posredno prisustvo, unutrašnja interakcija, najdirektnije počinje da utiče na život, menja ga i oblikuje. Nevidljiva mreža puteva reči i slika koja nas približava jedne drugima, za umetnika je osnova, povod, potka za „tkanje“ u materijalu koji nam je priroda već dala i razlistala bogatom lepezom oblika. Prateći njenu mudrost, Knežević ide u potragu, pronalaženje, a zatim pripremu i oblikovanje, grana i pruća da bi stvorio jedinstveni svet i novi jezik materije koji teži da se uskladi i harmonizuje svoje postojanje s prirodom.

 

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

KONKURS ZA IZLAGAČKI PROGRAM GALERIJE U 2024. GODINI

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2024. GODINU

 

Konkurs za izlagački program galerije u 2024. godini otvoren je od 3. do 31.  maja 2023.

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2024. godini potrebno je lično ili na galerijsku adresuKosančićev venac 19, 11000 Beograd, dostaviti sledeći materijal:

 

  1. USB flash memoriju sa pojedinačnim fotografijama radova u jpg formatu (koje biste izlagali). Može se priložiti i portfolio.
  2. Оbjašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani)
  3. Аžurirana biografija sa kontakt adresom i telefonima

 

Ukoliko niste u mogućnosti da dostavite materijal ovim putem, možete se prijaviti i putem e-mejla : konkurs.galerijabeograd@gmail.com.  U tom slučaju neophodno je da u vašem mejlu pošaljete fotografije radova u jpg formatu zajedno sa tekstualnim materijalom u word formatu (stavke pod 2. i 3 ) tako da njegova ukupna veličina ne prelazi 50 MB. Ukoliko vaš predlog uključuje i video materijal potrebno ga je upload-ovati i  poslati link. Mejl nasloviti ,,Ime, prezime Konkurs 2024

Napomena: Ukoliko ne dobijete povratni mejl  sa informacijom  da smo preuzeli materijal u roku od tri radna dana kontaktirajte nas  telefonom +381 11 30 33 923  i  +381 11 32  87 325

 

Umetnički savet će o pristiglim predlozima odlučivati do sredine jula  2023. godine.

Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu galerije.

 

 

 

 

Prodajna galerija „Beograd“

Ustanova kulture grada Beograda

 

Kosančićev venac 19

Beograd, Srbija

Tel/fax + 38 1 11 30 33 923

www.galerijabeograd.org

office@galerijabeograd.org

Radno vreme: radni dani 9 -19 h

subota 9 – 15 h, nedelja neradni dan.

Otvaranje izlozbe Srdjana Veljovica u cetvrtak 29.06 u 19h

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“
U četvrtak 29. juna u 19 časova otvara se izložba

Priroda bez društva II
Srđana Veljovića
29. jun – 17. jul 2023.

 

Srđan Veljović (1968) je fotograf i konceptualni dokumentarista. Završio je Elektrotehnički fakultet.
Član ULUSa. U svom radu bavi se, po sopstvenom kazivanju, problemom identiteta i njegovog
uspostavljanja kao polja konstituisanog izvana istražujući mesta prestupa granice koja ga definiše.
Do sada je realizovao brojne samostalne izložbe i projekte od kojih izdvajamo one nastale poslednjih
nekoliko godina: Devedesete/Кultivacija komodifikacija/Migracije, destinacije/Osamdesete/Zid, 30
godina/Višestrukost, samosvojnost/Higijena pročišćavanje/Priroda bez društva/Ogled o istoriji/Migracije,
destinacije extended. Objavljivao je fotografije u štampi i elektronskim medijima: Danas, Feral Tribune,
Peščanik, Komunalinks, Playboy, Vice, Haaretz, Dazed & Confused. Autor ili koautor je knjiga:
„Devedesete“, 2020, „Petrovaradin, neobavezne refleksije o vremenu“, 2020, kao samostalno izdanje; „In
Trance We Trust“, 2022, Arte Galerija. Voditelj je radionica fotografije od 2015. Urednik i selektor galerije
Artget za 2023.godinu.

(…)

Osvajanje urbanog predela ne prestaje da zaokuplja pažnju ovog umetnika kao prostorni fenomen
jedne uvek iznova elaborirane zajednice i njenih rituala na delu. U njegovom središtu je i dalje sam
čovek, ali ovog puta kao individua iskorenjena iz svog društvenog habitata, po sopstvenoj volji ili
nuždi, univerzalni nomad i društveno biće „manjinske zajednice“ u potrazi za autentičnim paritetom
bratstva i bliskosti, empatije i ljubavi. Ova eluzivna individua tematizovana je u brojnim Veljovićevim
ciklusima u svojoj emanirajućoj otvorenosti prema spolja, u svojoj instinktivnoj interakciji sa grupom
smeštenom u jasnim planovima perspektive i kroz pažljivo sekvencirane kompozicione odnose,
fotografskim kadrom koji je interpretacijom svih tragova materijalne istorije i akcijama njenih
protagonista, koliko god oni efemerni bili, dodelio gotovo herojski status.
I dok u sagi o Savamali još uvek u prvom planu imamo zajednicu viđenu u srećnom usudu svojih
združenih delatnosti i organskim vezama, predstavljenim u čistim tonovima boje i tektonici
emanirajuće svetlosti bez senke, sa „Prirodom bez društva“ prisustvujemo rastakanju svetlosnog
bojenog spektra, umnožavanju treperavog fotona produžene ekspozicije koji je ukinuo obrise
stvarima, izgonio ih iz perspektive i dodelio poseban status nestajućeg „lica“
(kulture/zajednice/društva ?) tu, odmah ispred nas. Poput gledaoca u polju impresionističke slike, koji
nije više samo posmatrač, nego i agens slikovnog poretka u središtu centripetalnih sila, on ovde
postaje zatočenik ogledanja u mreži brutalno prekinutih društvenih veza i jednoj uvek iznova
započinjućoj sadašnjosti bez perspektive budućeg vremena.
Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)
…………………………………………………………………………………………………………………………………………..

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Izabrani su umetnici i autorski projekti za izlaganje u 2023 godini

Na predlog Umetničkog  saveta  galerije izabrani su   sledeći  umetnici  i autorski projekti  za izlaganje u 2023 godini:

 

Vladimir Temkov  – Mihailo Petković  – Tivadar Vanjek (1910-1981) –  Đorđe Đorđević – Mina Glogovac  – Srđan Veljović –

Goran Jureša –  Lidija Antanasijević –  Radomir Кnežević –  Željka Momirov  – Nina i Maja Urošević –  Gordana Čekić –

Zoran Graovac – Petar Đorđević –  JUBILARNA IZLOŽBA – šezdeset godina galerije

 

Rezerve:

 

  1. Jelena Šalinić Terzić
  2. Marija Кnežević
  3. Marija Čolić
  4. Ana Cvejić

Konkurs za izlaganje u 2023. godini produžen je do 4. juna do 14 časova.

Konkurs za izlaganje u 2023. godini  produžen je do 4. juna do 14 časova.

Konkurs za izlagački program galerije u 2023. godini

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2023. GODINU

 

Konkurs za izlagački program galerije u 2023. godini otvoren je od 4. do 31.  maja 2022.

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2023. godini potrebno je lično ili na galerijsku adresuKosančićev venac 19, 11000 Beograd, dostaviti sledeći materijal:

 

  1. USB flash memoriju sa pojedinačnim fotografijama radova u jpg formatu (koje biste izlagali). Može se priložiti i portfolio.
  2. Оbjašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani)
  3. Аžurirana biografija sa kontakt adresom i telefonima

 

Ukoliko niste u mogućnosti da dostavite materijal ovim putem, možete se prijaviti i putem e-mejla : konkurs.galerijabeograd@gmail.com.  U tom slučaju neophodno je da u vašem mejlu pošaljete fotografije radova u jpg formatu zajedno sa tekstualnim materijalom u word formatu (stavke pod 2. i 3 ) tako da njegova ukupna veličina ne prelazi 50 MB. Ukoliko vaš predlog uključuje i video materijal potrebno ga je upload-ovati i  poslati link. Mejl nasloviti ,,Ime, prezime Konkurs 2023

Napomena: Ukoliko ne dobijete povratni mejl  sa informacijom  da smo preuzeli materijal u roku od tri radna dana kontaktirajte nas  telefonom +381 11 30 33 923  i  +381 11 32  87 325

 

Umetnički savet će o pristiglim predlozima odlučivati do sredine jula  2022. godine.

Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu galerije.

 

 

 

 

Prodajna galerija „Beograd“

Ustanova kulture grada Beograda

 

Kosančićev venac 19

Beograd, Srbija

Tel/fax + 38 1 11 30 33 923

www.galerijabeograd.org

office@galerijabeograd.org

Radno vreme: radni dani 9 -19 h

subota 9 – 15 h, nedelja neradni dan.

Tivadar Vanjek - 8 – 26. jun 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 8. juna u 19 časova otvara se izložba

Tivadar Vanjek

Iz privatnih zbirki

8 – 26. jun 2023.

Na izložbi posvećenoj opusu slikara Tivadara Vanjeka (1910. Kikinda – 1981. Ljubljana) predstavlja se izbor dela iz nekoliko privatnih zbirki. Vanjek je stekao umetničko obrazovanje u Budimpešti, koje je potom samostalno usavršavao. Prvi put je izlagao 1938. godine. Jedan je od osnivača Zrenjaninske grupe, Banatske grupe kao i kolonije Ečka. Stvaralački je delovao u oblasti slikarstva, fotografije i scenografije. Priredio je više od četrdeset samostalnih i učestvovao na preko dvesta kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. U formalnom smislu  njegovo slikarstvo razvijalo se u u duhu istorijskih umetničkih tokova: od akademizma preko impresionizma i ekspresionizma, da bi nakon pedestih godina prošlog veka, ostajući veran tipičnim banatskim motivima, došao do kubistički geometrizovanog svođenja forme pod uticajem iskustava posleratnog modernizma.

(…)

Komleksan kreativni proces  počinje crtežom koji  je  konstruktivnim  duhom utemeljen  i od geometrijskih stilizovanih formi sazdan. U široke pasaže crteža utkivaju se dalje probrani  tonovi  zatamnjenog kolorita i stapaju u jedinstvenu  tihu melodiku, prefinjenog  zvuka. I  tu, u  plastičnom jeziku slike traži i nalazi trajnost, prisustvo  prošlosti u sadašnjosti. Ljupku naivnost i  dekorativnost  crpi iz tradicije folklorne umetnosti, pa podstaknut „Decembarcima“ integriše u tu viziju savremenu plastičnu korekciju, konstruktivni duh. Sve to oplemenjuje rafinmanom u  bojenom tonalitetu. U dragocenoj i metodičnoj kolorističkoj materjalizaciji  slike prepoznajemo iskustva starih majstora.

(…) Dalji putevi si putevi mašte, gde umetnik  prekoračuje granice jave i uvodi nas u svet intimno poetizovane i asocijativne fantastike. Folklorni predmeti i  misterija njihovih medjuodnosa  razigravaju slikarevu imaginaciju i on ih, pretvara u poetska prividjenja čovekolikih obličja. Oživljava ih i naseljava ljudskim radostima i dramama.On je pesnik – čarobnjak koji elegantnu konturu stolice pretvara u krhku, maniristički izduženu devojačku figururu, točkovima i žicama preslice počinje da teče topla ljudska krv, prostirke se pretvaraju u  svečanu odeždu, a platna nadimaju u raskošne obline zrelih žena…

Jasmina Tutorov, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Jubilarna izložba - 18. maj – 5. jun 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 18. maja u 19 časova otvara se jubilarna izložba

Prodajna galerija ,,Beograd“ – 60 godina

18. maj – 5. jun 2023.

Povodom 60 godina postojanja i rada galerija priređuje veliku grupnu izložbu koja obuhvata umetničke radove u širokom vremenskom rasponu od šezdesetih godina XX veka, koji već pripadaju istorijskim tokovima i deo su privatnih kolekcija, sve do savremenih autora čiji su inovativni prosedei obeležili umetničku scenu poslednje decenije. Aktivnost Galerije od njenog osnivanja 1963. bila je usmerena ka neposrednoj popularizaciji i prodaji dela savremene umetnosti, formiranju muzejskih i galerijskih zbirki na području cele zemlje i iniciranju rada prvih privatnih galerija u regionu. Tokom prvih decenija Prodajna galerija ,,Beograd“ je svojim delovanjem kreirala model plasmana likovne umetnosti koji se pokazao kao neophodan u uslovima gde nije postojalo sistemski razvijano i promišljano tržište umetničkih dela. U izmenjenim društvenim okolnostima, tokom poslednje dve decenije rad galerije se orijentiše ka redovnim izlagačkim programima koji postaju važan okvir za dalje razumevanje i interpretaciju pojedinačnih umetničkih delovanja ili tokova u aktuelnoj umetnosti.

(…)

Prodajna galerija ,,Beograd“ za razliku od muzeja i drugih ustanova u oblasti zaštite pokretnih kulturnih dobara čije su zbirke stalne ili se povremeno menjaju i dopunjuju akvizicijama, fima privremeni i često dnevno promenljivi fond koji čine radovi umetnika, a poslednjih decenija i privatnih vlasnika. Svojim aktivnostima predstavlja neku vrstu aktivnog i komunikativnog zbornog mesta za repertorisanje, plasman i uključivanje najrazličitijih idejnih i poetskih  orijentacija u tokove savremene umetnosti.

(…) Inicijative galerije u poslednjoj  deceniji kretale su se ka uspostavljanju bliže saradnje javnog i privatnog sektora, kao i motivisanju interesovanja publike za fenomene savremene umetnosti koji predstavljaju značajna svedočanstva geneze umetničkih stavova i pozicija kako u lokalnoj sredini, tako i u međunarodnim okvirima. Afirmacijom strategija koje omogućavaju aktivne pristupe, kretanje, fluidnost, participaciju, aktivnost galerije kreće se ka novim izlagačkim praksama i  proizvodnji  mnoštva mogućih narativa i značenja.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

(…)

 

Na ovogodišnjoj jubilarnoj izložbi predstavljeni su radovi 41 umetnika – izbor reprezentativnih dela iz privatnih zbirki i recentnog stvaralaštva autora sa kojima galerija ostvaruje i neguje saradnju. Zastupljeni umetnici posmatrano u generacijskom ključu obuhvataju period od jednog veka, od doajena koji su svojim opusima i doprinosom kulturi fundirali ideje savremenosti do novih jezičkih kodova integrisanih u radove predstavnika aktuelne scene. Nasleđe moderne i nosioci sveže stvaralačke energije postavljeni u sistem otvorene dijaloške forme generišu mogućnost budućih interpretativnih i kritičkih recepcija.

 

                                                            Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Gordana Čekić - 27. april – 15. maj 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 27. aprila u 19 časova otvara se izložba

Gordane Čekić

Кo smo? Кuda idemo? Odakle dolazimo?

27. april – 15. maj 2023.

Gordana Čekić diplomirala je 1991. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu i na istom fakultetu 1994. završila magistarske studije na Slikarskom odseku. Priredila je 27 samostalnih izložbi i od 1989. učestvuje na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu i u radu velikog broja kolonija. Dobitnik je više nagrada i priznanja za slikarstvo i crtež. Izložba pod nazivom ,,Ko smo? Kuda idemo? Odakle dolazimo?“ koncipirana je kao ambijentalna instalacija posebno osmišljena za prostor galerije, a sastoji se od slika na medijapanu, crteža i redimejd objekata.

(…)

Tematsko polazište ovih radova posmatranih pojedinačno, ali i kao celina, jeste višeznačno metaforičko dejstvo vode, osnovnog elementa u kome sve počinje i sve se završava. Voda u stanju mirovanja – apsolutna ravnina vode i sama je reflektujuća površina koja razotrkriva ranjivost i prolaznost svega postojećeg. Slikarski radovi nastali usecanjem i uklapanjem ploča od medijapana simuliraju prisustvo nevidljive supstance, prelamanja svetlosti, kretanje u vidu talasa. Fluidnost vode afirmiše se nasuprot mirovanju, stagnaciji ili linearnom poretku. Transparentnost bele materije, zajedno sa pulsirajućim raznobojnim mrljama u dubljim slojevima evocira lakoću organskih spletova ili mrežaste strukture tkanja.

(…) Projekcije o nastanku žive prirode u formi crteža simuliraju organičko prisustvo i ideju o neprekinutom kretanju. Spirala i krug, kao prasimboli opisuju početak i kraj životnog ciklusa, kruženje materije u prirodi, revitalizaciju sveprisustva. Kružne forme u nekontrolisanom bujanju, prizivaju složene ćelijske strukture, prima elemente života u sastavu svakog živog organizma. Svi procesi u prirodi i sva stanja tela nalaze svoje simboličke ekvivalente u različitim kretanjima vode. U činu autoidentifikacije sa fluktuirajućim dejstvima vode, u zidnoj instalaciji od staklenih bočica napunjenim različitim organskim i neorganskim materijama, autorka ukazuje na analogiju njenih stanja u prirodi sa telesnim procesima propadanja, izlučivanja, suza ili krvarenja. Svako ushićenje, kao i svaka patnja može se opisati kretanjima vode, a svaka čestica/ kap označava prisustvo celog u pojedinačnom.

 

Sanja Todosijević istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Đorđe Đorđević - 7 – 24. april 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 7. aprila u 19 časova otvara se izložba

Đorđa Đorđevića

Da svi budu jedno

7 – 24. april 2023.

Đorđe Đorđević (1949, Beograd) diplomirao je na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, Italija 1972. godine. Od sedamdesetih godina izlagao je na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Italija, Hrvatska, Francuska). U Prodajnoj galeriji ,,Beograd“ autor izlaže seriju radova u kombinovanoj slikarskoj tehnici nastalu kolažiranjem pojedinačnih elemenata koja predstavlja pokušaj kreiranja tkiva slike u njegovoj egzistencijalnoj celovitosti.

(…)

Osnovni element jeste četvorougaoni segment, u fokusu ili rasplinut, koji doživljavam kao jednu egzistencijalnu celinu, monadu, psihološku potpunost. Simbol materijalnog, stvorenog sveta, koji karakteriše odsustvo kretanja, celovitost i samodovoljnost. Odiše krutošću i mirom. Pravougaone forme daju osećaj rešenosti i stabilnosti; ne kovitlac haotičnosti, već energiju saznanja, spoznaju, sabornost.

Umnožavanjem segmenata, sabijanjem u celinu, dobijam određeno tkanje, unutar koga oživljavaju njihovi međusobni odnosi. Кljučna reč je pomirenje, stapanje u jednu celinu. Rasparčanost u celovitost. Кa transcendentnosti kao svojoj suprotnosti, ili svome cilju.

(…) Bitan je i osećaj same materije unutar spoja duhovnog i „spoljašnjeg“, pa mi je dobrodošlo korišćenje gotovih, „pronađenih“ segmenata u vidu oslikanih, odbačenih papira, koje stavljam na platno. Кroz višeslojnost, strukturu i povremenu, kontrolisanu gestualnost, težim da uspostavim određenu, tananu misaonu energiju.

 

Đorđe Đorđević (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Goran Jureša - 16. mart – 3. april 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 16. marta u 19 časova otvara se izložba

Gorana Jureše

Trágala perro (Homo sacer)

16. mart – 3. april 2023.

Goran Jureša (1973. Beograd) diplomirao je i magistrirao slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Na istoj akademiji 2019. završio je doktorske studije. Od 1996. izlaže samostalno i učestvuje na velikom broju kolektivnih izložbi i sajmova umetnosti u Srbiji, Austriji, Italiji, Ukrajini, Rumuniji, Rusiji, Americi. Zaposlen je kao redovni profesor na Departmanu za grafičko inženjerstvo i dizajn Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. U fokusu radova iz slikarsko-crtačkog ciklusa Trágala perro (naziv izložbe potiče od istoimenog Gojinog Kapričosa) je ljudsko telo fragmentirano i stilizovano do granica apstraktnog izraza. Glavni protagonista ovih radova ,,moj čovek“ kako ga umetnik naziva, je ne samo njegov alter ego, već i saučesnik u egzistencijalnom stradanju – prognan, lišen slobode i moći, bez prava čak i na autodestrukciju.

(…)

Subjekat duboko intimnih, autobiografskih radova snažnog ekspresivnog vizuelnog izraza koje Goran Jureša predstavlja u okviru izložbe Trágala perro je dekonstruisano ili rekonstruisano telo. U Jurešinim crtežima iz 2019. i 2020. godine telo je fragmentirano i stilizovano do apstrakcije, dok je na kasnijim radovima prisutan povratak figuraciji – muškom telu koje je uglavnom izolovano, dok se na autoportretima nalazi u prisustvu zeca (simbola straha). Sva tela su providna, te posmatrač može istovremeno da vidi i njihovu spoljašnjost i unutrašnji sadržaj.
(…) Nužnost vizuelnog iskaza unutrašnjih osećaja Jureša uobličava energičnim gestualnim potezima i analitičkim istraživanjem emocija ili razloga njihovog nedostatka. Beznadežne, grube forme sirove snage definisane najčešće osnovnim bojama: crvenom, žutom, plavom, kao i crnom na beloj pozadini, dodatno naglašavaju jačinu i ekspresivnost izraza. Subjektivna osećanja ogorčenog umetnika koji posmatra današnje društvo rezultiraju duboko emotivnim umetničkim delima. Iako autobiografski, radovi uključuju i političke, socijalne i kulturne aspekte jer istražuju prirodu stradanja društva i kulture usred haosa beskonačne tranzicije…”

 

Ivona Fregl, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Maja i Nina Urošević - 23 – 13. mart 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 23. februara u 19 časova otvara se izložba

Maje i Nine Urošević

Prostori – pogled i refleksije

23. februar – 13. mart 2023.

Maja i Nina Urošević (1996. Beograd) završile su osnovne akademske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Aleksandra Mladenovića. Učestvovale su na nekoliko grupnih izložbi i međunarodnim radionicama i izložbama. Istraživanje odnosa arhitekture, čoveka i prirode, sa višesmernim i slojevitim relacijama ova tri elementa, predstavlja stvaralačku preokupaciju ovih umetnica. Radovi realizovani prevashodno u mediju crteža na papiru, fokusirani su na percepciju savremenog urbanog, ujedno i ličnog životnog habitusa

(…)

Koristeći izražajne mogućnosti grafitne olovke ili postupka sitoštampe, Nina Urošević elaborira strukturalnost arhitektonskih formi i analitički pedantno beleži složene geometrizovane sisteme staklenih fasadnih opni. Horizontalne i vertikalne linije formiraju mozaičku mrežu repetitivnih zidnih jedinica dinamiziranu različitim uglovima posmatranja i perspektive. Svetlo, jedan od ključnih kompozicionih elemenata, variranjem oštrih tonskih kontrasta i blage valerske modelacije stvara bogate plastičke i taktilne efekte, opipljiv osećaj prostornosti. Projekcijom ogledalskih slika na staklenim površinama, umetnica proizvodi igru beskonačnih refleksija, prelamanja formi i/ili kontrasta strogih linearnih sklopova i fluidne amorfnosti kao posledice optičke distorzije
(…) Statičnim i fiksiranim pogledom na osvetljene prozore susednih zgrada, Maja Urošević razotkriva prostorno-vremenske koordinate posmatranja, odnosno samog stvaralačkog čina – noć i stambene etaže u manje-više istoj visinskoj zoni vidokruga. Na osnovu broja i rasporeda prozora, podignutih ili spuštenih roletni, ljudskih silueta, mobilijara koji se nazire (zavese, vrata, slike na zidovima, sobne biljke…), zapažamo trenutna dešavanja i generišemo utisak o životnim navikama pojedinaca i zajednice u bliskom okruženju. Bodlerov iskaz o prozoru, da ono što se vidi na svetlu dana nikada ne može biti interesantnije od onog što se dešava iza staklenog okna, sagledan kroz Majin perceptivni i stvaralačko-problemski aparat, primenljiv je i u uslovima novog milenijuma.

 

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Petar Đorđević - 2 – 20. februar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 2. februara u 19 časova otvara se izložba

Petra Đorđevića

Intimni svet boje i svetlosti

2 – 20. februar 2023.

Petar Đorđević (1979) diplomirao je i doktorirao (2019) na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti. Na istom fakultetu zaposlen je kao docent na predmetu Plastična anatomija. Više puta je nagrađivan za svoj rad. Izlagao je na šest samostalnih i preko dvadeset grupnih izložbi. Postavku u Prodajnoj galeriji ,,Beograd“ čine radovi iz najnovijeg ciklusa, slike velikog formata koje predstavljaju savremenu interpretaciju klasičnog žanra mrtve prirode..

(…)

Optimistički svetle, osunčane kompozicije, jarkih boja na prvi pogled jednostavnog, klasičnog komponovanja, sa postavkama u uglu ateljea govore o nestalnosti i prolaznosti. Umetnik je sam u svom ateljeu i neguje neku vrstu monaškog života. Svako provodi sam svoje vreme sa svojim slikama, radovima, sa svojom umetnošću, razgovarajući u sebi sa njima. Taj dijalog je veoma prisutan na slikama Petra Đorđevića. Dijalog upućen samome sebi posmatrač upija kroz vizuelno nadahnuće koje je autor predstavio. Nisu to samo nasumično poređani predmeti koje treba naslikati. Putujući pogledom kroz postolja, draperije, između predmeta i pozadina, jasno je da se neki detalji lako očitavaju. Majstorski vodeći pogled na proputovanje slikom umetnik pojedine detalje ostavlja nečitljivim, kao da u brzini pregleda oko nije bilo u stanju da izoštri i uoči. Iz eksplozija pastuoznih slikanih struktura nailazi se na lobanju. Ljudska ili životinjska lobanja, po neki put samo donja životinjska vilica, se ne nalazi slučajno u korpusu odabranih predmeta Petra Đorđevića. Tu je i uvek sličan buket cveća ili dva, ili više, ili pak samo jedan cvet ostavljen na podlozi. Uhvatiti dan, nezaboraravljajući smrtnost ni svoju ni svojih bližnjih pojavljuje se kao vizuelno podsećanje ljudske krhosti, a prolaznost kao motiv protiv sve brže realnosti, utopljenoj u površnosti, neukosti i prostoti.

 

Bojan Otašević, likovni umetnik – grafičar (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Novogodišnja prodajna izložba - 22. decembar 2022 - 31. januar 2023.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 22. decembra u 13 časova otvara se

Novogodišnja prodajna izložba

22. decembar 2022 – 31. januar 2023.

U okviru Novogodišnje prodajne izložbe predstavljamo galerijsku ponudu – od slika i crteža, preko grafike, fotografije do skulpture i umetničkih objekata naših afirmisanih umetnika, dok će na sve radove tokom ovog perioda biti odobreni specijalni popusti.

Deo ekskluzivne ponude čine klasici međuratnog modernizma sa muzejskim primercima brižljivo odabranih crteža i grafika Milana Konjovića, Nedeljka Gvozdenovića, Ljubice Cuce Sokić i Ivana Tabakovića. Posleratno slikarstvo zastupljeno je radovima na papiru i slikama Miloša Bajića, Bože Ilića, Majde Kurnik, Miće Popovića,  Uroša Toškovića, Dada Đurića i Vladimira Veličkovića. Od proširenog internacionalnog sastava Pop arta i Novog realizma u ponudi i dalje imamo grafike Eroa, Sezara, Bena Votjea, Kanogara…

Iz savremene produkcije kao i od radova nastajalih poslednjih decenija 20.veka izdvajamo slike, kolaže, grafike i fotografije Predraga Neškovića, Radomira Reljića, Mice Poptsisa, Jelene Trpković, Mrđana Bajića, Milana Blanuše, Jarmile Vešović, Aleksandra Cvetkovića i Slobodana Trajkovića, kao i Kristine Ristić, Sare Lazarević, Branka Rakovića, Marije Tošković, Aleksandra Radičevića, Dragane Žarevac, Predraga Terzića, Nebojše Jamasaki Vukelića, Sonje Žugić, Lane Vasiljević, Vladimira Milanovića, Jovanke Mladenović, Nataše Kokić, Ivone Pleskonje, Danila Bojića, Selme Đulizarević, Tare Rodić, Žolta Kovača, Milice Rakić, Igora Antića, Tatjane Strugar, Srđana Veljovića, Aleksandra Kelića…

 

Izbor radova sačinile su Jelena Krivokapić i Sanja Todosijević, kustosi galerije „Beograd“

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Jelena Merkur - 24. novembar – 12. decembar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 24. novembra u 19 časova otvara se izložba

Jelena Merkur

Beton

24. novembar – 12. decembar 2022.

Jelena Merkur (1969) diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na odseku Slikarstvo. Doktorirala je 2014. na Fakultetu za umetnost i dizajn u Beogradu. Realizovala je dvadesetdve samostalne izložbe i učestvovala na brojnim grupnim izložbama. Dobitnica je više nagrada za stvaralaštvo u oblasti slikarstva. Radila je kao asistent na Akademiji likovnih umetnosti i Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Član je ULUS-a i od 2008. u statusu samostalnog umetnika. Slike iz ciklusa „Beton“ u formalnom smislu evociraju konstruktivističke strukture iz vremena istorijskih avangardi. Prema zamisli autorke, ovi radovi u prostoru formiraju serije diptiha u kojima se, kako navodi, prepliću tri inspiracije ovim pojmom – kao fenomenom „rudimentarne“ materije; ,,psihološke“ materije, u kontekstu iskustva življenja i percepcije (De Kirikovo metafizičko slikarstvo); ili „filozofske“ asocijacije i projekcije priželjkivane utopije (Bauhausa u prvom redu).

(…)

U radovima Jelene Merkur ta potraga od božanskog prvobitnog impulsa do krajnjeg cilja vodi preko crteža, kome je rad autorke itekako naklonjen. Jelenin disegno nas uvodi u potpuno novu dimenziju u kojoj je odsustvo čoveka apsolutno. Univerzum gde uzroci i posledice ne postoje, u kom postoji samo posmatrač i nova stvarnost. Hipnotički uvučen u novu pojavnu stvarnost, posmatrač je usamljeni pojedinac koji se kreće kroz imaginarnu arhitekturu. Stvarnost u kojoj je maternji jezik geometrijska apstrakcija, koji počiva na ravnoteži, proporcijama i ritmu. Idealan prostor da se posmatračev um razgiba u potrazi za slobodom i smislom. Sloboda i stvaralaštvo su važniji od realnosti koju možemo da opipamo, omirišemo, osetimo, u kojoj se fizički krećemo. Cilj potrage za smislom i idejom koja se na platnu otelotvoruje, nije očigledan na prvi pogled. Na to pitanje ne postoji instant odgovor, odgovor je stvar iskustva, odgovor zahteva kreativni napor.

 

Anja Andrić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Sonja Žugić - 3 – 21. novembar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 3. novembra u 19 časova otvara se izložba

 

Sonje Žugić

Nostalgija

3 – 21. novembar 2022.

Sonja Žugić (1977) je diplomirala na odseku Filmska i TV kamera Akademije umetnosti u Beogradu. Doktorirala je na odseku za Scenski dizajn Interdisciplinarnih poslediplomskih studija Univerziteta umetnosti u Beogradu. Član je ULUPUDS-a, sekcija umetnička fotografija od 2008. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih izdvajamo FIAP zlatnu plaketu na internacionalnom trijenalu fotografije u pozorišnoj umetnosti, Sterijino pozorje, Plaketa Majske izložbe ULUPUDS-a (2015, 2018 i 2021) i „Rovinj Photo Days“ grand pri i prvо mesto u kategoriji pejzaža. Kao fotograf i dizajner svetla sarađuje sa brojnim beogradskim pozorištima i Bitef festivalom, časopisima iz oblasti kulture. Njeni radovi nalaze se u brojnim privatnim i javnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.

(…)

Vođena iskrenim humanističkim nazorom fotografa koji neposredno dokumentuje i nepristrasno „biva u svetu“ portretisanih ličnosti i prizora, Sonja Žugić nas sa ciklusom „Nostalgija“ ovog puta uvodi u unutrašnji svet afričkih priobalnih gradova. Sidi Ifni, španski kolonijalni grad na zapadnoj obali Maroka, u formalnom smislu intepretiran je kroz abolirane planove svoje krovne arhitekture i neba, viđenih iz perspektive tla. Umetnica se skrupulozno prepušta „anatomiji tla“ afričkog grada, zatvorenoj u virtuelnim kretnjama bazarske gomile i njenom netrpeljivom otklonu od zažarenog afričkog sunca. Kruženje tela u lavirintu mimetizovano je traženjem središta u neumoljivom mimohodu sunca i njegovim menama u gornjem rakursu slike, u žigosanju njegovih senki, oživljavanju putenih kontrasta boje i ne-boje, opipljivom brisanju granice između neba i zemlje.

Kao u ranijim ciklusima, u kojima se prostor slike oživljava kroz igru formalnih elemenata i gotovo crtačke intervencije dobijene izjednačavanjem dubine planova kadra – Žugićeva i u ciklusu „Nostalgija“ organizuje apstraktnu kompoziciju slike bez aktera, koja na sasvim originalan način rekreira ritmove življene svakodnevice jedne zajednice. Brižljivom fotografskom egzekucijom, umetnica nas uvodi u mrežu jednovremeno poetskog sećanja i osvešćenog egzotizma, čulne percepcije i događajne istorije, isprepletenih habitusa intime koji su u ciklusu „Nostalgija“ mapirali jedinstvene prostore svetlosti i njenih senki i ispričali svojevrsnu sagu o svetlu.

 

Jelena Krivokapić, (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Dušan B. Marković - 13 – 31. oktobar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 13. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Dušana B. Markovića

Obdukcija bunde od crnog astraganA

13 – 31. oktobar 2022.

Dušan B. Marković (1948. Beograd), diplomirao je i magistrirao na vajarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (1977). Studirao je na National Hoger Institutu u Antverpenu kao stipendista belgijske vlade tokom 1980. godine. Izlagao je na preko trideset samostalnih i velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada za skulpturu od kojih izdvajamo nagradu Fonda Sretena Stojanovića za skulpturu (1977) i Zlatno dleto ULUS-a (1989). Izložbu pod nazivom Obdukcija bunde od crnog astraganA čine skulpture/objekti u prostoru od različitih materijala, kao i formacije slikarskih radova na zidovima galerije. Koncepcija izložbe inicirana je slučajno pronađenim predmetom na otpadu – bundom od astragana koja postaje povod za unutrašnji dijalog, doslovnu i metaforičku dekonstrukciju predmetnog i imaginarnog, u formi prostorne instalacije.

(…)

…vraćam se prema ateljeu uzimam bez blama crnu bundu istresam je uz put a iz nje počinju ispadati za mene neočekivane slike beogradska zima buket crvenih ruža muzika kod dva jelena bočica parfema slavsko žito nekoliko udvarača i dva ljubavnika starenje naftalin uzimanje iz ormana iznošenje iz kuće odlaganje na kontejner i odlazak bez okretanja sve to i još mnogo toga nestade u travi za tren zatečen dolazim u atelje kucam ekser i na tek okrečeni zid kačim bundu pravim plan paranja razgledam prevćem tražim početak protokol… tamo gde je majstor krznar završio kultni odevni predmet moram da počnem razgradnju i otkrijem koliko slojeva ima od postave do krzna prvi sloj crna postava svetlucava sjajna tri parčeta dva rukava i produženi torzo… drugi sloj tkanina nalik na valjanu vunu prirodne boje skraćeni torzo sa rukavima… treći sloj retko čvrsto tkano platno nešto kao armatura više simetričnih komada… četvrti sloj krzno spojeno iz više delova formirani kroj po meri i dva rukava tri komada… pravim četiri vešalice i formiram instalaciju na zidu.

 

Dušan B. Marković, (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Kristina Ristić - 22. septembar – 10. oktobar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 22. septembra u 19 časova otvara se izložba

Kristine Ristić

Kućišta

22. septembar – 10. oktobar 2022.

Kristina Ristić (1973. Beograd), diplomirala je (1995) i magistrirala (2000) na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na odseku slikarstvo, u klasi prof. Radomira Reljića. Završila je specijalističke studije na Likovnoj akademiji u Atini 2008. godine. Izlagala je na sedamnaest samostalnih izložbi i na preko sedamdeset grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Peto Pekinško bijenale umetnosti, Salon des Realites Nouvelles).Njeni radovi se nalaze u kolekciji Makedonskog muzeja moderne umetnosti u Solunu, Filip Moris – Niš Art Fondacije, Matice srpske i brojnim privatnim kolekcijama. U najnovijem ciklusu radova u prepoznatljivom rukopisu zasnovanom na sadejstvu energičnog gestualnog crteža i dinamičnih kolorističkih napetosti, dominiraju geometrizovane forme koncipirane kao potencijani znakovi/nosioci autorkinog iskustva obitavanja u svakodnevici. Disciplinovano konstruisanje prostora slike odvija se u pravcu svođenja predmetnog podatka na asocijativne kompozicije. U duhu istorijskog kolorističkog ekspesionizma redukcija forme teče do same granice, ali ne i izvan prepoznatljivosti, stvarajući apstrahovane kohabitacije linearnih struktura i vibrantnih kolorističkih mrlja.

(…)

(…) ona slika granicu stopljenih svetova, posmatranog, “realnog”, izvan nas i onog koji ne vidimo, koji omogućava opažanje, čije prisustvo ne dovodimo u pitanje, ali je neuhvatljiv, trajna enigma. Ta “granica” postaje vidljiva na slikama u znanim i izmišljenim predmetima i istim takvim prostorima. Prepoznajemo skalu iskustava izazvanih različitim povodima. Na slikama Kristine Ristić prizori nas vraćaju unutrašnjem pogledu na promene i kretanja, mimo onoga što nazivamo našom voljom, pogledu “drugog reda”.

Spojeni u jednu ravan, prostor i predmeti, sasvim samostalno iznose svoje iskaze međusobno se dopunjavajući. Zanimljiva je, takođe i situiranost bojenih polja, uglavnom, svedenog kolorita na neveliku skalu i opisnih, apstaktnih formi koje pojmovno samo naslućujemo. Mnoge predmete ćemo prepoznati, ali njihova utilitarnost je, u ovim prostornim konstelacijama, efemerna jer nose nova značenja, imaju drugačiju ulogu.”

 

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Veljko Vučković - 1 – 19. septembar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 1. septembra u 19 časova otvara se izložba

Veljka Vučkovića

Obznanjivanje

1 – 19. septembar 2022.

Veljko Vučković (1994, Gornji Milanovac) završio master studije primenjenog slikarstva na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Nikole Božovića. Na istom fakultetu je student doktorskih studija. Učestvovao na 110 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu i 15 puta izlagao samostalno. Umetničko istraživanje Veljka Vučkovića zasniva se na prisvajanju i preoblikovanju postojećih vizuelnih modela preuzetih iz različitih medija popularne kulture. U najnovijem ciklusu slika Obznanjivanje, koje su nastale kao deo doktorskog umetničkog projekta, reč je o frejmovima iz politički angažovanih filmskih ostvarenja reditelja Elija Petrija i Koste Gavrasa nastalih tokom šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka.

(…)

Proizvodnja medijskih slika i mogućnost njihovog neograničenog reprodukovanja, u ovom istraživanju postaje neiscrpan izvor dalje manipulacije i umetničke obrade. Procedura nastanka podrazumeva odabir, prisvajanje i dekonstrukciju filmskih isečaka, digitalno preuređivanje fragmenata, montažu, kolažiranje, a potom njihovo transponovanje na platno. Izbor kadrova nije uvek zasnovan na ključnim događajima, već je fokus na onim gde je radnja svedena na detalje i gestove u kojima se iščitavaju naznake budućih akcija i namera protagonista. Osim u međusobnim odnosima predstavljenih ličnosti, unutrašnja napetost iščitava se uporedo u preplitanju i sučeljavanju filmske i življene realnosti.

(…)

Poput situacija na renesansnim kompozicijama pogledi i gestovi protagonista u filmskim scenama susreću se i komuniciraju pod uglom, a dejstva elemenata prenose se iz prvog u drugi plan. U tom smislu bi se procedure tradicionalnog slikarskog medija i filmske režije mogle posmatrati kao reverzibilne. Crno-beli valerski odnosi, a posebno zamućenje pozadine ima dvojaku funkciju – s jedne strane predstavlja parafrazu filmskih strategija razdvajanja planova, dok sa druge strane upućuje na materijalnost izvođenja tradicionalnog slikarskog medija. Moglo bi se reći da se ovde događa transverzija piktorijalnosti filmskog kadra u filmičnost slikanog prizora.

 

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Bojana Nikolić - 11 – 29. avgust 2022

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 11. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Bojane Nikolić

Translucent

11 – 29. avgust 2022

Bojana Nikolić (1980, Pirot) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Priredila je trideset jednu samostalnu izložbu i učestvovala na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitica je više nagrada u oblasti slikarstva i kratkometražnog filma, od kojih izdvajamo nagradu FLU Beta i Rista Vukanović (2005) . Najnoviji ciklus slika pod nazivom Translucent nastao tokom 2020. i 2021, zasnovan je na rekombinovanju slikarskih postupaka koji se obično primenjuju u dečjem stvaralaštvu – fluorescentni kolorit sa pastuoznim nanosima metalik zlatne i srebrne boje. Razrešenje svake ponaosob situacije na slikarskoj plohi odvija se u procesima naizmeničnog nanošenja i poništavanja materije u pokušaju harmonizovanja elemenata koji metaforički prenose ideju o ambivalentnosti pojmova čovek/priroda, život/smrt i dr.

(…)

Bojana Nikolić se inspiriše oblicima prirode kao izvorom jedne poetske ozarenosti autora u procesu stvaranja novog vizuelnog fenomena, originalne slike. Svetla i harmonična boja, fini ritmovi pojedinih celina slike, punoća zvuka i dubina emocija, sloboda čina otkrivanja celovite harmonije slike, sve su to samo neki elemeti poetske strukture ovih raskošnih likovnih prizora. Najnoviji ciklus slika samo je logični sled prethodnih inspiracija i likovnih iskustava njenih kompozicija. Ni jedna od njih nije u funkciji ponavljanja oblika vidljive stvarnosti. Sudari ulivanja i razdvajanja praha ili čestica na površini slika stvaraju bajkovit i mitološki splet asocijacija do fantazama. One imaju izvesnu simboliku kao moćnu unutrašnju dimenziju oblika. Bojanine slike žive po zakonima svoje vlastite prirode i same po sebi deluju kao novo viđenje i novi doživljaj sveta.

 

Radmila Vlatković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Aleksandar Radičević - 21. jul – 8. avgust 2022

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 21. jula u 19 časova otvara se izložba

Aleksandra Radičevića

Specimeni

Soba ogleda – unutra je čudna zemlja

21. jul – 8. avgust 2022

Aleksandar Radičević (1992. Leskovac), završio je osnovne studije grafike (2013) i master studije slikarstva (2015) na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Minhenu (2018/19). Priredio je dve samostalne izložbe i učestvovao na više grupnih izložbi. Autor realizuje radove u duhu asocijativne apstrakcije, a izložbom “Specimeni” stvara kreativnu aluziju na uzorke biološkog sveta ili na ideju razvrstavanja i kolekcioniranja spoljašnjih senzacija i njihovog prevođenja likovnim sredstvima u svojevrsni skup ličnih artefakata.

(…)

„Realizujući dela u tehnikama ulja i akrilnih boja na platnu, autor ispituje ekspresivne mogućnosti klasičnog slikarskog pristupa i afirmiše ideju o nepresušnoj vizuelno-komunikacijskoj moći ovog medija. Uočavamo da su pojedine slike ili segmenti zasnovani na grafizmu i naglašenom linearnom postupku u konstruisanju kompozicije. Ipak, ono što dominira ovom poetikom je omaž boji, plastičkim vrednostima pigmenta, magiji njegovog uslojavanja i mekog difuznog razlivanja po platnu. Bujnost i pikturalno bogatstvo površine evociraju reperne tačke iz kolorističke tradicije istorije umetnosti
(…) Možda je i umetnikov studijski boravak u Minhenu 2018/19. godine uticao na usvajanje nasleđa centra u kome je nastala i delovala grupa Plavi jahač. Bez ponavljanja postojećih matrica i citata, autor u duhu sličnih ideja ispituje sinestezijski karakter vizuelne i taktilne zvučnosti, kao i spiritualnih aspekata likovne materije i forme. Radičević pak ne teži filozofskim uopštavanju duhovnog u umetnosti, njegov stav je nepretenciozan i nadasve ličan, a metafizički trag i kada je učitan u prirodu likovnog elementa deo je slike kao hromatskog zapisa o individualnom životnom iskustvu i sećanju.“

 

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Jadranka Protić - 30. jun – 18. jul 2022

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 30. juna u 19 časova otvara se izložba

Jadranke Protić

E P H E M E R A / Monochromes

30. jun – 18. jul 2022

Jadranka Protić (1948, Pula) od sedamdesetih godina živi i radi u Beču. Školovala se na umetničkim školama – KVHS/Beč i na Visokoj školi primenjene umetnosti u Beču. Član je nekoliko umetničkih udruženja u Austriji. Izlagala je na brojnim međunarodnim izložbama, a beogradskoj javnosti se predstavila na zapaženoj izložbi u Kući legata 2021. Najnoviji ciklus radova u Prodajnoj galeriji ,,Beograd“ zasniva se na razradi uodnošavanja asocijativnih kompozicija koje funkcionišu kao delovi hipotetičke celine u repetitativnim nizovima na zidovima galerije. Gestualni zapleti na slikarskoj/crtačkoj plohi kreću se od geometrizovanih spletova linija, tekstualnih zapisa sve do parafraza geomorfoloških pojava u svojoj još uvek prepoznatljivoj materijanosti. Ritmovani u različitim formacijama, ovi radovi narušavaju dvodimenzionalnost zida kao zatečene podloge i tvore specifične ambijentalne celine meditativnog dejstva.

(…)

Tokom životne potrage za pripadanjem, identitetom – umetničkim, profesionalnim, geografskim, feminim, transnacionalnim, Jadranka Protić, značajna austrijska umetnica, virtuoz tehnika na papiru, svojim unutarnjim bićem je razvila senzibilnost, empatičnost prema tematici egzodusa i egzila. Izložba EPHEMERA je portet efemernosti života u kome ništa nije trajno i izvesno, naši tragovi nestaju u maglama, u globalnim pokretima ljudi u tranziciji, u potrazi za domom. Niz ciklusa („Ruže“, „Vrtovi i trave“, „Кorenje“ „Granje“, „Stenje“), prožeti su lutalaštvom, sećanjem na odlaske, rastanke, napore asimilacije, upornost nostalgije, zbirnu sudbinu „raseljenih lica“. Jadrankine ruže (simbolično, najraskošniji cvet), su zatvorene, sputane, pod kukuljicama, one moraju da pokriju svoju lepotu, pravi izgled, miris i boju. Jadrankine ptice („Veil of Day and Night“) ne bave se uzletom, nebeskim visinama, one su statične, nepokretne, (nežive?) to su obrisi ptica u kojima se razaznaje unutrašnja morfologija, skelet. One su senke životinja, čuvari drugog sveta, vremena, kapija, duša … transparentne kao i okolni prostor tog međusveta naznačenog linijama arabeske, prožetog nekom polu/živom tvari, tananom poput čipke, vela (dana i noći).

 

Ana Popović Bodroža, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Katarina Anđelković - 9 – 27. jun 2022

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 9. juna u 19 časova otvara se izložba

Katarine Anđelković

PANdemia PANscape

9 – 27. jun 2022

Katarina Anđelković , (1983, Beograd) arhitekta i slikar, u okviru stvaralačke prakse, teorijskih istraživanja i programa edukacije deluje na širem području vizuelnih umetnosti. Realizovala je šest samostalnih izložbi i učestvovala na više od 60 grupnih izložbi posvećenih arhitekturi, likovnim umetnostima i fotografiji u Srbiji i inostranstvu. Radi kao gostujući predavač na više univerziteta u zemlji i inostranstvu – SMT New York, Chair of Creative Architecture, University of Oklahoma (U.S.), Institute of Form Theory and History (Oslo), Institute of Urbanism and Landscape (Oslo) i dr. Prostorna i zidna instalacija pod nazivom „PANdemia PANscape“ simulira „naseljavanje nehumanog prostora“ korišćenjem narativnih vizuelnih uređaja, tehnike fragmentacije i slojevitosti slika. Suprotno očekivanom, ovom izložbom nije opisana negativna konotacija kolektivne sudbine postpandemijskog sveta, već mogućnosti koje aktuelni kontekst otvara za razumevanje arhitekture kroz sočivo nadrealnog, metafizičkog i fantastičnog. Repeticija jedinih prepoznatljivih motiva, stepeništa i svetla na horizontu, poput nadrealističkih strategija na koje se poziva, otvara portal između realnosti i fantastičnih podzemnih svetova kojima se pristupa.

(…)

Tradicionalni načini predstavljanja arhitektonskog prostora deluju u okviru konvencionalnih sredstava za označavanje (preklopljeni crteži, izgledi, itd.). Ovakvi crteži stoga nemaju sredstva da otkriju nove misaone modele koji mogu obogatiti tradicionalnu arhitektonsku reprezentaciju i promeniti statično razumevanje arhitektonskog prostora kako bi odgovorili na tekuće turbulentne pandemijske transformacije.
Artikulišući moju praksu pravljenja slika u odnosu na sredstva za prenošenje prostornog iskustva КOVID-19, postigla sam slike iz kojih se mogu čitati slojevi vremena. U pozadini crteža, zacrtala sam ‘mašinsku operaciju’ u svim njenim manifestacijama i razvila grafički jezik kodiranja oponašajući funkcije copy paste revitalizovane pin bar tehnike crtanja. Кao konačni rezultat, slojevite slike ručnih i digitalnih crteža čitaju se kao slojevi transformacije kroz vreme.

 

Katarina Anđelković, (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Kolekcija Nešović - 19. maj – 6. jun 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 19. maja u 19 časova otvara se izložba

Nije za preprodaju

Kolekcija Nešović

19. maj – 6. jun 2022.

 

Bračni par Nešović, Irena i Slobodan već desetak godina kolekcioniraju radove savremenih umetnika. Neki od autora koji su prisutni u ovoj kolekciji su: Marija Dragojlović, Raša Todosijević, Uroš Đurić, Milorad Mića Stajčić, Živko Grozdanić Gera, Marina Marković, Tadija Janičić, Vuk Vidor, Aleksandar Leka Mladenović, Aleksandar Denić i drugi.
Izložbu kurira: Boris Miljković.

O svojim motivima i iskustvu prikupljanja umetničkih radova kolekcionar kaže: ”Ova izložba nema kustoski koncept niti uobrazilju da na bilo koji način utiče na ono što ćete kupiti, samo nemojte da kupujete sranja. Izloženi radovi nisu klasifikovani ni po jednom usvojenom ili poznatom kriterijumu. Jedini kriterijum je da su kupljeni da bi bili čuvani i da bi se u njima uživalo. Većina radova je kupljena direktno od umetnika, neki od galerista, nešto i od trgovaca . Posebna dragocenost je kontinuirani dijalog sa nekim od predstavljenih umetnika. To se, na svu sreću, ne može izložiti. Neki od radova se nalaze u posedu naših prijatelja koji su tamo završili kao poklon ili kao naša preporuka.“

(…)

 

…izgleda da je jedno zajedničko svim kolekcijama – one, zapravo, ne čuvaju same predmete, tako različite po svim parametrima, materijalu, dizajnu, kvalitetu, vremenu, (od pomenutih omota žileta) – čuvaju dakle emociju, trenutak, sećanje, tu neuhvatljivu vrednost kolekcionara, koja se može razmatrati u nekom daljem istraživanju.
Kolekcija, u ovakvom viđenju samo je početak novog kreativnog procesa. Kroz roman, možda, ili pripovetku, ili neki novi, posledični artefakt, psihološko, likovno, istorijsko ili pak psihijatrijsko delo, svejedno.
(…) Diskretni šarm privatne zbirke, čini mi se, ne može se ni sa čim porediti.
On je važan gotovo onoliko koliko je važno socijalno, estetsko, političko ili antropološko istraživanje našeg trenutka.

Boris Miljković, reditelj i scenarista (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Jelena Marjanović - 28. april – 16. maj 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 28. aprila u 19 časova otvara se izložba

Jelene Marjanović

Domestic

28. april – 16. maj 2022.

 

Jelena Marjanović (1980, Beograd) diplomirala je slikarstvo (2005) na Akademiji lepih umetnosti i pohađala specijalističke studije (2009) na Fakultetu likovnih umetnosti.u Beogradu. Član je Udruženja likovnih umetnika Srbije. Izlagala je na sedam samostalnih izložbi i učestvovala na brojnim kolektivnim izložbama, seminarima, radionicama i rezidencijalnim boravcima u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je dve internacionalne nagrade za strip. Izložbom „Domestic“ autorka aktuelizuje pitanje vidljivog prisustva, statusa i pozicija žene u savremenom okruženju.

 

(…)

 

Ženske figure, protagonisti ovog ciklusa lebde u neodređenom prostoru zatrpane pretećim formacijama nagomilane odeće. Osim kritike konzumerizma i fabrikovanog imperativa ženske lepote, ove predstave metaforički govore o relativizaciji shvatanja prema kojima je prostor kuće tradicionalno društveno struktuiran kroz dualitete javno/aktivno, kao polje u kome deluju muškarci i privatno/pasivno kao antipod koji je dodeljen ženama.
(…) Žene u stavu mučeništva istorijskih religioznih predstava ili savremenih scena ,,sa mesta zločina” nagoveštavaju pristajanje na ulogu žrtve, ali istovremeno i pasivnu borbu protiv ograničavajućih društvenih protokola. Sizifovski rad i neizbežne kućne aktivnosti personifikovane su gustim spletovima odevnih predmeta kojima se dodeljuje funkcija simbola kućevnog, ali i kulturoloških, društvenih, religioznih ili ideoloških balasta. Psihološka stanja sakrivenih i zatrpanih figura otkrivaju se u preispitivanju realne moći suočavanja sa egzistencijalnim izazovima oličenim u heterogenim i stalno promenljivim pozicijama unutar doma.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Tara Rodić - 17. mart – 4. april 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 17. marta u 19 časova otvara se izložba

Tare Rodić

Give the Essence to the World

17. mart – 4. april 2022.

 

Tara Rodić (1988, Beograd) osnovne i master studije završila je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Dobitnica je prve nagrade Niš Art Fondacije 2018. godine. Održala je sedam samostalnih izložbi i učestvovala na više kolektivnih izložbi. Ciklus slikarskih radova pod nazivom „Give the Essence to the World“ (,,Dajte suštinu svetu“) zamišljen je kao hipotetički niz simboličkih predstava polarizovanog stanja savremenog društva, čiji bi kraj ujedno bio početak nekog novog sveta bez podela. Jezikom groteske, svedenim likovnim sredstvima u duhu art brut-a i umetnosti grafita, autorka objektivizuje egzistencijalno nezadovoljstvo podelama na svet moćnika, s jedne i onih koji priželjkuju materijalno izobilje, s druge strane zida. Britka kritika nedoslednosti i banalnosti užitka u nekontrolisanom konzumerizmu oličena je u distopijskim grupnim prizorima, dok su pojedinačne amblematske predstave put ka individulnom oslobađanju, razumevanju sveta oko sebe i dostizanju vitalne ravnoteže.

 

(…)

 

Kritički nastrojen prema pojavama društvene stvarnosti ovaj umetnički iskaz jednovremeno naglašava intenzivno prisustvo pojedinačne egzistencije i duboko ličnog iskustva, dok u formalnom smislu donosi diskontinuitet vizuelnog sadržaja uz upotrebu eksplicitnih tekstualnih poruka. Anti-estetika zasnovana na postapokaliptičnoj naraciji u nastavku se transformiše u dijagramski pojednostavljene vizuelne strukture, inkarnacije čežnje za izgubljenom harmonijom i nemogućnosti prihvatanja postojećeg stanja savremenog sveta. Primitivno i arhaično u tom smislu priziva povratak na stadijum ,,pre” i korespondira sa brojnim umetničkim uverenjima koja od kraja XIX veka do danas zagovaraju težnje ka represiji svesnog, ka pre-logičkom i pre-ikonografskom.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

 

Ivan Milenković - 24. februar – 14. mart 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 24. februara u 19 časova otvara se izložba

Ivana Milenkovića

Ne(Prirodno)

24. februar – 14. mart 2022.

 

Ivan Milenković (1988, Leskovac) završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 2012. godine, slikarski smer u klasi profesora Gordana Nikolića. Učestvovao je na više od sto grupnih i imao dvanaest samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član ULUS-a od 2013. godine. Parafrazom religioznog slikarstva u ciklusu „Ne(Prirodno)“ u kome izolovane svetačke figure obasjava unutrašnje svetlo (samo)spoznaje, Ivan Milenković predstavlja naše savremenike/dvojnike, usamljene pojedince gomile zarobljene i gotovo usisane ekranskom slikom mobilnog telefona. Autor se kroz ove paralele pita : ,, Da li je ’idealan svet’ izjednačen sa dostupnošću svih informacija koje pruža telefon? Sa komunikacijom na društvenim mrežama?“.

 

(…)

 

Portretisane figure, različite fizionomije, individualizovane do sitnih detalja, povezuje zajednički izraz lica usredsređen na ekran i bez bilo koje druge karakteristike i sadržaja jer se, sve to, nalazi u posmatranom, na ekranu, skriveno iza njegove svetlosti. Za tako ”ispražnjene” ljude, “pejzaž” u kome se nalaze ima drugorazrednu ulogu. Potpuno je svejedno da li su u svom domu ili šumi, unutra ili napolju. Ova narativna struktura upućuje na svetlosni izvor, veštački i ograničenog dometa koji je u suprotnosti sa stopostotnom pažnjom koja mu je poklonjena, u bezrezervnoj predaji i poverenju. Koncetracijom na odabrani trenutak i prostornim lociranjem figura-objekata, s promenama svog ugla posmatranja zadatog prizora, umetnik nam je vremensku dimenziju “oslikao” odsustvom prirodnog svetla, dana ili noći i tim činom, jedinim prisutnim svetlom iz aparata, kompjutera ili telefona, svaku scenu dislocirao, poništio njenu “realnost”, učinio je nestvarnom.

 

 

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

 

 

 

 

Ana Piljić Mitrović - 3 - 21. februar 2022.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 3. februara u 19 časova  otvara se izložba

Ane Piljić Mitrović

Zanimljiva geografija

3 – 21. februar  2022.

 

Ana Piljić Mitrović (Beograd, 1974) završila je osnovne studije 2001.godine i magistarske studije slikarstva 2008.godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Aktivno izlaže od 2000. godine. Član je Udruženja likovnih umetnika Srbije od 2003. Učestvovala je na brojnim izložbama, umetničkim događajima i likovnim kolonijama. Njeni radovi se nalaze u nekoliko institucionalnih kolekcija: Narodni muzej u Aranđelovcu, Otkup Ministarstva kulture i informisanja 2015. i  2017.godine. Seriju radova pod nazivom Zanimljiva geografija čine fotografije identičnih formata koje će u prostoru  biti postavljene u neprekinutom nizu na zidovima galerije. Inicirano putovanjem  i otkrivanjem specifičnosti šumovitih pejzaža nacionalnog parka Sutjeska, ovo umetničko istraživanje pokreće pitanje ugroženosti i  opstanka čitavih ekosistema na području Istočne Evrope.

 

(…)

 

Ana rekreira naizgled efemerne atmosfere, energetske i emotivne momente svakodnevnice, sazvučja prisustva i odsustva, gledanja i sećanja. Fina štimovanja neuhvatljivog i materijalnog u kojima je primetno odsustvo autorkine volje da kaže bilo šta drugo do onoga što sami aranžirani elementi ’propričavaju’.

 

Istu podsvesnu metodologiju Aninog umetničkog bića, pre svega težnju da se u formalnom „osete poruke“, uoče i isčitaju dublji sadržinski slojevi koje ’ponašanje’ forme sugeriše, možemo pratiti i u slučaju fotografija šume. U obrnutom smeru. Fotografije su nastale kao reakcija na vizuelnu senzaciju kojom je u brzini prolaska zatečena na putu kojim sticajem okolnosti nije prolazila nikada pre (magistralni put Beograd – Dubrovnik). To je bio čist pokušaj shvatanja viđenog i tek posle izvesnog vremena ’videla’ je ove fotografije ponovo, u svom punom značenju i značaju.

 

 

Marija Radoš, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

 

 

 

 

 

 

Branka Kuzmanović - 25. novembar – 13. decembar 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 25. novembra u 19 časova otvara se izložba

Branke Kuzmanović
Ekspozicije

25. novembar – 13. decembar 2021.

Branka Kuzmanović diplomirala je, magistrirala i doktorirala (2013) na Fakultetu likovnih umetnosti u
Beogradu. Radila je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a od 1998. je zaposlena na Fakultetu
primenjenih umetnosti, sada u zvanju redovnog profesora. Od 1992. izlaže samostalno i na brojnim
grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnica više nagrada i stipendija za likovno stvaralaštvo,
od kojih izdvajamo DAAD stipendiju na Bauhaus Univerzitetu Vajmar u 2003. i Artist in Residence
program organizacije Kulturkontakt u Austriji za 2000. godinu. Član je ULUS-a i učestvuje u radu
simpozijuma, kolonija i drugih umetničkih projekata. Radovi iz najnovijeg ciklusa „Ekspozicije“
predstavljaju kompozicije sa složenim prepletima u formi lavirinta, prema rečima umetnice, na
dvodimenzionalnoj plohi simuliraju ,,prostorno-vremenska latenta kretanja u statičnim formama“.
Koncepcija izložbe poziva se na srodne naučne i filozofske teorije (Dejvid Bom, Paskal Bonizer i dr) i
razmatra pojmove kao što su odnosi praznina/ punoća, svetlost/prostor, refleksnost/transparentnost…

(…)

Radovi upućuju u tanani svet koji nas okružuje, u čije prisustvo nismo upućeni neposrednim
iskustvom, ne poznajemo njegovu strukturu i zakonitosti. Geometrijski “pejzaži” Branke
Kuzmanović, aktivirani proširenom percepcijom i oživljeni svetlosnom igrom, govore o
dinamici i prisustvu unutrašnjih veza linija sila i njihovoj međusobnoj razmeni. Sadržaje ili
vizuelno izložene segmente dimenzije koju opažamo kao atmosferu, bezbroj memorisanih
otisaka, tragova u prostor-vremenskom sledu, taj neraskidivi preplet sveprisutne povezanosti,
koji je zaustavljen samo da bi bio izložen pogledu i “saznanju” da je reč o sveprisutnom
kretanju. Organski procesi nevidljive materije, skretanja pri “sudarima čestica” i promene
frekvencija i dinamike, unutrašnjeg ritma, ”boje” atmosferu odgovarajućim tonom koji je
oblikovan svetlosnim prisustvom.

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Vladan Martinović - 14. oktobar – 1. novembar 2021

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′
U četvrtak 14. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Vladana Martinovića
Ulične granitne kocke
14. oktobar – 1. novembar 2021

Vladan Martinović (1954) diplomirao je i doktorirao vajarstvo na Fakultetu likovnih
umetnosti u Beogradu. Izlagao je na trinaest samostalnih i učestvovao na velikom broju
kolektivnih izložbi i simpozijuma međunarodnog karaktera. Dobitnik je više nagrada i
priznanja za svoje radove. Prisutan na likovnoj sceni više od trideset pet godina, umetnik je
stvaralački posvećen vajarskom tretmanu kamena, pre svega mermera, o čemu svedoče
brojna ostvarenja u javnom prostoru kao i u privatnim kolekcijama. Prepoznatljiv po
radovima u belom mermeru, sa povremenim eksperimentima u domenu terakote, umetnik
sada predstavlja nove radove nastale intervencijama na kamenim kockama približnih
dimenzija 10x10x10cm kojima je kaldrmisan put kraj manastira Duboki Potok. Istraživanjem
ovih unificiranih geometrijskih i polugeometrijskih formi, umetnik otkriva sinergiju
univerzalnih naučnih, mitoloških, duhovnih i filozofskih značenja.

(…)

Najnovije stvaralačko traganje Vladana Martinovića u sebi sadrži nekoliko simbola: kocku,
kvadrat, krug, biser, krst, cvet, put, kamen. Kocka i kvadrat spadaju u takozvane savršene
oblike, simbolizuju stabilnost, čvrstinu, postojanost, ali i protivrečno sadejstvo četiri
elementa. Neki tumači simboliku kvadrata poistovećuju s mudrošću i moralnim
savršenstvom.
(…) Kocke preuzete s površine zemlje na granici su zemaljskog prostora, s jedne strane, i
vazdušnog, te stoga i nebeskog, s druge. Put koji je nekad bio popločan Vladanovim
kockama, a posebno novi put koji sam popločava umetničkim intervencijama,simbolički
predstavljaju dugotrajno putovanje i duhovnu potragu, pomeranje duž ose sopstvene
egzistencije, kao i duž ose dva sveta, ovostranog i onostranog. Pravi putnici, po Bodleru,
putuju zbog samog putovanja, a na kraju pronalaze sami sebe. Umetnici, onda, to i prikažu,
a one kojima se obraćaju pozovu da im se u tom (samo)otkrivanju pridruže.

Zorica Bečanović Nikolić, istoričar i teoretičar književnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Umetnici i autorski projekti odabrani na konkursu za izlaganje u 2022.

Umetnici i autorski projekti odabrani na konkursu za izlaganje u 2022.

1. Bojana Nikolić
2. Dušan B. Marković
3. Jelena Merkur
4. Ivan Milenković
5. Dragana Todorović Skorić
6. Katarina Anđelković
7. Sonja Žugić
8. Jelena Marjanović
9. Jadranka M. Protić
10. Tara Rodić
11. Veljko Vučković
12. Aleksandar Radičević
13. Kristina Ristić
14. Kolekcija Fine Art Nešović
15. Ana Piljić

Odvojeni segment:
Goran Dimić, instalacija i jednočasovni umetnički događaj ispred galerije

Rezervni kandidati:
1. Marija Bjekić
2. Marija Knežević

Napomena: Učesnici će o terminima izložbi biti naknadno obavešteni !

Vladimir Miljković - 22. jul – 9. avgust 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 22. jula u 19 časova otvara se izložba

Vladimira Miljkovića
Privatni etar
22. jul – 9. avgust 2021.

Vladimir Miljković (1994) diplomirao je na na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i
doktorirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Kao stipendista Erazmus+ programa
doktorirao na Jan Matejko Art Academy Krakow, Poljska. Izlagao je na dve samostalne
(Wessenhoe Nirnberg, Nemačka 2021 i Kuća Kralja Petra, Beograd 2019) i brojnim grupnim
izložbama u zemlji i inostranstvu (Krakov, Njujork, Beograd i dr). Najnoviji ciklus radova pod
nazivom ,,Privatni etar” čine slike velikog formata ekspresivnog gesta i naglašenih kolorističkih
kolizija u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu koje autor opisuje kao ,,refleksiju ljudske nemoći,
ali su one ujedno i prikaz savremenog čoveka i njegovog duhovnog potencijala“. Složene
figurativne kompozicije gotovo monumentalnih razmera predstavljaju neku vrstu unutrašnjeg
portreta ili autoportreta/alter ega, gde su lica prikazanih aktera analitički ,,raslojena“,
deformisana ili zamagljena u težnji da se prikaže suštinska priroda, karakter ili emocija na svom
izvoru. Kroz različite situacije i obličja autor metaforički prikazuje ,,stanje posle“ velikih gubitaka,
tragedija ili kobnih odluka sa kojima se suočava pojedinac u savremenom društvu. Korektive za
lične i individualne izbore on pronalazi u istorijskim događajima i kataklizmama pohranjenim u
sećanju koje upozoravaju i upućuju na kolektivnu odgovornost.

(…)

Pored figuracije i amorfnog ambijenta, prisutna je i specifična vrsta portreta, na kojima vršim
intervencije i pokušavam da odem korak dalje u vizuelnom prikazu. Trudim se da oslikam ne
samo spoljašnjost, već i enterijer portreta. Tada se mešaju tkivo, emocija i karakter.
Snažnim koloritom akcentujem one delove slike koji ukazuju na metaforično značenje prisutnih
elemenata u kompoziciji. Ovakav pristup jednako je primenljiv bilo da slike emituju radost ili
tragediju postojanja.
Idejno polazište gotovo svih radova, temelji se na ličnom poimanju religije, istorije i etike. To su
motivi koji nameću kompoziciju, kao na primer “Beseda na gori“ kao načelo hrišćanskog učenja ili
osnovni izvor hrišćanskog pacifizma kako je smatraju mnogi etički mislioci (poput Tolstoja,
Gandija, Bonhefera..) poslužila je kao idejno uporište narativa nekih kompozicija. Neverbalna
komunikacija u datom trenutku između figura pruža utisak međusobne empatije, razumevanja,
poverenja ali i odbojnost i nedorečenost.

Vladimir Miljković, (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Promocija monografije SNEŽANA MARINKOVIĆ

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U ponedeljak 19. jula u 19 časova održaće se promocija mnografije

SNEŽANA MARINKOVIĆ
Autorka : Ljubica Jelisavac Katić

Učesnici u razgovoru: prof. emerita Irina Subotić, recenzent knjige, Tanja Ferro, rediteljka i
Ljubica Jelisavac Katić, autorka knjige. Moderator: Sanja Todosijević, kustos galerije

Monografska studija Snežana Marinković autorke Ljubice Jelisavac Katić objavljena u izdanju
Prodajne galerije ,,Beograd“ nastala je kao deo šireg projekta predstavljanja opusa Snežane Marinković
(1949 – 2007) čije je umetničko delovanje ostavilo značajan trag u savremnom mozaičkom slikarstvu.
Autorka monografije i izložbe koja je postavljena u prostoru galerije, u tekstu sistematično prati sve
aspekte rada i umetničkog razvoja Snežane Marinković. Osim što je bila vrsan mozaičar i crtač, umetnica je
bila posvećenja razvoju konzervatorsko-restaurotorskih metoda i tako doprinela očuvanju i afirmaciji
mnogih od značajnih ostvarenja kako srednjovekovne kulturne baštine, tako i dela iz zbirki moderne i
savremene umetnosti. Jelisavac Katić uvodna razmatranja započinje biografskim podacima i izvorima
umetničkog formiranja, a potom analizira profesionalni rad Marinkovićeve tokom školovanja i usavršavanja i
prati razvojnu liniju kroz posebna poglavlja knjige struktuirane prema medijima i umetničkim disciplinama
koji su bile u fokusu njenih umetničkih istraživanja. Pored osnovnog teksta knjiga sadrži i izbor tekstova
drugih autora objavljivanih u pratećim publikacijama izložbi od sedamdesetih godina XX veka. Monografija
je opremljena kako velikim brojem reprodukovanih radova koji se nalaze u zbirkama i fondovima
nacionalnih institucija, tako i obiljem dokumentarnog materijala kao što su fotografije iz lične arhive, snimci
sa izložbi i drugih značajnijih manifestacija.

(…)

Ljubica Jelisavac Katić u svojoj iscrpnoj i dobro struktuiranoj monografiji ističe intimni karakter
stvaralaštva Snežane Marinković – poetsku, uglavnom figuralnu tematiku koja se veoma često javlja na
njenim delima, mada su pojedine faze bile obogaćene i apstraktnom formom. Odlikuje je raznovrsnost
disciplina kojima je umetnica bila posvećena, kao i spremnost da se posveti velikim temama i dubinskim
istraživanjima novim pristupima klasičnim medijima, što se naročito odnosi na revitalizaciju i
osavremenjivanje jedne od najstarijih umetničkih tehnika. Reč je, razume se, o mozaiku, kojem Ljubica
Jelisavac Katić s pravom posvećuje posebnu pažnju u stvralaštvu Snežane Marinković, jer je upravo u toj
disciplini umetnica najistrajnije i najdoslednije negovala svoju poetiku. Međutim, sa istom pažnjom i
posvećenošću autorka monografije piše i o inspiracijama koje su dolazile iz drugih istorijskih perioda , kao
što su naši srednjovekovni rukopisi u čijim je inicijalima umetnica pronašla izvore brojnih vizuelnih i
semantičkih podstreka.

Irina Subotić, prof. emerita (iz recenzije monografije)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

KONKURS ZA IZLAGAČKU SEZONU 2022. PRODUŽEN JE DO 7. JUNA 2021.

KONKURS ZA IZLAGAČKU SEZONU 2022. PRODUŽEN JE DO 7. JUNA 2021.
O USLOVIMA KONKURSA MOŽETE SE INFORMISATI NA https://galerijabeograd.org/vesti/

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2022. GODINU

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2022. GODINU

Konkurs za izlagački program galerije u 2022. godini otvoren je od 5. do 31. maja 2021.
Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2022. godini potrebno je lično ili na galerijsku adresu –
Kosančićev venac 19, 11000 Beograd, dostaviti sledeći materijal:
1. CD ili USB flash memoriju sa fotografijama radova (koje biste izlagali). Može se priložiti i portfolio.
2. Оbjašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani)
3. Аžurirana biografija sa kontakt adresom i telefonima
Prijave poslate e-poštom neće biti uzete u razmatranje
Umetnički savet će o pristiglim predlozima odlučivati do kraja juna 2021. godine.
Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu galerije.

Prodajna galerija „Beograd“
Ustanova kulture grada Beograda
Kosančićev venac 19
Beograd, Srbija
Tel/fax + 38 1 11 30 33 923
www.galerijabeograd.org
office@galerijabeograd.org

Gordana Baškot, Gordana Stanišić Vujošević i Petar Vujošević - 20. maj – 7. jun 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 20. maja otvorena je izložba

Kvadrat na kub

Gordana Baškot, Gordana Stanišić Vujošević i Petar Vujošević

20. maj – 7. jun 2021.

Gordana Baškot diplomirala je i magistrirala na FLU u Beogradu, a zatim i na Univerzitetu
Olbani, Njujork, kao Fulbrajtov stipendista. Boravila je i usavršavala se u SAD u periodu
1989-2002, kao i u Aziji u periodu 2003-2006. i 2013. Samostalno je izlagala u
Beogradu,Olbaniju, Njujorku, Jerevanu, Pancevu, Uzicu, Nisu, Leskovcu.
Gordana Stanišić – Vujošević diplomirala je na FLU u Beogradu. Od 2002. radi kao
profesor u Školi za dizajn u Beogradu i organizuje radionice i istraživačke projekte. Izlagala
je na deset samostalnih i brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Petar Vujošević diplomirao je i magistrirao na FLU u Beogradu. Diplomirao je Žurnalistiku
na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Osnivač je više festivala i projekata u oblasti
mozaika i član umetničke grupe Ametist. Izlagao je na dvadeset samostalnih i velikom broju
grupnih izložbi.
,,Kvadrat na kub” je grupna izložba troje autora koje osim višegodišnjeg prijateljstva, vezuju
i učešća na brojnim projektima radionica, kolonija i predavanja u polju likovnih umetnosti,
participativne delatnosti koje postaju sve važnije za formaciju jednog umetničkog dela ili
sastav neke grupne izložbe. Združeni participativni rad i povratna sprega ovih uticaja počiva
na razradi ideje kvadrata i „zlatnog preseka“ u okviru svakog pojedinačnog medija (mozaik,
crtež i kolaž) u kome ovi umetnici stvaraju.
(…)

Tri sasvim različita likovna pristupa, kao i tri različita likovna postupka: kolaž, akril i mozaik.
Svaki od ovih autora teži introspekciji kroz svoj likovni rad, određenom samosagledavanju
koje onda povratno utiče i na sam tok likovne kreacije. Upravo to je osnovna unutrašnja
veza ovih različitih poetika.
(…) Svi radovi ovih autora su u kvadratnom formatu. Sama ta forma je veoma zahtevna i
nameće jednostavnu simetriju od koje se, međutim, nužno mora odstupiti da bi se
prevazišla mogućnost samog materijala, samog polazišta. Samo tako, razarajući spoljašnju
simetriju može se doći do dubljeg izraza unutrašnje simetrije, do sasvim novih odnosa i
proporcija koje nose harmoniju poznatu pod nazivom zlatni presek.

G. Baškot, G. Stanišić – Vujošević i P. Vujošević (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Aleksandra Ilić 08. april – 26. april 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 8. aprila otvorena je izložba

Aleksandre Ilić

Direktan prenos / Uključiti zvuk

8 – 26. april 2021.

Aleksandra Ilić (1987) diplomirala je a potom i magistrirala 2015. na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu. Završila Ekonomski fakultet, Univerziteta u Novom Sadu. Realizovala je 13 samostalnih izložbi i izlagala na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Autorka se predstavlja najnovijom serijom slika pod nazivom ,,Direktan prenos / Uključiti zvuk“ koja je nastavak ciklusa ,,Mute“ započetog 2018. godine. U fokusu ovog istraživanja je fenomen otuđenja pojedinca i njegove najeksplicitnije manifestacije – odsustva komunikacije ili kako ga autorka naziva ,,mute osećaj“.

(…)

U seriji radova pod nazivom „Mute“, na kojoj umetnica radi još od 2018. godine, ona upravo umetnika suprotstavlja se današnjem glasnom, preglasnom društvu u kojem od siline buke, kakofonije glasova i informacija koji potiču sa različitih strana i izvora, kroz medije, široko raspotranjene društvene mreže ili žamora koji dopire sa ulice, mi često više nismo u stanju da raspoznamo svoj glas, svoje misli, lutamo u tom mnoštvu zvukova gubeći sopstveni identitet i mogućnost jasne komunikacije.

(…) Aleksandra Ilić svoj glas iskazuje kroz dela kolažnog tipa koja su pozicionirana u zatvorenom galerijskom prostoru i s obzirom da koristi pesak koji imitira strukturu maltera često deluju kao deo uličnih fasada otrgnutih sa zidova urbanog prostora i premeštenih u galerijski prostor. Fasade umetnica povezuje sa tokom misli i pažnje savremenog čoveka koji usled mnoštva slika, rečenica, nepotpunih informacija kojima smo svakodnevno zasuti mogu biti povezane u jedan zaključak, celinu ili razbijeni na mnoštvo disharmoničnih fragmenata.

Sunčica Lambić – Fenjčev, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Biljana Vuković 22. mart – 5. april 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od ponedeljka 22. marta otvorena je izložba

Biljane Vuković
Studenica
22. mart – 5. april 2021.

Biljana Vuković (1949) diplomirala je a potom i magistrirala 1975. na Fakultetu
likovnih umetnosti na Grafičkom odseku. Redovni je profesor na Grafičkom odseku
Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, za predmete Grafika i Crtanje, u penziji.
Aktivno izlaže od 1974. i do sada je imala 60 samostalnih izložbi u zemlji i
inostranstvu. Višestruko nagrađivana autorka i jedan od najangažovanijih poslanika
manifestacija internacionalnih saziva u mediju grafike, Vuković se predstavlja se
serijom crteža pod jedinačnim nazivom „Studenica“. Postavku čine akvareli malih
formata nastali kao impresionistički zapisi Studeničkog kraja u kome je autorka
boravila tokom leta duži niz godina.
(…)

Umetnički rad Biljane Vuković, od samih početaka do danas, karakterišu dve
očigledne konstante, koje se uočavaju čak i letimičnim pogledom: motiv pejzaža i
ekspresivni likovni izraz, koji reflektuje ličnu prirodu i stvaralačku energiju umetnice.
Кroz impozantan dosadašnji opus, koristeći svu raskoš crtačkih, slikarskih i grafičkih
sredstava, Biljana Vuković neprestano potvrđuje svoje davno ustanovljeno
opredeljenje da beležeći prizor pejzaža ostavi trag svojih osećanja koja su izazvana
doživljajem prirode. Pejzaž je nepresušni izvor ushićenja, radosti saživota sa
drugim bićima i podsećanje na iskonsku bezgraničnu slobodu čoveka. Percepcija i
refleksija same prirode ujedno su i pokretači stvaralačkih procesa.

Vladimir Milanović, vizuelni umetnik (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Milica Prelić Stoiljković 25. februar – 15. mart 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 25. februara otvorena je izložba

Milice Prelić Stoiljković
Prostor egzistencije
25. februar – 15. mart 2021.

Milica Prelić Stoiljković (1984) diplomirala je a potom i doktorirala 2014. na Fakultetu
likovnih umetnosti u Beogradu na slikarskom odseku. Aktivno izlaže od 2009, a do sada
je imala deset samostalnih i učestvovala na preko šezdeset grupnih izložbi. Učesnica je
brojnih rezidencijalnih boravaka i umetničkih projekata u zemlji i inostranstvu. Ciklus
radova pod nazivom ,,Prostor egzistencije“ evocira umetnička rešenja fantastike i
metafizičkog slikarstva gde motivi preuzeti iz priorode ili realnog okruženja lebde u
neodređenom prostoru i proizvode efekte začudnosti. Svođenje formi na elementarno
odvija se paralelno sa opcrtavanjem linearnih struktura realnosti sa imaginarnim
ambijentom, suživota živog sa neživim svetom, predmeta i njihovih senki.

(…)

Milica Prelić Stoiljković slikarstvu pristupa kao likovno-istraživačkoj reakciji na viđeno ili
prepoznato, reakciji koja se izražava simbolima, korelacijama i skrivenim značenjima, koje
umetnica razotkriva, ili pak uspostavlja. U umetnosti teži prikazivanju „apsolutnije“ istine,
one koja može da se iskaže samo indirektnim metodama. Elemente svog dela ne
povezuje na konvencionalan način, već traži dublju srodnost i istražuje odnose atmosfere
i prikazanog, stvarajući time metafizičke slike, upućujući nas na dimenziju začaranih
prostora egzistencije gde je vreme zaustavljeno, a iluzija i realnost su zamenljive. Izloženi
radovi su rezultat kontinuiranog dijaloga između umetnice i stvarnosti – koji je shvaćen
kao podsticaj iz vidljivog i materijalizovanje nevidljivog, oblikovan u prostorne i simboličke
odnose. Neopterećena stilskim inhibicijama, prihvata igru vizuelnog i upušta se u izazov
slike.

Zorica Atić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Danilo Bojić - 4 februar – 22. februar 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 4. februara otvorena je izložba

Danila Bojića
Šta ako…
4 – 22. februar 2021.

Danilo Bojić (1979) je diplomirao na Fakultetu primenjenih umetnosti 2004. godine, na
odseku zidno slikarstvo. Tokom 2004. i 2005. boravi u Moskvi, na usavršavanju, na
državnom fakultetu “Institut V.I. Surikova”. Izlagao je na jedanaest samostalnih i učestvovao
na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Izložba pod nazivom „Šta ako…”
predstavlja seriju slika izrađenih u tradicionalnoj likovnoj tehnici ulja na platnu u kombinaciji
sa upotrebnim materijalima, elementima svakodnevice koji kao u postupcima pop arta ili
umetnosti „Novog realizma“, i u ovakvom spoju, tek treba da stvore realnost novih poetskih
sastava ili njegove kritičke retorike.
(…)

Ciklus radova Danila Bojića Šta ako ? nastao kao omaž odrastanju u nekadašnjoj
Jugoslaviji čine slike-objekti koncipirani istovremeno kao poetski narativi i lucidna kritika
aktuelne društvene realnosti. Izvore za prizore iz igre, grupne ili pojedinačne portrete dece
koji čine okosnicu postavke u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” autor pronalazi u javno
dostupnim i ličnim fotografskim arhivama.
(…)

Preplitanje aktuelnog i povesnog u nastavku istraživanja otkriva iznevereni optimizam
sazreo u (auto)ironiju. Preobražaj socijalnog okruženja donosi i jaz između očekivanja
sredine i individualnih htenja. U tom smislu bi ovaj cikus mogao da se razume kao vizuelni
kolaž univerzalnih predstava, navika, vrednosti i težnji jedne generacije koja pokušava da
se oslobodi ograničenja u savremenosti i ponovo uspostavi izgubljena individualna
verovanja i socijalne relacije. Kao svedočanstava življene društvene utopije ovi radovi
evociraju sećanja na javne ambijente – igrališta ili zajednička dvorišta, mesta gde po ključu
ideala socijalističkog društva deca uče i prepoznaju svoje težnje kao solidarnost,
drugarstvo, zajedništvo i odanost kolektivu.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Novogodišnja prodajna izložba - 21. decembar 2020 - 31. januar 2021.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od 21.decembra 2020.
Novogodišnja prodajna izložba

21. decembar 2020 – 31. januar 2021.

U okviru Novogodišnje prodajne izložbe predstavljamo galerijsku ponudu u oba krila
galerije – od slika i crteža, preko grafike, fotografije do skulpture i umetničkih
objekata naših afirmisanih umetnika, dok će na pojedine radove tokom ovog
perioda biti odobreni specijalni popusti.
Deo ekskluzivne ponude čine klasici međuratnog modernizma sa
muzejskim primercima brižljivo odabranih crteža i grafika Milana Konjovića,
Nedeljka Gvozdenovića, Ljubice Cuce Sokić i Ivana Tabakovića.
Posleratni modernizam zastupljen je sa radovima na papiru i slikama
Miloša Bajića, Bože Ilića, Majde Kurnik, Bogoljuba Jovanovića,
Uroša Toškovića, Vladimira Veličkovića i Đorđa Ivačkovića.
Od proširenog internacionalnog sastava Pop arta i Novog realizma
u ponudi imamo grafike Eroa, Sezara, Bena Votjea…
Iz savremene produkcije i radova nastajalih poslednjih decenija 20.veka izdvajamo
slike, kolaže i fotografije Predraga Neškovića, Ere Milivojevića, Mice Poptsisa,
Bojana Bema, Jelene Trpković, Mrđana Bajića, Nikole Džafa, Milana Blanuše,
Tafila Musovića, Aleksandra Cvetkovića i Slobodana Trajkovića, kao i Branka
Rakovića, Jelene Đurić, Marije Tošković, Željke Momirov, Kristine Ristić, Maje
Simić, Jovanke Mladenović, Nataše Kokić, Vladimira Milanovića, Dragana
Zdravkovića, Žolta Kovača, Natalije Simeonović, Irene Kuzmanović, Srđana
Đileta Markovića, Maje Đorđević, Alana Bećirija, Milice Rakić, diSTRUKTURE,
Ivana Petrovića…

Izbor radova sačinile su Jelena Krivokapić i Sanja Todosijević, kustosi galerije
„Beograd“

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Mile Gvardiol - 26. novembar – 14. decembar 2020.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

  Od četvrtka 26. novembra otvorena je izložba

  Mile Gvardiol

Quo vadis ?

26. novembar – 14. decembar  2020.

Mila Gvardiol (1979) je vizuelna umetnica koja se bavi slikarstvom, digitalnom umetnošću i dizajnom. Diplomirala je 2004. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku zidno slikarstvo, a doktorirala na Interdisciplinarnim studijima Univerziteta umetnosti u Beogradu, na Odseku za digitalnu umetnost. Vanredni je profesor na Fakultetu za digitalnu produkciju, Sremska Kamenica i na Fakultetu primenjenih umetnosti, Beograd. Do sada je priredila dvadeset sedam samostalnih i učestvovala na preko dve stotine grupnih izložbi. Slikarski ciklus “Quo vadis?” eksploatiše kompleksan simbolički potencijal stepenica i dijalektiku progresije, od mitoloških i religioznih tema, preko psihonalitičkih teorija (Elijade) sve do amblema modernističke kinematografije oličene u filmu „Vrtoglavica“ Alfreda Hičkoka.

(…)

Lingvistički analizirano, naziv ovog Milinog perioda, ima korene u drevnoj legendi prema kojoj Sv. Petar, napuštajući Rim kako bi izbegao mučeništvo, ima viziju Hrista i uplašen ga upita “Quo vadis, Domine?”/”Kuda ideš, Gospode?”.Sasvim je jasno da se umetnica interesuje za simbologiju stepenica, da je istražila istoriju i značenje, i da je privlači upravo njihova dualnost i nedoumica da li se penjemo ili silazimo.

(…)

Posmatrajući dela serije “Quo vadis?” uočavamo da se umetnica vešto poigrava sa našim postojanjem u prostoru i vremenu jer nam uvek nudi detalj stepeništa, sa kojim nemamo mogućnost da sagledamo čitavu arhitektonsku konstrukciju. Gledalac mora da se usmeri na “hic et nunc”, na ovaj dati trenutak svog postojanja; apstrahovana je kako prošlost tako i budućnost. Na platnima velikog formata Mila oslikava fragmente stepenica poput frame-a i dok ih posmatramo imamo osećaj da oni ne miruju već trepere poput Kalderovih skulptura. Kompleksnost motiva ogleda se i u tome što je njegovo dekodifikovanje ambivalentno, može da se odnosi na metaforično ali i na realno, fizičko kretanje.

                                   Miona Marta Marković (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Nataša Kokić - 5 – 23. novembar 2020.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 5. novembra otvorena je izložba

Nataše Kokić
Skupina mogućih istorija
5 – 23. novembar 2020.

Nataša Kokić (1979) diplomirala je 2005. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.
Magistrirala je i doktorirala na istom fakultetu 2019, gde od 2020. godine radi kao asistent
na predmetu crtanje. Do sada je priredila dvadeset samostalnih i učestvovala na preko
stotinu grupnih izložbi, likovnih rezidencija i radionica u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je
brojnih priznanja od kojih izdvajamo nagradu Henkel Art Award za crtež 2008, „Vladimir
Veličković“ za crtež u 2013. i nagradu „Dimitrije Baščević Mangelos“ za 2014. godinu.
Njeni slikarski radovi nalaze se u prestižnim privatnim i javnim kolekcijama. Živi između
Beograda i Osla.

(…)

Strukture otvorenih aglomeracija Kokićeve dobijamo u eksperimentalnim
radionicama i crtačkim laboratorijama najnovijeg ciklusa pod nazivom „Skupina
mogućih istorija“. U njima se epikurejska priča o materiji i njenom stalnom kretanju,
prepliće sa prinudno atomiziranim sastavima savremenog sveta u realitetima
njegovih „kratkih rezova“ i zatvorenih sistema. Zatvoreni sistemi, koji bi se u ovom
slučaju odnosili na društvo kao celinu, po shvatanju autorke su veštačke tvorevine,
a ne prirodne aberacije nastale kao posledica ovog spontanog kretanja atoma.
Savremeno se društvo u ovom radu tako uvek iznova preispituje kroz društveno
komodifikovanu individuu u zoni sta(bi)lnog straha i prividne sigurnosti, kroz meru
inicijalnog otpora i pozitivne društvene entropije ili civilizaciju uređenu po zakonima
slučaja, incidenta i rušilačke inercije. (…) Poentilistička struktura slike je zaštitni
znak i brižljivi pratilac ovih prožimanja sfera različitih svetova. Ciklus slika koji
postaje otvoreni proces prirode i društva, njen kongenitalni nosilac i korektiv, prostor
poetskih korespondencija, ali i platforma za učestvovanje u ovoj permanentnoj
evoluciji materije i obnavljanju izvora čulne percepcije.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)
Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

REZULTATI KONKURSA ZA IZLAGANJE U 2021.

Na predlog Umetničkog  saveta  galerije izabrani su   sledeći  umetnici  i autorski projekti  za izlaganje u 2021 godini: 

Petar Vujošević-Gordana Baškot-Gordana Stanišić  Vujošević  ― Anja Točić i Dunja Ožegović   ― Retrospektivna izložba radova  Snežane Marinković ― Vladimir Miljković ― Luka Klikovac ― Kolekcija crteža Vuinović ― Vladan Martinović ― Igor Antić ― Branka Kuzmanović 

Rezerve:

  • Danilo Bojić
  • Katarina Anđelković
  • Marija Sibinović

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2021. GODINU

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“ ZA 2021. GODINU

Konkurs za izlagački program galerije u 2021. godini otvoren je od 15. avgusta i traje do 15. septembra 2020.
Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2021. godini potrebno je lično ili na galerijsku adresu – Kosančićev venac 19, 11000 Beograd, dostaviti sledeći materijal:

1. CD ili USB flash memoriju sa fotografijama radova (koje biste izlagali). Može se priložiti i portfolio.
2. Оbjašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani)
3. Аžurirana biografija sa kontakt adresom i telefonima

Prijave poslate e-poštom neće biti uzete u razmatranje
Umetnički savet će o pristiglim predlozima odlučivati do sredine oktobra 2020. godine.
Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu galerije.

Prodajna galerija „Beograd“
Ustanova kulture grada Beograda
Kosančićev venac 19
Beograd, Srbija
Tel/fax + 38 1 11 30 33 923
www.galerijabeograd.org
office@galerijabeograd.org

Jelena Trpković i Žarko Bjelica - 13 - 31. avgust 2020.

    

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od 13. avgusta otvorena je izložba 

Jelene Trpković i Žarka Bjelice

Saučesnici u prepletu vremena

13 – 31.  avgust 2020.

Jelena Trpković je diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Bila je dugogodišnji profesor  Akademije umetnosti u Novom Sadu. Izlagala je na velikom broju samostalnih izložbi, a njeni radovi se nalaze u mnogim značajnim muzejskim zbirkama u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je  više nagrada od kojih izdvajamo  Nagradu iz fonda Ivan Tabaković SANU.

Žarko Bijelica je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Izlagao je na brojnim samostalnim i  kolektivnim izložbama. Dobitnik je nekoliko značajnih nagrada, a njegovi radovi nalaze se u mnogim zbirkama u zemlji i inostranstvu. 

Višedecenijske kolege, osobe bliskih senzibiliteta sa sličnim shvatanjima života i umetnosti, predstavljaju po prvi put svoje radove, nastale u poslednjih nekoliko godina, u okviru jedne zajedničke izložbe. Konverzacijsku komponentu njihovog rada moguće je pronaći u apsurdnim sastavima kolažne slike

 (Trpković) i kompozitne skulpture (Žarko Bjelica) eksplotisanim iz zvanične retorike njihovog neposrednog kulturološkog i političkog okruženja, radovima negovanim na iskustvima istorijske dade i nadrealizma, pop arta ili novog realizma. Prema rečima  autora : „U različitim materijalima, početnim pozicijama, okruženju i rukopisima, mislimo da se na jednom mestu može sagledati ironija, sarkazam i apsurd, naizgled lako napravljenih artifakata, a u stvarnosti proizašlih iz iskustva života, rada i literature“. 

(…)

Jelena Trpković beleži društveni segment vremena kroz geografiju i istorijski tok njegovog proticanja i prožimanja. Kolažira mesta i pojave, dvodimenzionalno slaže likovne priče u planovima, jednu preko druge, da bi napravila novi narativni odnos i podvukla određeni stav. Tamo gde smatra da je potrebno, direktno interveniše, docrtava nedostajuće delove i uspostavlja nove veze. 

Radovi Žarka Bjelice napravljeni su od predmeta nađenih, razbacanih svuda oko nas, utilitarnih ili ne, delova neke nepoznate celine, najčešće ostavljenih kao otpad, odbačenih iz svog upotrebnog toka i funkcije. Njihov povratak u život je konstrukcija umetničke imaginacije i početak priče. Predmeti, “likovi”, postaju ansambli sa potpuno novim sadržajima i značenjima. 

            

        Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail:  office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Miodrag Miško Petrović - 23. jul – 10. avgust 2020.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od 23. jula otvorena je izložba
Miodraga Miška Petrovića

Enigma
23. jul – 10. avgust 2020.

Miodrag Miško Petrović (1946) diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u
Beogradu, u klasi Profesora Stojana Ćelića 1975. godine. Priredio je 22 samostalne izložbe i
učestvovao na preko 300 kolektivnih izložbi. Dela mu se nalaze u domaćim i internacionalnim
muzejskim zbirkama (Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Muzej grada Beograda,
Galerija Centra za savremene umjetnost Crne Gore), kao i galerijama i privatnim kolekcijama u
Sakramentu, Los Anđelesu, Njujorku, Londonu, Parizu, Budimpešti, Atini i dr. Serija radova pod
nazivom ,,Enigma" nastaje kao rezultat ispitivanja mogućnosti da se relacije između svesnog i
nesvesnog metaforički prikažu kao složene mreže različitih vizuelnih elemenata – simbola,
znakova, ornamenata, ideograma i slova. Proces rada autor doživljava kao katarzu gde otklon
od svakodnevice omogućava oslobađanje podsvesti i imaginacije kao ključne za nastajanje
umetničkog dela. Osim geometrijskih slika i ornamenata, ovi crteži sadrže i prikrivene nazive
mitoloških ili istorijskih ličnosti ili geografskih pojmova.

(…)

U procesu nastajanja rada se služim kombinovanom tehnikom akvarela i crtežom koji
meni na najbolji moguć i odgovarajući modus omogućavaju da u Enigmama postignem
likovnost, visoku estetiku, duhovnost, zanimljivost, enigmatičnost… Bitan element svake
Enigme je, pored intuitivno kolorisanih oblika iz obilja geometrijskih slika i postavljanje
simbola, slova, reči, pojmova…
Podsvest predstavlja mnogo veći deo uma od vidljivog. Ona može da obradi milione
čulnih informacija svake sekunde i zbog toga sadrži svu moju maštu, znanje, sećanje,
iskustva, reakcije… Ovaj nivo uma predstavlja u punom smislu izvor moje kreativnosti
koji pri tome skladišti i pokreće sve moje programe automatskog reagovanja i
ponašanja.

Miodrag Miško Petrović (iz predgovora kataloga)

  

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail:  office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Marija Nikolić - 21. maј – 8. jun 2020.

    

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

Od četvrtka 21. maја otvorena je izložba

Marije Nikolić

Back to Black

21. maј – 8. jun 2020.

Marija Nikolić (1989) završila je osnovne i master studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na Slikarskom odseku. Izlagala je na tri samostane i više kolektivnih izložbi i internacionalnih simpozijuma. U osnovi ovog  slikarskog istraživanja nalazimo potragu za idealnim skladom harmonizovanjem pojedinačnih elemenata –  površine i boje u idealno struktuirane celine. U najnovijem ciklusu radova pod nazivom „Back to Black” proces redukcije fokusiran je na prikaz odsustva svetlosti sugerisan gotovo potpunom eliminacijim hromatskih i svođenjem na valerske odnose uz naglasak na teksturalnim  svojstvima novonastalih   kompozicija. Ovakvom koncepcijom autorka evocira i reinterpretira kompoziciona  rešenja istorijskog neoplasticizma, dok istovremeno relativizuje i remeti smisao primene  precizne geometrije  služeći se kompleksnom mrežom  linija i deformacijom geometrijskih oblika. U tom smislu,  autorka prepoznaje  pokretačku snagu životne energije upravo u cikličnom smenjivanju  disharmonije i prvobitne  ravnoteže.

(…)

Disharmonja, disbalans i haos su glavni pokretači mog stvaralaštva. Sečem, oblikujem, krojim i razdvajam. U potrazi sam za skladom i redom, harmoničnim odnosima celina, površina, boja. Tragam za organskom, ličnom harmonijom. Bez pomagala, mašina i egzaktnih alata remetim smisao precizne geometrije odokativnim i (ne)tačnim dimenzijama.

Polazna tačka ove serije je minimalistički pristup i preispitvanje forme slike u cilju estetske harmonije. Linija kao sudar dve površine je osnovni gradivni element i kao takav, prisutan na većini dela ove serije.

Marija Nikolić

Umetnica Marija Nikolić počinje svoj ciklus radova pod zajedničkim imeniteljom „Zlatni presek“  2018. godine. U kontinuiranom istraživanju likovnog jezika i njegovih mogućnosti, ona se posebno fokusira na sazvučja boja, tonova i oblika. Tematske celine, Zlatna svetlost, Presek i Nazad crnoj, u okviru pomenutog ciklusa „Zlatni presek“, čine serije radova koje su rezultat mnoštva ideja koje ona, po vlastitom osećanju, selektuje i realizuje. Pri tome u procesu stvaranja uvek zatvara jedan krug ostavljajući mogućnost da unutarnjega i dalje eksperimentiše.

                                                                   Kruna Novović, istoričarka umetnosti

  

  

  

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail:  office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

KONKURS ZA IZLAGANJE U 2021. GODINI

KONKURS ZA IZLAGANJE U 2021. GODINI

Konkurs za izlagački program galerije u 2021. godini zbog novonastalih okolnosti biće raspisan 15. avgusta i trajaće do 15.
septembra 2020. Molimo sve zainteresovane autore da prate dalje informacije koje ćemo objavljivati na web stranici
galerije – rubrika VESTI, kao i na društvenim mrežama.

 

Prodajna galerija „Beograd“
Ustanova kulture grada Beograda
Kosančićev venac 19
Beograd, Srbija
Tel/fax + 38 1 11 30 33 923
www.galerijabeograd.org
office@galerijabeograd.org
FB i IG:  @prodajnagalerijabeograd

IVANA MILEV - 28. februar – 16. mart 2020.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 28. februara u 19 časova otvara se izložba 

Ivane Milev

Meta element

 28. februar – 16. mart 2020.

Ivana Milev (1987) diplomirala je i doktorirala 2017. godine na vajarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Do sada je priredila trinaest samostalnih i učestvovala na nekoliko desetina grupnih izložbi, internacionalnih kolonija i radionica. Dobitnik je brojnih priznanja od kojih izdvajamo poslednju III nagradu Niš art fondacije za 2015. godine. Skulptorski radovi nalaze se u privatnim i javnim kolekcijama. Rad Ivane Milev zamišljen je kao efemerna instalacija velikog formata posebno osmišljena za prostor Prodajne galerije „Beograd“.

(…)

Opus Ivane Milev počiva na pažljivoj opservaciji i aproprijaciji struktura živog sveta i njegovih stalnih metamorfoza. Sa njenom efemernom skulpturom ostavljenom da slobodno visi sa stropa ili izranja iz tla – prisustvujemo gotovo ćelijskom bujanju struktura jedinačnog industrijskog modula, koji pokušava da pomiri ritam minuciozne konstruktivističke logike sa poetskom vizijom forme. Sama izrada zasnovana je na postupcima dugotrajnog, strpljivog, gotovo meditativnog tkačkog procesa – kumulacije, predenja, pletenja i tkanja elementima odbačenih mas-produkata. Industrijske žice, izolacione trake, plastični graničnici i spojnice, neki su od ovih (meta)elemenata isprepletenih u čitave sisteme mreža i graničnih veza na kojima počivaju elastična tela skulpture. Ona su najpre zidni reljefi, potom asamblaži, a zatim i skulpture velikog formata, sada delotvorno organizovane u „imaginacijsko tkanje“ samog prostora. 

               Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

   

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Autori i autorski projekti koji će biti predstavljeni tokom izlagačke sezone 2020

1)  6 – 24. 2. SANVILA POREJ ĐERMANOVIĆ  

2)  27. 2 – 16. 3. IVANA MILEV          

3)  19. 3 – 6. 4. MARIJA NIKOLIĆ 

4)  9 – 27. 4. VLADIMIR MILANOVIĆ 

5)  30. 4 – 18. 5. ISIDORA FIĆOVIĆ 

6)  21. 5 – 8.6. MIŠKO PETROVIĆ 

7)  11 – 29. 6.  JELENA TRPKOVIĆ I ŽARKO BIJELICA 

8)  2 – 20. 7. NATAŠA ŠKORIĆ

9)  23. 7 – 10. 8. ALEKSANDRA ILIĆ 

10)  13 – 31. 8.  JELENA ĐURIĆ 

11)  3 – 21. 9. NATAŠA KOKIĆ  

12)  24. 9 – 12. 10. MILA GVARDIOL 

13)  15. 10 – 2. 11. MARKLEN MOSJENKO, autor Petar Petrović 

14)  5 – 23. 11. BILJANA VUKOVIĆ 

15)  26. 11 – 14. 12. MILICA PRELIĆ  

Novogodišnja prodajna izložba - 20. decembar 2019 – 31. januar 2020.

U PRODAJNOJ GALERIJI BEOGRAD

U petak 20. decembra u 13 časova otvara se

Novogodišnja prodajna izložba
20. decembar 2019 – 31. januar 2020.

U okviru Novogodišnje prodajne izložbe 2019-20. predstavljamo stalnu galerijsku
ponudu – od slika i crteža, preko grafike, fotografije do skulpture i umetničkih objekata naših
renomiranih umetnika, koja će za ovu priliku u celini biti obogaćena specijalnim
popustima do kraja januara 2020 !
Deo ekskluzivne ponude čine klasici međuratnog modernizma sa muzejskim
primercima brižljivo odabranih crteža i slika Sretena Stojanovića, Milana Konjovića,
Ljubice Cuce Sokić i Ivana Tabakovića. Posleratni modernizam zastupljen je sa radovima
na papiru i slikama Stojana Ćelića, Eda Murtića, Miloša Bajića, Majde Kurnik, Bože Ilića,
Uroša Toškovića, Vladimira Veličkovića i Dušana Otaševića. Od proširenog
internacionalnog sastava Pop-arta i Novog realizma, u ponudi imamo grafike Eroa, Sezara,
Bena, Žan Šarla Blea…
Od novije produkcije iz svoje ponude izdvajamo slike, skulpture, fotografije i radove na
papiru Jelene Trpković, Mrđana Bajića, Nikole Džafa, Milana Blanuše, Vlastimira Mikića,
Miodraga Rogića, Bojana Bema, Milene Ničeva Jevtić Kostić i Aleksandra Cvetkovića,
kao i Branka Rakovića, Jelene Đurić, Marije Tošković, Sanvile Porej Đermanović,
Jelene Đurić, Kristine Ristić, Maje Simić, Irene Kuzmanović, Jovanke Mladenović,
Vladimira Milanovića, Žolta Kovača, Natalije Simeonović, Alana Bećirija, Milice Rakić,
diSTRUKTURE…

Izbor radova sačinile su Dragica Vuković, Sanja Todosijević i Jelena Krivokapić, istoričari
umetnosti i kustosi galerije „Beograd“

Savo Peković - 7 – 25. novembar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 7. novembra u 19 časova otvara se izložba

Save Pekovića

Mediteranski ciklus – Oživljavanje slike

7 – 25. novembar 2019.

 

Savo Peković (1957) diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1981. na   Slikarskom odseku i magistrirao na istom fakultetu.  Studijski boravio u Parizu i Diseldorfu, od 1983. do 1991.  godine. Od osamdesetih je član ULUS-a i grupe LADA, dok je status istaknutog umetnika stekao 2004. Redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, Univerziteta Istočno Sarajevo. U duhu istorijskih primera apstraktnog slikarstva Peković eksploatiše slikarske materijale (akrilik, pigmente, veziva) zajedno sa površinom platna koje različitim postupcima i samo postaje gradivna materija i ,,telo” slike. Inicijalna autorefleksija u nastavku vodi ka razradi egzistencijalističkih dilema pretočenih u kompozicije ekspresivnog gesta i kolorističkih kolizija. Autor svoje radove opisuje kao ,,paket u kome se nalazi katalog čulnih informacija (bolest, povrede, bol, patnja, ali i samilost, sjaj lepota…)“ Postavku čine slikarski radovi srednjih i velikih formata izrađeni kombinovanim tehnikama.

(…)

Savo Peković na izložbi u „Prodajnoj galeriji Beograd“ predočava svoja netipična shvatanja slikarstva, koja su od samih početaka prisutna u njegovom stvaralaštvu. Oslobodivši se predmetnosti i konkretnosti, on stvara slike bojom, uvodeći ne-slikarske materijale poput plastike, drveta, kanapa i platna. Na ovaj način dela Sava Pekovića dobijaju drugo značenje, dok su struktura i suština slike promenjeni. Kroz metamorfozu umetnik traži formacije koje se dešavaju na slikarskom platnu. Ovaj proces je ogledalo, gde se nalazi odraz dešavanja slikareve duše i misli, iz čega proizlaze višeslojna značenja i kompleksnost umetničkog dela. Peković na svojim slikama negira tradicionalan pristup dvodimenzionalnosti slike, on uz pomoć ne-slikarskih materijala kreira treću dimenziju kojom stvara dinamiku, kako likovnu tako i mentalnu. Virtuoznost u obradi materijala upućuje na muziku, simfoniju, melodiju, jedan nadasve bogat, višeslojan unutrašnji svet u kojem razmiišljanje i rad zauzimaju posebno mesto.

 

Slavica Obradinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Branko Raković - 17. oktobar – 4. novembar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 17. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Branka Rakovića

Tamna strana

17. oktobar – 4. novembar 2019

Branko Raković (1967) diplomirao je i magistrirao 1993. na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Doktorski umetnički projekat odbranio je 2014. na istom fakultetu. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u zemji i inostranstvu (Osaka, Seul, Tokio, Prag, Sofija, Šenken, Pariz, Hjuston, Beč…). Dobitnik je više nagrada iz oblasti slikarstva, grafike i crteža. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Od kritike prepoznat kao predstavnik Beogradskog neo-enformela, Raković je autor koji

jednako elokventno korespondira sa svim drugim oblicima organske apstrakcije i istorijskog slikarstva gesta. U osnovi svih njegovih radova nalazi se crtački i koloristički razuđena kompozicija, koja sa kumulativno intoniranim spletom linija i površina na slikanoj plohi,

gradi jednu od najautentičnijih vizija dubine slikarskog prostora. Ciklus pod nazivom

„Tamna strana“ biće prvi put predstavljen u Prodajnoj galeriji „Beograd“.

(…)

Ovde se radi o tipu slikarstva čija se vitalnost ogleda u jednovremenoj razmeđi akta „afektivnog prisustva“ i na platnu direktnog očitavanja rada nesvesnog, kao i

posledične razrade njegovog all-over efekta. U formalnom smislu Rakovićevo

slikarstvo neguje elemente jedne više „simboličke“ apstrakcije koja, kao i kod svih slikara ove orijentacije, nema svoje izvore u svetu predmetne realnosti. Apstraktni organoliki oblici, njihova bojena polja i materijalne senke, nosioci su jedinstvenog emocionalnog naboja slike zajedno sa čitavom mrežom energičnih crtačkih poteza. Poput sonornih interpunkcija, linija kroz široke namaze četkom ili hitrim urezivanjima

u slikarsku materiju, sa svakim radom opisuje jedinstvenu muzičku partituru i daje završni ton ukupnoj tektonici slike. Brižljivo razrađivane slikarske partiture crnog i spletovi njegovih linija je formalni mehanizam, koji  se provlači kroz ceo Rakovićev opus, demonstrirajući trasiranje energije elementarnih sila i snage telurskog.

Slikarstvo Rakovića opisalo je široki luk emocionalnih tkanja i odnosa koji povezuju

sliku i njenog posmatrača, performativni akt izvođača i njegovu publiku. U ovoj poetici se uvek iznova prepliću: slikarski hedonizam i egzistencijalistička borba, intelektualni eskapizam i karnalno prisustvo, vreme performativnog akta i materijalni otisak njenog izvođača, testamentarni zapis o vremenu življene intime i moći njenog iskupljenja.

 

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti  (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Branko Stanković Lale (1915 – 1989) - 26. septembar – 14. oktobar 2019.

 U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 26. septembra u 19 časova otvara  se izložba

 Branko Stanković Lale (1915 – 1989)

Vedar duh sa Kosančićevog venca br. 19

26. septembar – 14. oktobar 2019.

Izložba ,,Branko Stanković Lale (1915 – 1989)“ autora Pertra Petrovića, muzejskog savetnika Narodnog muzeja u Beogradu,  deo je serije tematskih izložbi posvećenih umetnicima koji su živeli i radili na adresi Kosančićev venac 19 gde se i danas nalazi Prodajna galerija ,,Beograd“. Prva u nizu predstavljena je retrospektivna izložba Slobodana Gavrilovića 2016, a potom Aleksandra Tomaševića 2017.

Branko Stanković (1915 – 1989)  studirao je slikarstvo i vajarstvo na Umetničkoj školi u Beogradu 1932-38. gde su mu profersori bili Beta Vukanović, Ljubomir Ivanović, Ivan Radović,Nikola Bešević i Toma Rosandić. Na studijskim putovanjima boravio je u mnogim gradovima Evrope, a tom prilikom nastaje i njegov ciklus slika u duhu intimističkog slikarstva  pod nazivom “Gradovi Evrope i Amerike”. Samostalno je izlagao na više izožbi,  od kojih je prva realizovana 1936. Postavku  čine odabrani, žanrovski i tematski različiti radovi –  pejzaži, gradski prizori, enterijeri, mrtve prirode, portreti.

(…)

Branko Stanković Lale ostao je dosledan i privržen poetici intimizma i kolorizma beogradske škole međuratnog perioda, na iskustvima jednog suptilnog likovnog jezika kakav su negovali Nedeljko Gvozdenović ili Ljubica Sokić. Nije se obazirao ni na pojedine opaske da je njegovo slikarstvo zapravo zastarelo, već prevaziđeno oponašanje predratnog građanskog stila. Uspevao je da svakoj slici  da meru i sklad. U svakoj temi je prepoznao dobrotu i plemenitost. Negovao je osobenu, lirski blago intoniranu atmosferu intimističkih doživljaja enterijera, panorama i delova starih i mirnih beogradskih ulica, živopisnih predela iz čitave nekadašnje Jugoslavije i dalekih evropskih gradova. Кako je bio vrlo plodan slikar, stekao je i svoje poštovaoce, ljubitelje i kolekcionare, kojih ima i danas, pune tri decenije od njegovog odlaska. U „Кući slikara“ na Кosančićevom vencu br. 19 Branko Lale Stanković je bio oličenje vedrog duha i jedan od onih „čuvara vatre“ iz generacije naših umetnika koja je kao svoj moto na ulazu kuće istakla Volterovu misao: „Rad otklanja od nas tri velika zla: dosadu, porok i sirotinju“.

 

Petar Petrović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Vladan Ljubinković - 5. – 23. septembar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 5. septembra u 19 časova otvara se izložba

 Vladana Ljubinkovića

 …plus OLOVO i KRV

5. – 23. septembar 2019.

 

Vladan Ljubinković (1951) diplomirao je, a potom i magistrirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1981. Aktivno izlaže od 1974 (Galerija FLU 1981, Dom kulture Studentski grad 1989, Savremena galerija centra za kulturu Pančevo 1994, Galerija SKC 2008, galerija Blok 2016 i mnoge druge). Profesor je u penziji Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Član je ULUS-a od 1976. i Društva za estetiku arhitekture i vizuelnih umetnosti Srbije od 2008.

 

Postavka u Prodajnoj galeriji „Beograd“ pripada ciklusu izložbi pod nazivom ,,Olovo i  krv” u kojima Ljubinković ispituje mogućnosti transformacije značenja simbola u kontekstu suprotstavljanja lične ili kolektivne slobode, tlačenju i ropstvu. Američka zastava u tom svetlu postaje metafora prividne slobode i američkog sna koji u stvarnosti  počiva na eksploataciji  građana od strane korporativnih asocijacija i drugih izdanaka neoliberalnog kapitalizma. U vizuelnom smislu to podrazumeva ispitivanje dejstva plošnosti slike u odnosu na upotrebom različitih materijala izazvanu nestabilnost trodimenzionalnih objekata. Postupcima izmeštanja i inverzije prvobitnih simbola razvija se subverzivna igra kao manifestacija čežnje za realnom slobodom. Slike, ulja na platnu, objekti i skulpture kreiraju jedinstvenu ambijentalnu instalaciju u prostoru galerije.

 

 

(…)

 

 

Ljubinković svojim likovnim pitanjima zauzima jasan stav o odnosu na globalnu stvarnost koju svi podjednako osećamo, ali je različito doživljavamo. Ta toliko sveprisutna zastava bez koje i zakonski nije moguće snimiti ni jedan amerčki film, koja je svojevremeno – ali bilo je to davno – bila simbol demokratije i slobode, Ljubinković preispituje. Strog je on sudija, precizan analitičar. Na jednom od objekata – reljefa pomerajući zvezdice iz ležišta on zadire u podtekst simbola i otkriva tamu. Skulptorski rešavajući samostalni objekat „Olova i krvi“ i postavljajući „zastavu“ na donji, maskirnim uzorkom oblože deo,  govori o „slobodarskim“ misijama te zemlje na područjima bogatim energentima.

 

Cinizam koji seže do sarkazma je likovnim rečnikom saopšten nedvosmisleno i ne može se sumnjati da slikar i profesor Vladan Ljubinković gaji lažne nade. Post liberalni kapitalizam čiju ranu otimačku fazu proživljava teren na kom autor živi i radi autor dobro oseća. Sudi i presuđuje. A, ne zaboravimo – kritika je u suštini težnja ka slobodi, i u krajnjem slučaju – delo slobodnih.

 

Savo Popović, istoričar umetnosti  (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Rezultati konkursa za izlaganje u 2020. godini

Umetnički savet galerije predložio je sledeće umetnike i autorske projekte za izlaganje u 2020 godini:

Sanvila Porej Đermanović  ― Jelena Đurić  ― Sanja Crnjanski i Isidora Fićović ― Nataša Kokić ― Miško Petrović ― Biljana Vuković ― Nataša Škorić ― Vladimir Milanović ― Jelena Trpković i Žarko Bjelica ― Mila Gvardiol ― Milica Lazarević, Predrag Damjanović i Saša Marjanović ― Ivana Milev ― Aleksandra Ilić ― Milica Prelić ― Tihi stanovnici Kosančićevog venca  : Marklen Mosjenko

Rezerve:

  • Marija Nikolić
  • Zoran Vranešević
  • Tamara Žderić

Jelena Aranđelović - 15. avgust – 2. septembar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 15. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Jelene Aranđelović

Tragovi zločina i dokazi sreće 2.0

15. avgust – 2. septembar 2019.

 Jelena Aranđelović (1979) diplomirala je, a potom i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2008. Tokom 2004-2005. studirala je na Ecole Nationale Superieure de Beaux art u Parizu kao stipendista Ambasade Francuske. Dobitnica je stipendija Kraljevine Norveške, stipendije Francuskog kulturnog centra, kao i stipendije za Talente iz fonda Republike Srbije. Izlagala je na brojnim samostalnim izložbama od kojih izdvajamo : Galerija Kulturnog centra Beograda (2004), Galerije Cite International des Arts, Pariz (2006), Galerija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (2008), Galerija SULUJ (2017).

 

Autorka se u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” predstavlja serijom slika velikog formata u tehnici ulja na platnu, objedinjenih  nazivom „Tragovi zločina i dokazi sreće 2.0 “. Kroz minuciozni crtački grafizam i istančanu gamu „sive boje“, kreirane su urbane predstave, kadrovi gradskih pejzaža zamišljeni kao minzascen prošlih, potisnutih ili nekih budućih uznemirujućih događaja i ličnih preokupacija. Nastali po fotografskim predlošcima, ovi radovi oživljavaju bolna mesta kako kolektivnog tako i intimnog sećanja, dok atmosfera pustoši i propadanja aludira na, kako autorka navodi ,,strah od intimne praznine u kulturi izobilja”.

(…)

Izložba „Tragovi zločina i dokazi sreće 2.0″obuhvata slike iz dva ciklusa, od kojih je prvi retrospektiva radova iz serijala “Tragovi zločina i dokazi sreće” iz perioda 2015-2019, koji se bavi fenomenom sećanja, kako iz lične arhive, tako i iz odbačenih dokumenata nepoznatih ljudi. Drugi ciklus radova “Ulične rekonstrukcije” započet je 2017. godine i još je u procesu rada, a proučava aktuelna građenja i urušavanja urbanog pejzaža.

(…)

Privučena gradskim radovima i rekonstrukcijama pored kojih svakodnevno prolazim, odlučila sam da ih i vizuelnim putem uobličim. Fotografišući prizore kretala sam se od dokumentovanja, selektovanja do kasnijeg pokušaja vizuelnog definisanja kroz slikarski rad. Kako samo rekonstruisanje kao fenomen i akcija nema definisanu formu tako i moje stvaralaštvo ma koliko ja insistirala negde na detalju ostaje po meni i dalje u procesu re (definisanja)i potrage.

 

Jelena Aranđelović  (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Ivana Živić - 25. jul – 12. avgust 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak  25. jula u 19 časova otvara se izložba

Ivane Živić

Beograđanka pod vodom

  1. jul – 12. avgust 2019.

Ivana Živić (Sarajevo, 1979) diplomirala je i magistrirala na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Dobitnica je više nagrada od kojih izdvajamo nagradu za produkciju rada iz fondacije Dimitrije Bašičević Mangelos (2012) i onu iz crtačkog fonda Vladimir Veličković (2016). Osim na brojnim samostalnim izložbama, poslednjih godina izlaže na međunarodnim smotrama i sajmovima umetnosti – Nord Art, Nemačka (2016. i 2017.); The Other Art Fair, u partnerstvu sa Saatchi Online galerijom u Londonu (2019). Učestvovala je na umetničkim rezidencijama : La Cité internationale des arts, Pariz, Francuska (2009); GLOART centar, Lanaken, Belgija; Art hab centar, Abudabi, UAE (2018).

(…)

Opčinjenost vodom, plivanjem, ljudskom figurom, enetrijerom, draperijom izrodilo je dostignuća prepoznatljivog likovnog izraza svojstvenih Ivani Živić. Кao vrstan crtač u domenu slike rađene u tehnici ulja na platnu velikog formata umetnica nam predočava svoj talenat i veštinu. Baveći se ovom temom od 2013. godine nastao je ciklus slika ,,Sobe od vode” gde slikarka ostaje verna realističnom pristupu slikanja. U Prodajnoj galeriji „Beograd“ predstavljene su najnovije slike, zrele faze, koju karakteriše pročišćavanje stila, svođenje elemenata, ukrupnjavanje bojenih površina. Detalje sada pažljivo bira, i dalje im posvećuje veliku pažnju, vešto ih obrađuje i uspešno naglašava strukturu materijala od kojeg su napravljeni. Na slikama stvara nadrealan, fantastičan, imaginaran svet prepun mašte, snoviđenja, nadanja, slobode pokreta i samoće koja oslobađa.

Slavica Obradinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Dragan Rajšić - 4 – 22. jul 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak  4. jula u 19 časova otvara  se izložba

 Dragana Rajšića

 Mehanički pejzaži

 4 – 22. jul 2019.

 Koncepcija izložbe „Mehanički pejzaži“ zasniva se na istraživanju mašine kao objekta, ali i metafore civilizacijskog napretka  koja je izvršila ogroman uticaj na čovekovo okruženje. U svetlu sve ubrzanijeg tehnološkog napretka,  Dragan Rajšić istražuje međuzavisnost čoveka od mašine i obrnuto,  mašine od čoveka, dok  istovremeno postavlja pitanje odnosa prema prirodnim resursima i ukazuje na opasnost  njihove zloupotrebe. Postavka se sastoji od skulptura/objekata velikih formata postavljenih na pod i zid galerije i crteža.

Dragan Rajšić (Pula,1967) diplomirao je, a potom i doktorirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2016. Radi kao docent na Vajarskom odseku istog fakulteta. Od 2008. godine izlaže na samostalnim ( Galerija Doma omladine 2009; Galerija Zadužbine Ilije M. Kolarca 2010. Galerija Izlozi FLU 2017; Galerija X Vitamin 2018. i dr.) i  kolektivnim izložbama i simpozijumima u zemlji i inostranstvu (2017 – SCULPTURE NETWORK, Paviljon Cvijeta Zuzorić; 35. Internacionalni simpozijum skulpture Terra, Kikinda; Simpozijum skulpture Meander, Apatin; 2018 – Vajarska radionica Nacionalne umetničke akademije , Galerija Mestra, Sofija, Bugarska i dr.) Autor je više skulptura u javnom prostoru.

(…)

Rad Dragana Rajšića nalazi se na liniji koja seže od eksperimenata u skulpturi i umetničkih ostvarenja avangarde, pre svega inspirisanih konstruktivističkom teorijom i bavi se danas posebno aktuelnom problematikom odnosa čoveka i tehnologije. Naziv izložbe “Mehanički pejzaži”, može se dovesti u vezu sa estetikom radova ali i sa specifičnim za naše doba odnosom prema stvarnosti.  U stalnoj borbi sa nedostatkom vremena,  neophodnog za kontemplaciju i promišljanje, mnoge odluke     donosimo na osnovu  prefabrikovanih stavova, preuzimajući dominirajuće parametre datih okolnosti, često naprečac, takoreći  “mehanički”.

Savremeni pejzaž Dragan Rajšić definiše kroz tri ključna objekata–pojma: brzina, informacija, vreme. Skulpture u metalu koje su umetnikov svojevrsni trademark, definišu pomenute probleme i upućuju na sagledavanje njihove uzajamne povezanosti. Novina je prisustvo boje koju Rajšić koristi plastično, u cilju naglašavanja kvaliteta same forme.

Ksenija Marinković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Mladen Lazarević - 13. jun – 1. jul 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak  13. juna u 19 časova otvara  se izložba

Mladena Lazarevića

Soulsearching

13. jun – 1. jul 2019.

Mladen Lazarević predstaviće se ciklusom slika  pod  nazivom „Soulsearching“ (Potraga duše) nastalih u periodu 2013-2018. U ovim kompozicijama autor koristi različite postupke kao bi izrazio lični odnos prema određenim fenomenima savremenosti ili svakodnevice.  U radovima nastalim  kombinovanjem slikarskih i ne-slikarskih materijala (akril, stensil, pastel, varikina, tuš) na platnu,  autor  eksploatiše znak/reč kao poruku, a lična i kolektivna iskustva pretvara u kodirani zapis čijim dešifrovanjem se može doći do potencijalnih odgovora.

Mladen Lazarević (Trstenik, 1978) diplomirao 2006. na Fakultetu likovnih umetnosti  u Zvečanu, na grafičkom odseku. Jedan je od osnivača Art group Enciklo (2005) i osnivač  i   predsednik Omladinskog kulturnog centra – Reformars (2008).  Od 2005. u  kontinuitetu izlaže samostalno (2013. Likovni salon Leskovac  , 2014. Narodni muzej Leskovac,  2016. Moderna galerija Lazarevac i galerija ULUS Beograd i dr.), i učestvuje na velikom broju kolektivnih izložbi, umetničkih radionica i kolonija (2013. Reflection, Galerie Pigmalyon, Temisoara; „Festival of art Culturescapes Balkan 2013“, Rappaz museum Basel, Switzerland; 2014. Rezidencijalni program „Prepoznavanje 3“, Sićevo, Niš i dr.)

(…)

Ispisane forme, nalik zabeleškama na poleđini fotografije, na marginama omiljene knjige ili poslednjoj strani adresara, kao intimne crtice otiskuju jedan trenutak, sećanje, zapažanje ili emociju. Razigrani ritam islikanih reči, lirski izražajno svedoče o sazvučju umetnikovog bogatog duhovnog, intelektualnog i emocionalnog proživljavanja.

Preokupacija prošlošću kao činiocem koji utiče na formiranje svesti čoveka i društva, ogleda se u predmetima uvedenim u sliku. Citat iz prošlosti, u vidu znaka, predmeta, broja, bordure ili šare iz ličnog simboličnog sećanja prelazi u očima posmatrača u opšte razumljivo ali ipak i subjektivno sagledano stanje. U Mladenovim slikarskim razmišljanjima nema romantizovanja, on se odriče epskog aspekta prošlosti svog okruženja, ne pokušava da je sagleda kritički, već da je prikaže u najčistijem obliku ličnog iskustva. Apstraktni crtež kao savršeno sredstvo za izražavanje brze informacije ukombinovan sa premazom danas zaboravljenog dekorativnog valjka za malanje, bordure i nedefinisani otisci, iako pojmljivo nespojivi, harmonično egzistiraju na  jednom mestu. Njegovo sećanje je konzervirano, sačuvano od kvarenja lišavanjem simbola od društveno-političkog konteksta utopljeno u stanje haosa, pre nastanka vremena.

 

Jelena Marković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Djordje Arnaut - 24. maj – 10. jun 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak  24. maja u 19 časova  otvara se izložba

Đorđa Arnauta

Die Endlösung – Living In A Zoo (At The End Of The Road)

24. maj – 10. jun 2019.

 

Đorđe Arnaut (Beograd, 1960) diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, odsek Skulptura u prostoru i arhitekturi 1991. Od 1990. učestvuje na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi (Novi Sad, Beograd, Trebinje, Ferara, Palermo)  simpozijuma i radionica, dok se više njegovih dela nalazi stalno postavljeno u prostoru (Kikinda, Apatin, Zrenjanin, Melenci, Plav, Pale, Jahorina, Beograd). U periodu 2001 – 2011. realizovao je autorski projekat ,, Skulptura, Objekat ili Gde je Granica”. Dobitnik je više nagrada i priznanja od kojih izdvajamo  – IV Balaton salon – Vonyarcvashegi, Hungary 2104, Prolećni salon, Zemun 2006, Zlatno dleto ULUS-a 2005, Godišnja nagarada i plaketa  ULUS-a za 1995, 2000 i 2003. Predaje na Akademiji likovnih umetnosti u Trebinju od 2015.

 

(…)

 

Izložbom  Konačno rešenje – živeti u zverinjaku (Na kraju puta) Đorđe Arnaut  zaokružuje dosadašnja istraživanja u mediju digitalne grafike započeta  2011,  koncipirana kao  britka kritika društvene realnosti poslednjih godina i decenija, sa posebnim  osvrtom na efekte koju je  ona imala na umetnost i savremenu kulturu u najširem smislu. Različitim postupcima montaže i kolažiranja, Arnaut kreira hibridne strukture – autoportrete zatečene u situacijama bunta,  manifestacija radikalnih supkulturnih aktivnosti  ili  unutar  prizora sa društvenih margina. Originalne i preuzete fotografije kontekstualizovane su  u svetlu odnosa prema recidivima nasleđa popularne kulture s kraja prošlog veka, ali i odnosa prema kulturnoj politici i savremenim umetničkim praksama.

 

(…)

U ovim radovima Arnaut ironizuje podrazumevano izvojevanu slobodu umetničkog iskaza i delovanja neaktivnim, ravnodušnim prisustvom na fotografijama snimljenim u dokolici, neobavezujućim pozama, u poziciji uljeza ili neželjenog posmatrača burnih događaja, provokativnih ili  opskurnih prizora. Kolizija uznermirujućih scena i prividne neinvolviranosti umetnika  proizvodi unutrašnju napetost i ,,uvlači” drugog kao arbitra novouspostavljenog poretka. Istovremeno, posmatrač prelazi granicu otklona, trenutnog utočišta umetnika  i čini ga delom čitavog sveta izvan.

 

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD

Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325

e-mail: office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Šćepanović/ Zdravković/ Grubanov/ Perić - 3 – 20. maj 2019

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 3. maja u 19 časova otvara se izložba

Šćepanović/ Zdravković/ Grubanov/ Perić

3 – 20. maj 2019.

 Grupna izložba četiri autora, predstavnika Srbije na Bijenalu u Veneciji tokom protekle decenije obuhvata, posebno za ovu priliku  odabrane  radove – slike velikih formata, fotografske i predmetne instalacije.

Vladislav Šćepanovć (Nikšić, Crna Gora, 1970) diplomirao 1994. na Fakultetu likovnih umetnosti, Cetinje, oblast Slikarstvo. Magistrirao 1997. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, oblast Zidno slikarstvo, a potom i  doktorirao 2009. godine na interdisciplinarnim doktorskim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu u oblasti Teorije umetnosti i medija. Profesor je na doktorskim studijama FPU i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Objavio više naučnih radova u stručnim časopisima i jednu knjigu iz oblasti teorije umetnosti i medija. Pedstavljao je Srbiju na Bijenalu u Veneciji 2017.

Dragan Zdravković (Beograd, 1969) diplomirao 1994. i magistrirao 1999. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu iz oblasti slikarstva. Na istom fakultetu doktorirao 2018. godine. Član Udruženja likovnih umetnika Srbije od 1996. godine. Radi na Fakultetu primenjenih umetnosti  u Beogradu od 2014. godine. Pedstavljao je Srbiju na Bijenalu u Veneciji 2017.

Ivan Grubanov (Beograd, 1976) osnovne studije završio 1999. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, Slikarski odsek. Master studije završio 2001. na FLU u Beogradu, Slikarski odsek. Specijalizacija na Rijksakademie van Beeldende Кunsten u Amsterdamu 2002-2004. Doktorirao 2016. godine iz oblasti umetnosti (PhD in Arts), Univerzitet u Luvenu (КU Leuven), Belgija. Radi na Fakultetu primenjenih umetnosti. Predstavljao je Srbiju na 56. Bijenalu umetnosti u Veneciji 2015.

Vladimir Perić (Beograd, 1962) studirao grafiku i fotografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu. Član ULUS-a od 1994. godine, a 2004. godine postao član Art Directors Cluba Srbije. Od 1986. do 1996. izlagao pod pseudonimom Talent,  od 1996. do 2006. kao član grupe Talent Factory. Od 2006. radi na projektu Muzej detinjstva. Pedstavljao je Srbiju na Bijenalu u Veneciji 2013.

(…)

Naša savremena likovna scena iznedrila je četvoricu umetnika koji su se izdvojili iz mnoštva stvaralaca, Vladislava Šćepanovića, Dragana Zdravkovića, Ivana Grubanova i Vladimira Perića. Ovi umetnici stasali su u epohi čijem smo kraju svedočili ali su ujedno u nastajanju novog doba uspeli da opstanu kao pojedinci, ličnosti, umetnici. Na njih snažno deluje društveni kontekst u kojem su se formirali, kao i geografija podneblja iz kojeg su potekli. Taj okvir ih nije oslabio, niti pokorio već je u njima probudio snažan kreativan potencijal, kao odgovor na stvarnost. U osnovi umetničkog izraza nalaze se intelektualni, iskustveni, lični slojevi bića, a pre svega sećanje na vreme koje im je prethodilo. Pronašli su način da odgovore novoj ulozi umetnosti koja je angažovana, koja osvešćuje. Duboko potkovani teorijskim znanjem, nisu opteretili svoje stvaralaštvo time, već su naprotiv uz pomoć teorije umetnosti usvojili nove vidove izražavanja. Sva četvorica deluju u aktuelnom vremenu, tumačenje umetnosti ih nezaokuplja, a kroz različite medije, od štafelajne slike, preko redy-made-a, objekata, performansa, video radova ostvaruju autentična dela kojima su dali kontinuitet našoj umetničkoj sceni, koja nije zamrla, niti nestala i koja danas komunicira sa globalnom umetničkom scenom. Umetnost Šćepanovića, Zdravkovića, Grubanova i Perića je u bliskoj je vezi sa aktuelnim svetskim istraživanjima i stremljenjima u slikarstvu. Bogat i veoma plodan opus ovih umetnika privlači pažnju kako stručne/naučne javnosti i kritike, tako i publike, a srpsku umetničku scenu plasira u širi kontekst koji nije začauren u uže domaće ili regionalne okvire.

 

Slavica Obradinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

 

Ustanova kulture: Prodajna galerija BEOGRAD
Adresa: Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija
Tel: + 381 11 30 33 923/ 011 3287 325
e-mail: office@galerijabeograd.org
www.galerijabeograd.org

Jovanka Mladenović - 11 – 25. april 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 11. aprila u 19 časova otvara se izložba

Jovanke Mladenović

LandEscape

11 – 25. april 2019.

Jovanka Mladenović (1979) diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti, odsek Grafika.  Magistrirala je 2010. i doktorirala 2016. godine na istom fakultetu. Kao stipendista Francuske vlade boravila je na studijskom boravku na Ecole Nationale des Beaux-Arts u Parizu u školskoj 2007/08. godini. U periodu od 1999.godine učestvuje na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi, rezidencijalnih boravaka, konferencija i simpozijuma (Orijak, Beograd, Berlin, Monpelje 2004-05), kao i univerzitetskih radionica (Beograd, Minhen, 2013). Dobitnica je više priznanja i stipendija od kojih izdvajamo Priznanje norveške vlade za najbolje studente u Srbiji (2000) i Stipendiju francuske vlade (2007). Umetnica je član ULUS-a i ekološke organizacije EKO plan od 2004, i ULUPUDS-a od 2011.godine.

(…)

Najnoviji ciklus slika Jovanke Mladenović LandEscape / Beg sa Zemlje, tematizovao je najmanje dve konvencije u predstavljanju pejzaža. Jednu, u tradicionalno linearnoj ili numeričkoj perspektivi slike zamišljenu kao topografski pejzaž, i onu drugu, u slikarskoj romantičarskoj tradiciji najavljenu kao konstrukcija fantazmatskog (eluzivnog) staništa. Motivacija umetnice, godinama zasnovana na sistemskom izučavanju tekovina biopolitičke i ekološke kontrole i njenih mogućih implikacija na razvoj društva, integrisana je u ove primarne slike pejzaža. One su viđene kao specifičan protokol recepcije digitalne i analogne stvarnosti, prirode i industrije, ali i ove potrage za imaginativnim u svojstvu bega ili hodočasničke inicijacije, konstruisane u specifičnoj slikarskoj semantici enterijerskih i prostora otvorenih pejzaža. 

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Marija Zdravković - 22. mart – 8. april 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 22. marta u 19 časova otvara se izložba

Marije Zdravković

Krećem se bez promene mesta

22. mart – 8. april 2019.

Marija Zdravković (1980) diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti, odsek Slikarstvo 2010. Trenutno je na doktorskim studijama na istom fakultetu. Izlagala je na pet samostalnih izložbi. U Prodajnoj galeriji ,,Beograd” autorka izlaže najnoviji ciklus slika velikih formata inspirisanih prirodom i floralnim motivima pod nazivom ,,Krećem se bez promene mesta”. Prema njenom kazivanju posmatranje i izučavanje prirodnih formi u pocesu rađanja, života i smrti, pretekst su za praćenje evolucijskog rasta i rada vremena u samom slikarskom postupku. Po svom karakteru ovaj umetnički rad počiva na estetici obilja, razuđenom crtačkom grafizmu i kolorističkoj ekspesivnosti.

(…)

Marija Zdravković u najnovijem ciklusu slika nastavlja da se bavi floralnim motivom koji je vekovima tema slikarstva i inspiracija umetnika. Кroz epohe lepota cveća, njegova posebnost i simbolika vezani su za vreme i prolaznost. U slikama najnovijeg ciklusa primetna je promena pristupa u slikarskom izrazu. U prethodnom staralaštvu pred nama je realan, definisan i prepoznatljiv prikaz flore. Sada se taj pristup menja, umetnica cvet ovog puta razgrađuje, dekonstruiše, svodi formu i smiruje kolorit. Ponovo je on samo povod, impuls stvaralaštva Marije Zdravković koja klasičnim slikarskim postupkom gradi organičku sliku prepunu ritma, emocija, promisli. Bogatom paletom boja, nanosima na platno umetnica suptilno unosi u sliku vibraciju, pulsiranje, život. Upravo ovi elementi su veza sa akcionim slikarstvom koje je Marija vešto primenila i ugradila u svoje stvaralaštvo. Fotografija biljnog sveta služi kao predložak slici. Međutim suštinski momenat u nastajanju dela je trenutak u kojem se umetnica seća prizora koji je fotografija sačuvala.

Slavica Obradinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Gabrijela Nikolić - 7 – 25. februar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 7. februara u 19 časova otvara se izložba

Gabri(j)ele Nikolić

Ubistveni trik poezijom

7 – 25. februar 2019.

Izložbu otvara Dejan Mijač, pozorišni reditelj

Gabrijela Nikolić (1967) studirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Keramika i staklo, i na Univerzitetu grada Toronta gde je i diplomirala 1994. Magistarske studije upisuje na Prat institutu u Bruklinu na odseku multimedijalne umetnosti. Kao gostujući profesor predaje tehniku sitoštampe na Institutu za umetnost u Šen Ženu, Kina. Najnoviji ciklus radova nastao kombinovanjem grafičkih tehnika i kolaža koncipiran je kao lični iskaz, ali i kolektivna metafora gubitka, konačnog završetka ili ljubavne patnje. Postavku čine odabrane digitalne grafike i kolaži u kojima autorka relativizuje odnos original-aproprijacija ne samo u kontekstu proizvodnje umetničkog dela, već ujedno preispituje mogućnost postojanja realne i odgovorne razmene u prostoru virtuelne komunikacije na društvenim mrežama.

(…)

Digitalni crteži i kolaži iz serije ,,Iluzionista”, nastali su kao posledica jedne višedecenijske ljubavne priče sa iznova tragičnim krajem bez kraja.

Njihova poetika odraz je otuđene, površne komunikacije među ljudima koji se pronalaze na društvenim mrežama, obmanjeni ushićenošću otkrića jedni drugih, gde reči predstavljaju samo šematski crtež najsloženijih mađioničarskih trikova, bez realnog zvuka, bez stvarne slike, bez odgovornosti i bez posledica.

Na svom Fejsbuk profilu ili slično, ljudi se nesvesno poistovećuju sa Čarobnjakom iz Oza, Velikim Hudinijem, stvarajući tako samozadovoljnu projekciju, dajući sebi pravo virtuelnog
stava, komentarišući tuđi profil bez imalo odgovornosti, ali i sigurnim trikom sopstvenog zaklona od iste.

Gabri(j)ela Nikolić (iz predgovora kataloga)

(…)

Poslednji grafički opus Gabrijele Nikolić može se definisati pre kao kolažna slikovna poema nego kao digitalna grafika. Iako štampanih listova, svi njeni radovi imaju akcenat na spajanju heterogenih sadžaja koristeći različite sopstvene ili nađene-preuzete izvore (fotografije murala i grafita, stihovi pesama, ispisane parole, šematski crteži i ilustracije). Gabrijela ih slaže, jukstapozira ili superpozira, miksuje gradeći metaforične prikaze-rebuse, a poruka se kao odgonetka otkriva preko asocijativnog ključa, što ličnog, što kolekivnog. Pojedini prikazi na kolažiranim slikama, po njenom sopstvenom svedočanstvu, za autorku imaju simboličko značenje, utkano u individualno (o)sećanje gubitka i indirektno – bola. Dok parole, natpisi grafita, fragmenti stihova ili prosto misli (poput „ljubav je pseto iz pakla“, „fuck love, screw the poet“, „reka voli tela“ itd), su kao talasi koji se obrušavaju na kolažirani prizor i nude pistu za dešifrovanje zagonetke.

Miško Pavlović, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (iz predgovora kataloga)

Novogodišnja prodajna izložba - 26. decembar 2018 – 31. januar 2019.

U PRODAJNOJ GALERIJI BEOGRAD

sredu 26. decembra u 13 časova otvara se

Novogodišnja prodajna izložba

26. decembar 2018 – 31. januar 2019.

U okviru Novogodišnje prodajne izložbe 2018-19. predstavljamo stalnu galerijsku ponudu širokog opsega – od slika i crteža, preko grafike, fotografije do skulpture i umetničkih objekata, koja će za ovu priliku u celini biti obogaćena specijalnim popustima do kraja januara 2019 !

Ovogodišnjom ponudom obuhvaćeni su klasici međuratnog modernizma sa muzejskim primercima brižljivo odabranih crteža i slika Ljubice Cuce Sokić, Bogdana Šuputa, Milana Konjovića i Ivana Tabakovića.

Od posleratne neovangardne i umetnosti nastajale od 1965. do danas, u ponudi su radovi na papiru iz privatnih kolekcija sa protagonistima poput Dušana Otaševića, Radomira Damnjanovića Damnjana, Radovana Kragulja, Leonida Šejke, Vladimira Veličkovića i Aleksandra Lukovića Lukijana. Kuriozitet ovogodišnje ponude, pored domaćih predstavnika „istorijske savremene“, je njen proširen internacionalni sastav sa radovima Eroa, Sezara, Bena Votjea, Valerija Adamija, Žan Šarla Blea, Rafaela Kanogara…

Od etabliranih umetnika srednje i mlađe generacije predstavljamo slike, skulpture, fotografije i radove na papiru Jelene Trpković, Mrđana Bajića, Miodraga Rogića, Jarmile Vešović, Miceta Poptsisa, Milice Crnobrnja Vukadinović, Marije Tošković, Branka Rakovića, Jelene Đurić, Brankice Žilović Šoven, Mirona Mutaovića, Milana Pantelića, Maje Simić, Milorada Panića, Slavice Lazić Dundas, Ivane Lazarević, Igora Mandića, Maje Milovanović, Vladimira Milanovića, Žolta Kovača, diSTRUKTURE…

Izbor radova sačinile su Dragica Vuković, Sanja Todosijević i Jelena Krivokapić, istoričari umetnosti i kustosi galerije „Beograd“

Nataša Galečić - 30. novembar – 17. decembar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U petak 30. novembra u 19 časova otvara se izložba

Nataše Galečić

Kosmologija odbačenih stvari

30. novembar – 17. decembar 2018.

Nataša Galečić (1986, Beograd) diplomirala je na Slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, 2010. godine. Master studije završila je na Mur Koledžu za Umetnost i Dizajn u Filadelfiji (SAD), na odseku Studijska umetnost, 2013. Izlagala je u zemlji i inostranstvu (Austriji, Bugarskoj, Grčkoj, Irskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Holandiji, Švajcarskoj). Autorkina iskustva stečena putovanjima dovela su do stvaranja prostornih instalacija i crteža koji su istovremeno centralizovani oko ideje fragmentarnosti i interkonekcije malih jedinjenja koja utiču na ponašanje i formiranje veće celine. Galečić preispituje mogućnost sinergije zbira svih ujedinjenih sila nastalih kao rezultat mnogobrojnih individualnih interakcija različitih bića ⎯ bez obzira na to da li je u pitanju posredno, promišljeno ili slučajno delovanje.

(…)
Za kreiranje svojih prostornih instalacija Nataša koristi odbačene predmete. Brižljivo ih skuplja, bira, čisti. Njima gradi prizore savremenog doba koji neumoljivo podsećaju na pejzaž, zamak, grad ili dečije igralište pun lepote, bajkovitosti, bezbrižnosti i razigranosti. Na drugi pogled pažnju privlače elementi od kojih je ovaj svet sastavljen – odbačeni, upotrebljeni predmeti, smeće savremenog konzumenta.

Crteži Nataše Galečić predstavljaju posebnu umetničku celinu. Na njih kroz liniju prenosi likovnost i ideju nastalu u instalacijama. Posebnu ulogu na njima ima kolorit, kao i detalji pomoću kojih definiše apstraktne prizore dajući im realan okvir. Kompoziciono uspešno rešeni crteži posmatraču prenose priču i duh koju smo isčitali kroz instalacije. Nazivi radova u originalu: Wirebeat, Rea Mountains Growing In Gardens, Milky Mountains Breaking Apart, Looking For A Spot Under A Palm Tree, Greenhouse umnogome dopunjuju njihov likovni izraz usmeravajući naše misli u pravcu Natašinih težnji. Nazivi nose u sebi poetiku i duboki smisao asocirajući na film i muziku. Sam naziv pokreće na razmišljanje, iskazuje ideju, priča priču.

Slavica Obradinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Jovana Živčić Radovanović - 8. – 26. novembar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 8. novembra u 19 časova otvara se izložba

Jovane Živčić Radovanović

Spoznaja šake

8. – 26. novembar 2018.

Jovana Živčić Radovanović (1988, Kraljevo) završila je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu. Doktorske studije upisala je na istom fakultetu 2013. godine. Postavka u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” je njena sedma samostalna izložba i deo je istraživačkog projekta ,,Telo i plot – šake” čije je osnovno polazište slikanje identičnih rakursa muške i ženske šake i ruke. Predstavljene u parovima ,one upućuju na prevazilaženje potencijalnih antagonizama muško/ženskog principa, potencijalno integrisanje specifičnosti u celinu ili povratak prvobitnom jedinstvu.

(…)

Istraživanja teku u pravcu šake žene-šake muškarca, torzo žene-torzo muškarca, takođe po istom principu zadnje strane tela istih varijanti. Oblici tela posmatranih polova su različiti, što sam kadar prikazane ”slike” jasno kazuje. Maljavost tela je različita, logično, kod oba pola, onako kako je to priroda iskreirala. Koža, boja, skoro da i miris tela može biti dešifrovan misleći na to šta predstavlja ženu ili pandan njoj, muškarca. Zapravo, njeni radovi i jesu svojevrsni autobiografski zapis o spoznaji muškarca i žene. Njenom dioptrijom to je jasno čitljivo, čak poput lupe veoma saznajno, u stalnom otkrivanju i uviđanju različitosti i lepoti muškarca i žene.

Anđelka Bojović, slikarka (iz predgovora kataloga)

Ilija Kostov - 18. oktobar – 5. novembar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 18. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Ilije Kostova

Akvatinte

18. oktobar – 5. novembar 2018.

Ilija Kostov (1941, Skoplje) diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1966. godine u klasi prof. Ljubice Cuce Sokić. Postdiplomske studije završio je na istom fakultetu. Izložba grafika izvedenih u tehnici akvatinta u boji koncipirana je kao prikaz grafičkih istraživanja ovog umetnika u poslednje dve decenije.

(…)

Kao respektabilno stvaralačko biće Kostov je, rekao bih, neka vrsta harmonične sinteze Ničeovog dionizijskog i apolonskog poriva: afiniteta za onu kurzivnu, talasastu, Hogartovu liniju lepote (liniju ženskih leđa!) i za racionalni, dozirani geometrizam elemenata i forme. To se vidi i oseća u faznim ciklusima opsedajućeg motiva. A tim ciklusima iz potaje dominira jedan delikatan, alegorično-sofisticirani, ezopovski jezik basne sa životinjama i pticama kao protagonistima diskretnih autorovih ideja i poruka zabludelom društvu i čovečanstvu ( bez eksplicitnih političko-propagandnih i militantnih pamfleta).

Intencionalni, strukturni i semantički poredak njegov dela i aluzivna retorika njegovih ikoničkih znakova apsolutno svedoče da je Ilijin afinitet tako reći genski predisponiran za ono tipično slikarsko, pa kad se radi o grafici, otud i njegov izbor akvatinte sa ecovanjem površine i, zatim, osetljivim nijansiranjem u doradi šaberom (strugačem) pri čemu, katkad, eto i nostalgije za trećom dimenzijom, za punom plastikom, poput onog briljantnog prikaza nogu balerina sa nijansiranim sfumatima plastike (inače tipičnim za mecotintu). Dekorativnu notu velikih površina Ilija efikasno neutrališe kontrastima valera i ekspresivnim (uglastim) formulacijama detalja, pa otisak često ima fizionomiju i štimung kompaktne a razuđene amizantne arabeskne kompozicije kao ,,estetskog predmeta” par excellence! Sve je to u znaku optimalnog balansa aluzivno-figurativnog i apstraktnog elementa u službi kultivisane, negovane likovnosti.

Kosta Vasiljković, istoričar umetnosti i art kritičar (iz predgovora kataloga)

Ivana Lazarević - 27. septembar – 15. oktobar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 27. septembra u 19 časova otvara se izložba

Ivane Lazarević

Cela pauza/Tremori

27. septembar – 15. oktobar 2018.

Ivana Lazarević (1988) diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, Odsek za kostim. Bavi se crtežom, skulpturom i dizajnom. Osnivač je udruženja Klasa koje za cilj ima razvitak i pozicioniranje inovacija mladih profesionalaca u oblasti umetnosti i dizajna. Ovo je njena treća samostalna izložba. Na postavci Cela pauza/Tremori prostor galerije za autorku postaje mesto nepregledne igre formalnih elemenata, ritmički apliciranih linearnih i trodimenzionalnih modulacija na crtežima velikog formata. Termin „tremor” preuzet iz medicinskih nauka kako bi opisao nevoljne oscilacije telesnog pulsa, jednovremeno označava i nemerljiv pseudo-ritmički zapis nastao kao posledica očitavanja nekog pozitivnog duševnog uzbuđenja, bliskog filozofskim definicijama pojmova kao što su ushićenje ili strast.

(…)

Izložbom Cela pauza iz ciklusa radova Tremori autorka Ivana Lazarević razvija i dodatno produbljuje prepoznatljiv likovni element već formiran u ranijem konceptu, izostavljene svetle segmente prostora. Ovoga puta, njena specifična likovna retorika vidljiva je u analitičkom tretiranju kompozicije kao i u intuitivnom mapiranju plohe u konceptualnoj zidnoj instalaciji po kojoj je izložba dobila naziv.
Bez unapred utvrđenog nacrta, osluškujući svoja unutrašnja stanja Ivana Lazarević stvara formalno i koloristički veoma svedene crteže. Ovaj svojevrstan meditativni proces predstavljen u linijskim planovima velikih formata, govori o nesvesnom praćenju autorkinog personalnog životnog ritma, emocija i o notiranju njihovih svakodnevnih promena. Vođena automatizmom, umetnica se ne obazire na estetsku dopadljivost formi, već finalnom radu pristupa bez dodatnih intervencija. U autorkinom osobenom likovnom rukopisu vidljivo je vešto poigravanje shematizovane strukture toka svesti sa geometrijskom morfologijom nadahnutom emocijama. Ove sinkopirane linijske predstave sa pauzama u odgovarajućem tempu, stvaraju autentične polifonijske celine intezivirane repeticijama.

Jelena Vukadinović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Milorad Panić - 6 – 24. septembar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 6. septembra u 19 časova otvara se izložba

Milorada Panića

PANGEA

6 – 24. septembar 2018.

Milorad Panić (1980) diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na vajarskom
odseku. Od 2015. godine radi kao saradnik u nastavi na istom fakultetu. Izlagao je samostalno na osam izložbi i učestvovao na preko sedamdeset grupnih izložbi, umetničkih kolonija i simpozijuma. Dobitnik je nekoliko značajnih priznanja. Realizovao je više skulptura i projekata u javnom prostoru – Mermer i zvuci Aranđelovac
2017; Muzej Terra, Kikinda 2015; Magacin Macura, Stari Banovci 2014. Vajarski opus Milorada Panića baziran je na nekoliko biranih trodimenzionalnih modula, ručno rađenih ili
polufabrikata, koji postaju formalni i konceptualni nosioci tela kompozitne skulpture, kumulativne konstrukcije ili instalacije u prostoru.

(…)
Umetnik polazi od toga da svaki proces materijalizacije (forme) podleže zakonima prirode. Koristeći materijale koji su nusproizvod tehnoloških procesa – različiti oblici industrijskog otpada, on ispituje sličnosti u izgledu i strukturi žive (prirodne) i nežive (veštački tretirane i obeživljene) materije. Poput alhemičara, traga za česticom božanskog principa stvaranja – nestvorenom materijom koja se može nazvati voljom. Čovek se snagom volje, duhom i intelektom izborio za suverenu poziciju u svetu kome priprada po prirodi stvari. Posmatrajući svet koji nas okružuje i samo ljudsko biće, kao mikro predstavu univerzalnog šireg poretka, Panić upućuje na stvaralačku volju kao odraz mistične osobine materije, koja teži da se transformiše, da nestane i ponovo se rodi.

Ksenija Marinković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Dejana Vučićević - 14-avgust-2018

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 16. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Dejane Vučićević
Nagomilavanje
16. avgust – 03. septembar 2018.

Dejana Vučićević diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Bavi se multimedijima i fotografijom. Njeni fotografski radovi nalaze se u prestižnim privatnim i javnim kolekcijama, od kojih izdvajamo Muzej grada Beograda, Muzej primenjene umetnosti i Telenor kolekciju srpske savremene umetnosti. Kao kostimograf iza sebe ima više krupnih samostalnih projekata u domenu dizajna, mode, pozorišta i filma. Član je ULUPUDS-a, u statusu samostalnog umetnika. Izložba pod nazivom „Nagomilavanje“ predstavlja portretsku fotografiju imaginarne skupine žena, „junakinja“ koje, po kazivanju same autorke „lutaju u svojoj zanesenosti i opčinjenosti raznim vrstama tereta, a realnost opterećenu stvarima pomeraju u nivo metafizičkih snatrenja i traganja za svojim unutrašnjim bićem.“

(…)

Opus Dejane Vučićević u celosti pripada negovanom paradoksu koji eksploatiše patos figuralnog klišea reklamne i filmske fotografije od čijih rešenja polazi, da bi doslovno naglavce izokrenuo estetiku izveštačenih snova, emfatički ispražnjenih i pompeznih slika medija i rekreirao kutak jedinstvene pažnje posvećene individui, njenim najintimnijim težnjama, željama i frustracijama.

Nasuprot formalnom mizanscenu filmske industrije, koji u fotografskim radovima Dejane Vučićević aludira na udobnost i kulturu obilja, u poslednjem ciklusu radova „Nagomilavanje“, autorka ili njena moguća alter-ega, preplavljeni su serijama identičnih antikvarnih objekata. Na mestu oznake društvenog statusa, ovi patinirani i gotovo zaboravljeni predmeti, reflektuju samo intimni svet krhkog ega njenih vlasnica ili novoproizvedenih kolekcionarki angažovanih u strasnom sakupljanju tragova iščezlih uspomena i afektivnih veza. (…). Defragmentisane i multiplikovane forme predstavljenih predmeta otvorene su ka potencijalu svoje „unutrašnjosti“ – kristal i porcelan sa svojom zavodljivom transparentnom strukturom; satovi kukavice i telefoni u svom akustičnom potencijalu; ili, opet, cvetovi i tkanice, u svojoj ekstremnoj taktilnosti. Svi oni „žive“ dvostruki život svojih vlasnica, izokrenuti u jednoj ili više nadrealističkih vizura, u zameni mesta subjekta i objekta, pozivajući na bezuslovnu pozornost čula ili na njihovu suspenziju u vremenu intimnog računanja vremena svakog pojedinačnog protagoniste.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Milana Pantelić - 13. avgust 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 26. jula u 19 časova otvara se izložba

Milana Pantelića

Transformacija stvarnosti u sliku

26. jul – 13. avgust 2018.

Prodajna galerija „Beograd“ predstavlja izložbu slika Milana Pantelića pod nazivom „Transformacija stvarnosti u sliku“. Na slikama velikog formata izvedenih u tehnici ulje na platnu prikazane su figure – portreti i svakodnevni predmeti, kao što su plastične kese i folije, koje su ujedno i simbolični predmeti.

Umetnik na ovim slikama koristi sveden kolorit. Igra svetlosti i senke doprinosi dramatici slike, osvetljenje je minimalno, senke oštre, a figure su smeštene u dubokoj tami, što pojačava utisak na posmatrača.

Milan Pantelić u tekstu povodom izložbe navodi: „U umetničkom projektu Transformacija stvarnosti u sliku stvarnost je zahvaćena umetničkom, slikarskom transformacijom kroz ispitivanje vrednosnog okvira društva, identiteta i čovekove egzistencije. Stvarnost kao takva je neuhvatljiva. Ona se, da bi postala dostupna, mora predstaviti i doživeti i uz sve moguće apstrahovanje, mora transformisati u jednu sagledivu celinu, kakav je ovaj projekat.

Moje nastojanje je da kroz pojedinačne slike, i kroz projekat uopšte, pokažem ne samo ono što je u kontekstu vremena dostiglo svoje krajnosti, slike čoveka koji sebe doživljava kao poljuljani subjekt, bez stvarnog lica, stvarnog dela i namere, već i da prikažem mogućnost umetnosti koja taj sadržaj predstavlja kroz tačnu formu − identifikuje sadržaj putem forme.“

Dr. Adel Mustafa, predavač na Fakultetu lepih umetnosti, Univerziteta Aleksandrija u Egiptu o Pantelićevom stvaralaštvu piše: „Rezmišljajući o pristpu i iskustvu Milana Pantelića shvatamo da on čvrsto sebe postavlja među svetske umetnike i filozofe sa dubokom vizijom savremenog čoveka sa svim njegovim brigama, pritiscima i promenama. Milanovi likovi podsećaju na transformisane likove Frensisa Bejkona, njegovi nemi krici na Munkov „Vrisak“ a njegove misli podsećaju na Bojsovu filozofiju.”

(…)
Milan Pantelić je rođen 01.01.1986. godine u Šapcu. Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2010. godine. Doktorirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2018. godine (umetnička oblast: Primenjeno slikarstvo). Od 2013. godine radi kao saradnik u nastavi na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, odsek Primenjeno slikarstvo. Priredio 6 samostalnih izložbi u Srbiji i učestvovao na oko 40 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Realizovao 6 javnih radova na javnim mestima u Srbiji. Dobitnik je 6 međunarodnih nagrada iz oblasti slikarstva.

Razgovor sa Ivanom Dragutinović Sokolovski

Povodom objavljivanja kataloga izložbe ,,Dubok zdenac” Ivane Dragutinović Sokolovski planiran je razgovor sa umetnicom i Dragicom Vuković, kustosom izložbe – u petak 20. jula u 17 časova.

Ivana Dragutinović Sokolovski - 5.jul 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 5. jula 2018. u 19 časova otvara se izložba

Ivane Dragutinović Sokolovski

Dubok zdenac

5 – 23. jul 2018.

Ivana Dragutinović Sokolovski (1974) završila je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Magistrirala i doktorirala na istom fakultetu 2015. godine. Član je ULUS-a od 2000. “Dubok zdenac” je njena dvanaesta samostalna izložba. Zamišljena kao ambijentalna instalacija, ova postavka računa na neposredno prisustvo posmatrača i učesnika u njegovom jedinstvenom optičko-taktilnom doživljaju prostora.

(…)
Izložba u Prodajnoj galeriji Beograd, nosi naziv “Dubok zdenac” i konceptualno nastavlja i precizira ovaj interaktivni odnos i susret rada i posmatrača. Možda bi ovde bilo potrebno istaći ili naglasiti da rad Ivane Dragutinović Sokolovski nedvosmisleno artikuliše žensku stranu u sveprisutnom polaritetu prirode, onu organsku koja je ženi biološki zadata i sa kojom žena živi i sazreva. U Prodajnoj galeriji « Beograd », ona gradi scenu za intimni susret sa sopstvenim ishodištem, dubokom težnjom ka povratku u čistotu prvog pogleda u ovom svetu. Scena je svedena i pristupa joj se, takođe, jednostavno i ritualno, po sopstvenom izboru, kao posmatrač ili učesnik. (…) Kamena plitka korita s vodom vode do kupolikog, crvenog, vunenog igloa, čiji nas otvor uvodi u prostor s kamenom, okruglom zdelom kao umivaonikom. Ponuđen nam je svedeni ritual pranja nogu i lica, za udruženi doživljaj susreta intimnih osećanja i razmišljanja koji će nas, u svom trajanju, izmestiti iz toka vremena u kome smo prisutni pristankom i spremnošću na intimne postupke u javnom prostoru. Oblicima i sceni može da se pristupi i pogledom posmatrača koga narativnost prizora i osobine materijala mogu da odvedu u različitim pravcima razmišljanja i čitanja, kao i dešifrovanju zajedničkog koda koji delimo kao ljudi, a da toga nismo ni svesni.

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Umetnici i autorski projekti odabrani na konkursu za izlaganje u 2019.

Grupna izložba četiri autora/Vladislav Šćepanović, Dragan Zdravković, Talent i Ivan Grubanov – Gabriella Nikolić – Irena Kuzmanović – Savo Peković – Đorđe Arnaut – Marija Zdravković – Jovanka Mladenović – Vladan Ljubinković – Jelena Aranđelović – Ružica Mitrović – Dragan Rajšić – Ivana Živić Jerković – Mladen Lazarević – Branko Lale Stanković – Branko Raković.

 

Rezerve

  • Svetlana Ribica,
  • Đorđe Marković,
  • Maja Đuričić.

 

 

 

 

Prodajna galerija „Beograd“
Ustanova kulture grada Beograda

Kosančićev venac 19
Beograd, Srbija
Tel/fax + 381 11 30 33 923

www.galerijabeograd.org
office@galerijabeograd.org

Miroljub Filipović Filimir - 14. jun 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 14. juna u 19 časova otvara se izložba

Miroljuba Filipovića Filimira

Bojilišta

14. jun – 2. jul 2018.

Miroljub Filipović Filimir u ,,Prodajnoj galeriji Beograd” predstavlja izbor radova iz svoja dva ciklusa – Bojilišta i Podnebesja nastajalih poslednjih desetak godina. Apstrahovana simbolika kolorističkih kolizija upućuje na preplitanje mikro i makro senzacija iz autorovog neposrednog okruženja. Kombinovanjem kolažiranja i različitih slikarskih postupaka autor kreira ekspresivne i dramatične strukture na granici groteske i nekada viđene realnosti.

Miroljub Filipović Filimir je likovni umetnik, član ULUS-a, poslednjih pet decenija aktivno prisutan na domaćoj i međunarodnoj sceni. Priredio je šezdeset samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu i bio autor i organizator brojnih hepeninga, performansa i umetničkih projekata. Učestvovao na Bijenalu u Veneciji 2003, Bijenalu u Londonu 2004, Bijenalu u Pekingu 2005 i drugim značajnim međunarodnim manifestacijama.

(…)
Sve ono što se odvija na površini Filimirove slike, kao da izvire iz sadejstva koje pokreću moćne unutrašnje sile, neki snažni, nama nepoznati podsticaji. Poput velikog praska, sadržajni činioci njegovog dela se, nalik vatrometu razbuktavaju. Raspršuju se i razlažu preko cele slikane ravni sa težnjom da iz nje izađu. Njihovi beskrajno raznoliki oblici se kreću, sukobljavaju, čineći naizgled haotično stanje u bezgraničnom ambijentu u kome sadejstvuju. Konačan ishod je uzdignut do utiska jedinstvenog, harmoničnog sadejstva oblika, kondenzovanih u snažnu vizuelnu ekspresiju. Skup nepojmljivih, krajnje raznolikih informacija koje se komešaju, lebde ili se pokreću kroz neuhvatljivu prazninu prostora, nije slutnja razaranja već potencija spajanja I stvaranja novih svetova, dakle stalnog obnavljanja životnih impulsa.

U likovnom pogledu, Filimir potkrepljuje svoja bojilišta promišljenim sukobima linija, poteza, površina, potom, dubokom tonskom gradacijom od tamnih do svetlih polja koja se, neki put pretvore u naglašene, iskričavo obojene oaze, ili se, kroz neprekinuti ritam oblika, slivaju u celovito vizuelno sadejstvo.

Zdravko Vučinić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Božidar Plazinić - 24. maj 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 24. maja u 19 časova otvara se izložba

Božidara Plazinića

Biblioteka – Nojeva barka

24. maj – 11. jun 2018.

Izložba Božidara Plazinića ’Biblioteka – Nojeva barka’ deo je višegodišnjeg ciklusa u čijem se središtu nalazi knjiga kao intimni i piktoralno-jezički zapis umetnika. Aludirajući na biblijsku tematiku, ovaj naziv ukazuje na težnju umetnika da sačuva ono najvrednije od korpusa knjiga/znanja, ličnog i kolektivnog o/sećanja od potopa svakodnevnice ili zaborava. Činom spasavanja iz otpisane građe, spremljene za reciklažu, Plazinić knjige prevodi u umetničke eksponate koji po svom sadržaju i funkciji postaju dnevnici.

Božidar Plazinić (1954) je u kontinuitetu i aktivno prisutan na domaćoj umetničkoj sceni od sedamdesetih godina. Izlagao je na preko pedeset samostalnih i brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dela mu se nalaze u svim značajnijim muzejima na prostoru nekadašnje Jugoslavije (Muzej savremene umetnosti, Beograd; Narodni muzej, Beograd; Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb i dr.). Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su : Nagrada za slikarstvo na 18. Međunarodnoj izložbi 1987. u Parizu, Nagrada za slikarstvo na 38. Oktobarskom salonu u Beogradu 1997, Oktobarska nagrada Čačka.

(…)
Koncept umetničke knjige Božidara Plazinića (1954) počiva na fenomenu sećanja, gde je dnevnik/knjiga osnovna jedinica za beleženje, upijanje, organizovanje i alhemijsku transformaciju misli. Sećanje je u Plazinićevim radovima prikazano kao talog (prirodna formacija materije) ili blok (statistička formacija informacija); dok je talog poetski odgovor na bizarne groteskne narative istorijski pojačane do zaglušenosti, blok je koncept preuzet iz matematike a ovde je najbliži Štokhauzenovom (Karlheinz Stockhausen) odnosu prema kompozicijskoj formi, gde kompozitor (a u ovom slučaju umetnik) počinje od ustanovljenog statističkog kriterijuma kao organizacijskog principa slaganja elemenata sve dok objekat/knjiga ne dosegne jedinstvenu i neponovljivu formu.

(…) Ovako iskazan, vizuelni dnevnik/knjiga je ritual nastao iz namere da menja svest koju imamo o sebi u odnosu na sebe i o sebi u odnosu na svet, dok slovo ili red igraju metronomsku ulogu mere, daha, tempa, otkucaja srca. U traganju za izgubljenom nevinošću nekog predistorijskog vremena javljaju se elementi zemlje i vatre, a kao u šamanskim ritualima razlika između živog i neživog je maglovita: ljudi, životinje, biljke i objekti imaju dušu (ili crtež umesto duše), dok nevidljivo neprekidno oživljuje vidljivo. Prisustvo nadmaterijalnih snaga materijalizovano je u objektu-knjizi i lokalizovano u ritualima opsednutosti i nagodbe

Aleksandra Lazar, vizuelna umetnica (iz predgovora kataloga)

Maja Milovanović - 3. - 21. maj

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 3. maja u 19 časova otvara se izložba

Maje Milovanović

STUDIJE SREĆE / Mit o graditelju

3 – 21. maj 2018.

Dosadašnja iskustva u pravcu istraživanja i revidiranja nekih od ključnih tema savremene umetnosti poput odnosa intimnog i kolektivnog sećanja, mitologizacije ili revitalizacije bliske prošlosti, umetničke intervencije i realiteta odabranih narativa, Maja Milovanović (1977) zaokružuje ciklusom izložbi pod jedinstvenim nazivom Mit o graditelju prikazanih tokom 2016. i 2017. godine. Projekat je zamišljen kao višemedijska instalacija sačinjena od radova nastalih reprodukovanjem i reinterpetacijom slučajno pronađenih artefakta iz vremena posleratne Jugoslavije – dnevničkih beležaka i fotografske arhive Luke Popovića, široj javnosti nepoznatog građevinskog inženjera. Okosnicu postavke u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” pod nazivom Studije sreće čine portreti – grupni i pojedinačni u kojima autorka u potrazi za idealnim prikazom odabranog emocionalnog stanja dolazi do pitanja da li je imperativ lične sreće simptom životnih i društvenih okolnosti ili pak nezavisna, kontinuirana manifestacija izvorne životne energije.

(…)
Tema celokupnog projekta, kao i inicijalnog predstavljanja u Kulturnom Centru Beograda jeste hipotetičko rekonstruisanje odnosa Popovića i njegove supruge koja se pojavljuje na svim fotografijama bilo pojedinačnim, bilo grupnim u najrazličitijim situacijama i kontekstima. Na najnovijoj postavci pod nazivom ,,Studije sreće” centralno mesto ponovo pripada Jelisaveti, ovog puta u okviru grupnog portreta nastalog na osnovu fotografije snimljene povodom obeležavanja jubileja preduzeća u kome je radila. Osim ovog, okosnicu izložbe čine još dve grupne kompozicije – portret autorkine majke sa prijateljima prilikom proslave godišnjice mature (Mama) i portret sa venčanja glumice Grejs Keli sa plemstvom (Grejs)

Fragmentacijom tog kolektivnog prizora stupa se u prostor privatnog, gde su u formi vežbe ili skice predstavljeni protagonisti uhvaćeni u trenucima u kojima radost življenja suvereno vlada i zasenjuje sve druge pretpostavljene manifestacije unutrašnjeg života. Taj drugi zanačajan segment izložbe čine pojedinačni portreti tri žene nastali kao studije na osnovu fotografija iz porodičnih arhiva, kadriranjem i uveličavanjem ili reinterpretacijom onih javno dostupnih u elektronskim bazama podataka. Osnovni kriterijum za izbor i dalju vizuelnu obradu bili su prikazi koji najviše odgovaraju stanju/osećanju istinske radosti. Sreća po dužnosti na grupnim portretima, na pojedinačnim postaje sreća kao sloboda izbora. Predstavljene ličnosti sada se pojavljuju oslobođene ideoloških i rodnih pozicija ili društvenih funkcija , a ono što je na grupnim portretima bilo samo nagoveštaj ili obećanje sreće, u pojedinačnim portretima iznosi se na videlo kao nekontrolisan izliv životne radosti otkrivajući podjednako poziciju oba aktera – onog ispred i i one iza objektiva. Nasmejana lica tražena su i odabirana među velikim brojem amaterskih fotografija često izbeljenih, oštećenih ili mutnih, dok i slikarski tretman teži da zadrži utisak nesavršenosti ili rada vremena. Specifičnost portretske koncepcije istovremeno se poziva na nasleđe modernističkog slikarstva lirske orijentacije i nekih od njegovih postupaka – slobodnog gesta, transparentne materije, umerene dezintegracije prizora. Lakoća izvođenja ovde ne aludira samo na prirodu sižea već pretenduje da opiše duh vremena obeležen optimističnim vizijama i nadom u preobražaj i napredak u posleratnim godinama.

Vladimir Tatarević -12 - 30. april 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 12. aprila u 19 časova otvara se izložba

Portreti umetnika

Vladimira Tatarevića
12 – 30. april 2018.

Vladimir Tatarević se u Prodajnog galeriji „Beograd“ predstavlja izložbom fotografija „Portreti umetnika“ u okviru koje će publika moći da vidi 24 crno bela portreta naših poznatih umetnika kao što su: Vladimir Veličković, Ivana Vujić, Branimir Karanović, Mitar Trninić, Dragoljub Raša Todosijević, Kosta Bunuševac, Ivan Tasovac i drugi. Vladimir Tatarević je i ovog puta pokazao visoke domete svog fotografskog umeća, kao i izvrsnost tehničkog izvođenja u crno beloj fotografiji.

* * *

“Većina ovih portreta snimljena je u studiju ispred neutralne pozadine. To i crno-bela tehnika su im je jedine zajedničke karakteristike, jer ukoliko se pažljivo pogledaju svaki je specifičan i poseban. Kod nekih fotografija određeni gestovi, poze modela i naravno osvetljenje koje je kod svake različito, kao i različiti uglovi snimanja su Vladimiru Tatareviću bili više nego dovoljni da stvori veoma upečatljive portrete. Kod drugih fotografija glavnu rolu pomenuti elementi dele i sa mnogim drugim činiocima ne samo dobrog portreta već i fotografije uopšte. Na primer sa nekom vrstom montaže, odnosno spajanjem dva portreta jednog u prvom i drugog u drugom planu slike kao na fotografiji Đorđa Živkovića. Na portretima Ivana Tasovca, Miodraga Bajića, Nevena Šobajića ili Koste Bogdanovića veoma promišljeno autor je pribegao uvođenu određenih rekvizita i atributa njihove profesije ili kostima kao kod portreta Vladislava Šćepanovića.

Glavni izazov kod ove vrste fotografije jeste da se uhvati i prenese suština bića osobe koja se nalazi ispred fotoaparata, što Vladimir Tatarević na sebi svojstven način i čini. Ukoliko fotograf ne poseduje radoznalost, dar, a pre svega sposobnost pažljive analize modela stvara sterilne, zamrznute likove i ništa više od toga.”
Iz teksta kataloga mr. Jelena Matić

* * *

Vladimir Tatarević je rođen je u Beogradu gde je diplomirao na Fakultetu primenjenih umetnosti 1997. godine. Posle završetka diplomskih studija proputovao je svet i bio u više od trideset zemalja, a tokom dvogodišnjeg putovanja radio je za “Trans Ocean Photos”. 2000. godine preselio se u Atlantu, Džordžija, SAD gde je radio kao fotograf za različite kompanije. Leta 2002. godine osvojio je prvu nagradu na nacionalnom takmičenju fotografa “Life touch” u Atlanti. Pred kraj 2002. godine, vratio se u svoj rodni grad gde je nastavio karijeru kao slobodni umetnik. Magistrirao iz oblasti fotografije 2007. godine sa temom “Piksel kao likovni element”.

Vladimir Tatarević je imao šesnaest samostalnih izložbi i učestvovao je u nekoliko internacionalnih i nacionalnih grupnih izložbi.
Tatarević je prvi srpski fotograf koji je imao naslovnu stranu Nacional Geographic-a (beogradska mumija), koja je ušla u pet najboljih naslovnih strana sveta za 2007. godinu. Njegov rad je publikovan u nekoliko prestižnih časopisa kao što su: National Geographic, Nature Conservancy, Cosmopolitan, Men’s health…
Kao komercijalni fotograf u saradnji sa marketinškim agencijama u zemlji i inostranstvu, kao i zavidnim portfoliom klijenata, Vladimir Tatarević se svojim radovima pozicionirao u sam vrh profesionalne scene.
Od 2005 do 2015. godine predaje fotografiju kao docent, a od 2015. godine kao vanredni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Doktorske studije upisao je 2013. godine.

Aleksandra Šaranović - 22. mart -9. april 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 22. marta 2018. u 19 časova otvara se izložba

Aleksandre Šaranović

Posmatrači

22. marta – 9. april 2018.

Umetnica Aleksandra Šaranović se kroz ceo svoj opus bavi graničnim poljima empatije i potencijala koje nude egzotične kulture u sastavu modernističke slike (sveta) i u duhu asocijativne apstrakcije. Polje ovog utopijskog diskursa sa najnovijim ciklusom radova sada i doslovno transponuje u predstavu konvencionalnog postindustrijskog pejzaža i okvire figurativnog slikarstva.

U slikama pod nazivom „Posmatrači“ pejzažni pogled markiran je mestom izolovanih ili grupama figura zatečenih u vrsti kolektivnog transa, u pokušaju sabiranja pred slikama ubrzanih događaja istorije ili pred nevidljivim licem društva iščezavajućeg spektakla. Događaji koje ne vidimo se smenjuju u nezaustavivom sledu nekog ispražnjenog istorijskog narativa i kroz preživele slike individualno oživljenih sećanja. U duhu fantastičnih saga o savremenoj civilizaciji, autorka je u svom radu opisala intrigantne predstave suživota srećne zajednice anonimnih i individue u nestajanju, fenomene prisustva i odsustva empatije, istorije i sećanja, opcrtale nove granične horizonte neba i zemlje i nagovestile ovu vrhunsku misteriju „spektakla vremena“, jedne uvek iznova započinjuće sadašnjosti bez kontinuiteta u perspektivi budućeg vremena.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Aleksandra Šaranović (1966) završila je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1988. godine. Magistrirala je na istom fakultetu 1990. godine. Član je ULUS-a od 1989. godine. Radi u zvanju profesora strukovnih studija za predmete Crtanje i Slikanje na Visokoj školi strukovnih studija „Beogradska politehnika“. “Posmatrači” su njena dvadeseta samostalna izložba.

Jelena Trajković - 19. mart 2018.

Jelena Trajković će se publici po prvi predstaviti u Prodajnog galeriji „Beograd“ i ovom prilikom izlоžiti najnoviju seriju radova objedinjenih pod nazivom izložbe Vrtlog, život, igra – pokretne slike – pogled unazad. Beogradska publika će moći da vidi oprostorene slike, kompoziciju izvedenu u kombinovanoj tehnici (drvo, polikarbonatne folije, digitalna štampa). Ovu kompoziiju sačinjava 11 slika velikog formata čija postavka na galerijske zidove uz sadejstvo svetlosti izgrađuje jedinstvenu celinu otvorene spirale.
Uz ovu celinu biće izloženo i 20 crteža na paus papiru koji predstavljaju pripremu za izvođenje velike kompozicije. Iz ovih radova manjeg formata sagledava se put ideje Jelene Trajković, od začetka do krajnje izvedbe.

Plesni pokret od početka moderne do danas je inspiracija Jelene Trajković. Razrađujući motiv pokreta ženske figure stavlja akcenat na liniju, dok dupliranom senkom naglašava dinamiku kompozicije.

* * *
“Figura se multiplikuje, menja boju, kao da prolazi kroz prizmu, i ponavljanjem (kadriranjem sekvenci) simulira pokret, isti onaj koji je stvorio film, novi medij s kraja 19. i početka 20. veka. Blizak ovom likovnom razmišljanju je rad američkog umetnika Brusa Najmana (Bruce Nauman) koji svoj neonski figurativni prikaz svetlosnom manipulacijom “oživljava”, raznobojne konture figura uvodi u međusobne odnose, simulira radnju. Jelena Trajković sugeriše poruku, njen pokret stupa u prostor iz spiralnog okvira koji se obznanjuje kao pismo iz pradavnog svitka. Atmosfera koju stvara ovaj prikaz u galerijskom prostoru, odiše svežinom kao lepa, jednostavna misao za koju se ne zna odakle je došla i sada je tu, u svoj svojoj jasnoći. Ovako sačinjena konstrukcija gotovo potpuno uslovljava kompoziciju rada Jelene Trajković, ispoljenu crtežima pokreta. Suptilna forma baletskog igrača, kao ispoljena lepota, izlazak u prostor, ulazak u život, početak igre.”
Iz teksta kataloga: Dragica Vuković, istoričar umetnosti

* * *
Jelena Trajković (1980, Kraljevo) diplomirala je na Odseku slikarstva na FLU u Beogradu, u klasi profesora Čedomira Vasića, 2004, a magistrirala kod istog profesora, 2009. Na istom fakultetu 2015. odbranila doktorski umetnički rad (Dekonstrukcija osećaja tragizma savremenog čoveka- ambijentalna postavka) mentor. profesor Radomir Knežević. Član je ULUS-a od 2005. godine.
Na FU u Nišu, angažovana je za predmet crtanje i slikanje, od 2012. U okviru usavršavanja, značajan je rezidencionalni boravak u Cite Internationale des Arts, Pariz, 2011. Priredila je 30 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učestvovala na više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Učestvovala je u radu mnogobrojnih likovnih kolonija, radionica, seminara i tribina u zemlji i inostranstvu.
Dobitnik je više nagrada iz oblasti vizuelnog stvaralaštva: Godišnja nagrada likovne galerije Zadužbine Ilije M. Kolarca za 2008/2009. god; Otkupna nagrada Niš Art Fondacije, Izložba mladih 2009; od 2004. do 2006. stipendista za talente Republičkog fonda za razvoj naučnog i umetničkog podmlataka; Nagrada za mladog perspektivnog umetnika na 8. Međunarodnom bijenalu umetnosti minijature Gornji Milanovac, koju je dodelio grad Mušljen-Norveška 2005; I nagrada za slikarstvo Doma kulture na VIII likovnom salonu mladih – Novi Pazar, 2005; Stipendija Kraljevine Norveške 2004. Student generacije FLU Beograd za školski 2003/2004.)
Živi i radi u Nišu i Beogradu. Njeni radovi su u zbirkama pojedinih galerija, kulturnih institucija i privatnih kolekcija.

Razotkrivanje - 08 februar 2018.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 08. februara u 19 časova otvara se izložba

Razotkrivanje

Biserke Petrović i Sonje Šurbatović

08 – 26. februar 2018.

U Prodajnoj galeriji „Beograd“ na izložbi slika „Razotkrivanje“ Biserke Petrović i Sonje Šurbatović susrećemo se sa portretom kao temom. Baveći se istom temom ali na različiti način umetnice su kroz svoja dela predstavile i društvenu sliku današnjeg vremena. Njihov tradicionalan, realističan tretman portreta razilazi se sa savremenim tendencijama koje idealizuju realnost težeći ulepšavanjima i pojednostavljenju.
Pristup temi Biserke Petrović i Sonje Šurbatović je u suprotnosti sa licima iz svakodnevice koja susrećemo na fotografijama na društvenim mrežama ili korporativnim marketninškim kampanjama. Insistiranje na ukidanju i najsitnijih bora, grča, senke prave ulepšane likove uvek nasmejanih ljudi kojima je nemoguće udahnuti život. Lica na portrtima Biserke Petrović i Sonje Šurbatović oslikavaju čoveka kao višeslojno misaono, emotivno i duhovno biće koje umetnice razotkrivaju, naglašavajući da su kompleksnost čoveka kao pojedinca i sama umetnost i dalje nužni.

U najnovijem ciklusu slika Biserke Petrović, kao i u prethodnim istraživanjima, prisutni su elementi figuracije, pokreta, dinamike. Na ovim portretima je crtački i slikarski tretman realističan, dominira intenzivan lični doživljaj autorke. Portretisanim likovima Biserka daje sopstvenu emociju, a karakter i živost osoba koje posmatramo duboko se urezuju u sećanje.
Iznenađujući je vrsan spoj tradicionalnog slikarstva sa suptilno implementiranim performativnim činom. Portreti su izloženi tako da ih je moguće otvoriti/rasklopiti i u tom trenutku dobijamo drugi portret istog muškarca ili žene na čijem licu dominira snažna emocija. Na ovaj način umetnica ističe kontrast emotivnih, intelektualnih, duhovnih stanja koja se nalaze u svakome od nas. Dok slika Biserka Petrović pokazuje stvarnost koja intrigira, navodi na razmišljanje, budi znatiželju. Zavirujemo u jedan skriven, lični svet portretisanih, svet koji je prepun emocija, drame, nadanja, kontemplacije.

Sonja Šurbatović bira olovku dok stvara portrete velikih formata. Opredelivši se za ovu slikarsku tehniku pokazala je veliko crtačko znanje, strpljivost i upornost. Crtajući slobodnom rukom znalački izvodi linije i konture kojima senčenjem daje dubinu, definiše oblik stvarajući besprekoran osećaj trodimenzionalnosti. Uz sve to ona ovim crtačkim elementima uz jasnu svest o izvoru svetlosti i kako se senka ocrtava na licu udahnjuje prirodnost i život. „Oštro oko“ neophodno je svakom crtaču, a kod Sonje Šurbatović sposbobnost preciznog zapažanja ogleda se i na sposobnosti da pronikne u najdublje slojeve duše portretisanih ličnosti.
Sonji Šurbatović je bitno da uhvatiti karakter i dušu čoveka u jednom trenutku. Kroz tragove na licu – borama, ožiljcima, nepravilnostima većim ili manjim Sonja uspešno priča životnu priču portretisanih likova. Njihova unutrašnja borba je evidentna, a upravo ona daje smisao ljudskosti i postojanju.

Slavica Obradinović, iz teksta kataloga

Biserka Petrović (Pančevo, 1977.) diplomirala je grafiku na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, 2004. godine. Stipendiju italijanske vlade dobila je 2005. godine i upisala se na specijalističke studije za grafiku i vizuelnu umetnost na Akademiji likovnih umetnosti u Firenci, gde je diplomirala 2007. godine. Dobitnik je stipendija: Fonda za Talente republike Srbije, Vlade kraljevine Norveske i Vlade Italije. Izlagala je na više samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član je ULUS-a od 2016. godine. B. Petrović je dobitnica nekoliko nagrada: Nagrada Fakulteta likovnih umetnosti za grafiku 2003; Nagrada za savremenu grafiku Iowa Biennial of Contemporary Miniature Prints, U.S.A, 2006. Izdvajamo i specijalan pomen na Premio Pandosia, Cosenza, Italija, 2010. i to da je Biserka Petrović bila i finalista za nagradu Premio città di Novara, Oleggio, 2010. U Poljskoj, Gdanjsk, tokom 2016. godine slikala je kadrove za prvi dugometražni film „Loving Vincent“.
Sonja Šurbatović (Beograd, 1980.) diplomirala je na Fakultetu Likovnih Umetnosti Univerziteta u Beogradu na odseku grafike 2006. godine. Izlagala je na više grupnih i jednoj samostalnoj izložbi. Od 2006. do 2015. godine Sonja Šurbatović radi u marketinškim agencijama u Beogradu Struktura 9, McCannErickson, SuperDot i Zagrebu u Bruketa&Žinić OM. Iz tog perioda potiču i mnogobrojne međunarodne prestižne nagrade

Novogodišnja izložba - 22. decembar 2017.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U petak 22. decembra u 13h

Novogodišnja prodajna izložba

22. decembar 2017 – 31. januar 2018.

U okviru tradicionalne „Novogodišnje prodajne izložbe“ Prodajna galerija „Beograd“ predstavlja odabrane radove eminentnih umetnika širokog opsega. Ponuda slika, crteža, grafika, fotografija, skulptura i umetničkih objekata tokom trajanja izložbe biće obogaćena specijalnim popustima i do 20%.

Ovogodišnjom ponudom obuhvaćeni su radovi renomiranih umetnika koji spadaju u klasike međuratnog modernizma, kao i oni nastali od 1965. godine do danas.

Izdvajamo brižljivo odabrane primerke slika, crteža i grafika iz privatnih kolekcija naših najeminentnijih stvaralaca XX veka, umetnika poput: Jovana Bijelića, Milana Konjovića, Ivana Radovića, Ljubice Cuce Sokić, Nedeljka Gvozdenovića i Mila Milunovića.

Poseban segment izložbe čine radovi posleratnog modernizma iz odabranih kolekcija, kao i izbor iz najnovije produkcije produkcije umetnika, u komisionom posedu galerije do kraja januara 2018. godine – Miodraga B. Protić, Stojana Ćelića, Ljube Popovića, Miloša Bajića, Majde Kurnik, Leonida Šejke, Lazara Vujaklije, Vladimira Veličkovića, Radomira Reljića, Olje Ivanjicki, Branka Miljuša, Dušana Otaševića, Kristine Ristić, Branka Rakovića, A. M. Leke, Dragane Dodig Pajković, Sanvile Porej Đermanović, Mrđana Bajića, Željke Momirov, Ivone Pleskonje, Vladimira Milanovića, Žolta Kovača, Nine Šumarac Jablonsky, Sonje Žugić, Aleksandra Kelića i drugih.

Ove godine stavljen je akcenat na izbor skulptura od kojih izdvajam odabrane radove Slavoljuba Caje Radojčića, Mrđana Bajića, Koste Bogdanovića, Marka Vukše, Ivana Gračnera, Milana Stošića i Mihaila M. Petkovića.

Izbor radova i postavku Novogodišnje prodajne izložbe 2017/2018. godine sačinili su kustosi i istoričari umetnosti galerije: Jelena Krivokapić, Dragica Vuković i Slavica Obradinović.

Slike mišljenja ili mišljenje slika - 30.11.2017.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 30. novembra u 19 časova otvara se izložba fotografija

Marka Musovića

Slike mišljenja ili mišljenje slika

30. novembar – 18. decembar 2017.

Najnoviji ciklus fotografskih radova Marka Musovića pod nazivom „Slike mišljenja ili mišljenje slika“ tematizuje promišljanja čoveka postindustrijskog društva kroz slike njegovog okruženja i predmeta odbačene namene. Predstave automobilskog otpada, u procesu fotografskog kadriranja i naknadne digitalne montaže kreiraju začudne predstave, u galeriji izvedene u različitim formacijama zidnih frizova i poliptiha. Autor u svom radu koristi poetski potencijal novih montažnih sastava pronađenih i odbačenih predmeta i eksperimentalnog fotografskog rakursa, da bi kreirao čitav jedan univerzum koji nam predočava subjekte nove urbane metafizike.

(…)

„Multiplicitet slika u slici je nužnost umjetnikovog izbora, on je na to natjeran jer je otvorio Pandorinu kutiju vidljivosti nevidljivog kroz digitalizovane slike izabranih predmeta. One sada postoje kao derivativne forme mišljenja zapravo dijalektološke fraze u sklopu tranzicije imanencija-transcedencija, vidljivo-nevidljivo, samoprezencija-totalprezencija, označitelj-označeno, prisustvo-odsustvo. Ali to nije umjetnikov dijalekat i slika nije njegova, ne pripada njemu, on je neko drugi u odnosu na sliku, slika je performativni iskaz „Noli me legere“ za umjetnika. Umjetnikova je samo odluka, čin da dopusti da slika predmeta postane slika, kao izraz afirmacije „drugosti sopstva“, ali i drugosti drugoga, kome nijesu nametnuti bilo kakvi estetski kanoni kao rukovodni znaci u iščitavanju predstavljene slike.“

Boris B. Brajović, iz teksta kataloga

Marko Musović (1958, Nikšić) završio je Akademiju likovnih umetnosti u Zagrebu, kao stipendista španske vlade boravio je u Madridu na Akademiji San Fernaando 1987/88. Godine. Priredio je 35 samostalnih izložbi slika, kolaža i objekata (Beograd, Zagreb, Novi Sad, Nikšić, podgorica, pariz, Madrid…). Radovi su mu zastupljeni u više javnih i privatnih kolkcijau Srbiji i inostranstvu. Trenutno radi na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu u zvanju redovnog profesora (Akademija likovnih umetnosti Trebinje) na slikarskoj grupi predmeta.

„sculpture drawing“ - 08.11.2017.

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 9. novembra u 19 časova otvara se izložba skulptura

Marka Vukše
„sculpture drawing“
9 – 27. novembar 2017.

Izložba skulptura i reljefa pod nazivom „sculpture drawing“ deo su istraživačkog ciklusa vajara Marka Vukše, nastajalih poslednjih pet godina. Skulpture, objekte-skulpture i reljefe realizuje u kamenu, terakoti i aluminijumu. Svoja dela Marko Vukša izvodi u duhu istorijskog neokonstruktivizma i minimalizma, a kako sam kaže: „Ono što je zajedničko različitim medijima u mojim radovima je crtež. Klasičan crtež ugljenom na papiru, crtež kao reljef u aluminijumu, instalacija urađena u kovanom gvozđu za prostor i kao reljef u prostoru, kao i crtež u skulpturi koji počinje od urezivanja do totalnog usecanja forme i nastanka crteža u prostoru od čvrstih materijala.“

„Linija, kada se pokrene i (po)teče, zatvarajući se „u sebe” obuhvata prostor, formirajući trodimenzionalni oblik. Upravo ta mogućnost izraza linije postaje izazov u najnovijim delima Marka Vukše. ‘Oprostorenost’ linijskog toka. Odjek lepote linije, taktilnosti površine, energije mase. Suptilnost linije urezane u kamenu, ali i one oblikovane u metalu. Taktilnost površine kamena, čelika, gvožđa, gline. Ubedljivost sabijene energije mase „zarobljene” u metalu, koja linijskom toku daje neočekivanu snagu i izražajnost. Izložena dela upravo obelodanjuju fascinaciju umetnika naizgled jednostavnim elementom – linijom i njenim tokom.
‘Oblikujući’ prostor linijskim tokom u metalu, Marko Vukša stvara forme ugaonih sklopova krajnje svedenosti, pročišćenosti ali izuzetne izražajnosti i životnosti. U njegovim delima linija se pretvara u masu koja „teče”. Reč je o crtežu u prostoru, tačnije o prostornom crtežu u punom značenju tog pojma.“

Dr Rajka Bošković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Marko Vukša je rođen 1977. u Beogradu. Na Fakultetu primenjenih umetnosti diplomirao je 2001. godine. Od 2016. radi kao docent na predmetu Primenjeno vajarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti. Samostalno je izlagao 13 puta (Srbija, Japan, Izrael). Takođe je izlagao na 150 kolektivnih izložbi i bijenala (Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Albanija, Španija, Francuska, Austrija, SAD, Kina, Nemačka, Japan). Učesnik je i organizator više umetničkih kolonija, simpozijuma i radionica (Srbija, Crna Gora, Rumunija, Japan, Kina). U javnom prostoru u Srbiji, Kini, Japanu nalazi se njegovih 20 skulptura. Dobitnik je 9 nagrada i priznanja za skulpturu (Srbija, Francuska).

Puls-18-10-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 19. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Puls

Sonje Žugić

19. oktobar – 6. novembar 2017.

Sonja Žugić (Beograd, 1977) je diplomirala na odseku Filmska i TV kamera Akademije umetnosti u
Beogradu. Doktorirala je na odseku za Scenski dizajn Interdisciplinarnih poslediplomskih studija
Univerziteta umetnosti u Beogradu. Član ULUPUDS-a, sekcija umetnička fotografija od 2008. Dobitnik
brojnih nagrada od kojih izdvajamo FIAP zlatnu plaketu na internacionalnom trijenalu fotografije u
pozorišnoj umetnosti, Sterijino pozorje, 2014, i Plaketu Majske izložbe ULUPUDS-a za 2015. Izlagala je na
brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Puls je njena deveta samostalna izložba.

(…)

Opus Sonje Žugić nastao je na iskustvu različitih uzora reporterske fotografije i klasičnih
postulata njenog modernističkog nasleđa, u svojim najboljim primerima oličenog u ličnosti fotografa
koji neposredno dokumentuje i nepristrasno biva „u“ i „sa“ svetom portretisanih ličnosti ili prizora.
U užem smislu, ovaj rad pripada kategoriji koja neguje kult kadra i koncept Kartije-Bresonovskog
„odlučujućeg trenutka“, sublimni fragment vremena i prostora koji bi upućivao na skrivene
manifestacije njihove produbljene realnosti.

Potraga umetnice za oživljavanjem „odlučujućeg trenutka“ odigrava se u sledu putopisnih
reportaža koji za svoju osnovnu temu imaju izvan-urbane prizore i udaljene pejzaže sa samo diskretno
nagoveštnim prisustvom čoveka. Izložba priređena u Prodajnoj galeriji „Beograd“ pod nazivom ‘Puls’
prikazuje seriju fotografija koja je nastala na teritoriji jugoistočne obale Kine i lokaciji uzgoja kulture
algi. Kao u prethodnom ciklusu vijetnamskog ‘Discontinuum-a’, specifičnim razmeštanjem dubine
plana kadra i upotrebom jutarnjeg svetla, ritmovane nivelizacije linija trščanih mreža iznad vode i u
‘Pulsu’ dobijaju na značaju izolovanih fenomena, gotovo antropomorfnih kretnji udruženih u
svojevrsnoj koreografiji gestova inicijalnog otpora. Igra formalnih elemenata i gotovo crtački grafizam
apstraktne kompozicije kadra Sonje Žugić, ubedljivije govori o kretanju i običajima jedne zajednice,
nego njen klasični reporterski pandan fotografije sa predstavama ljudske figure.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

„Aleksandar Tomašević (1921 –1968) - Nezavršeni simboli iz ateljea na Kosančićevom vencu“-26-9-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 28. septembra u 19 časova otvara se autorska izložba Ljubice Miljković
„Aleksandar Tomašević (1921 –1968) – Nezavršeni simboli iz ateljea na Kosančićevom vencu“

28. septembar – 16. oktobar 2017.

Prodajna galerija „Beograd“ već godinama upoznaje publiku sa umetničkim delima slikara i grafičara koja su nastajala u ateljeima na Kosančićevom vencu 19 u nekadašnjoj zgradi Instituta Državne štamparije. Ova zgrada je nakon Drugog svetskog rata dodeljena umetnicima i njihovoj umetnosti. Na ovaj način vrlo svesno i odgovorno u prvi plan stavljena je „nužnost pobede svega što stremi najplemenitijim ciljevima.“ (Ljubica Miljković)

Ove jeseni Prodajna galerija „Beograd“ predstavlja izložbu „Aleksandar Tomašević (1921 -1968) – Nezavršeni simboli na Kosančićevom vencu“, čiji je autor istoričarka umetnosti Ljubica Miljković. Izložbu će u četvrtak 28. septembra 2017. godine u 19 časova otvoriti Aleksandar Đurić.
Izbor nekih od najreprezentativnijih dela iz opusa Aleksandra Tomaševića koja su nastajala između 1954. i 1968. godine, a koja se danas nalaze u privatnim kolekcijama, biće predstavljen beogradskoj publici nakon dužeg vremena. Izloženih tridesetak slika rađenih u klasičnim tehnikama ulja i tempere na platnu/panelploči, kao i za Tomaševića karakterističnih reljefnih geometrijskih „slika-konstrukcija“ (Stojan Ćelić) nastala su u duhu poetike modernizma pedesetih i šezdesetih godina XX veka.
Na mrtvim prirodama Aleksandar Tomašević „pojačao je geometrizaciju forme, naglasio snažnu konturu, redukovao paletu i pokazao izvanredan osećaj za usaglašavanje svih detalja kompozicije“ (Lj. Miljković). Poslednjih godina života Tomašević se intenzivno bavio apstrakcijom i kako je P. Vasić pisao: „Tomašević je izgradio jednu originalnu viziju geometrijske apstrakcije, tako definisanu kao grosso modo, ali izvedenu iz domaćih motiva, tradicionalnih vrednosti oduhovljenih jednom novom vitalnošću.“ Svoje veliko iskustvo slikara restauratora preneo je na slike-konstrukcije gde je celu podlogu pokrivao mozaičkom tehnikom teseliranja. Usklađenim modulima obrađenih dasaka, kaneliranih kvadrata, trouglova ili rombova gradio je ritmove geometrijskih elemenata. „Težio je maternjoj melodiji i dosezanju univerzalnog i apsoluta. Znao je da monohromne trouglove, horizontalne paralelne linije i strelice sa tkanina vešto pretvara u vizuelne činjenice i znake samosvojne leksike.“ (Lj. Miljković)

„Rano je shvatio značaj tradicije, ali i potrebu da sačuva besmrtnost simbola i iskreno odrazi sebe i svoje doba, čak i da najavi ono što stiže. Zato je njegov opus jedinstven po spoju starog i novog, ličnog i univerzalnog.
U vreme dominacije apstrakcije i enformela, skoncentrisao se na bezoblično i slikarsku materiju. Ipak uporedo je nastavio da gradi osobene kompozicije čije su bitne komponente elegantno pojednostavljeni, vrlo astetski sažeti i oplemenjeni segmenti posuda, ornamenata, fasada manastirskih crkvi i fresaka ili nečeg drugog što takođe ima i estetsku i simboličnu vrednost“, navodi Ljubica Miljković u teksta kataloga.

Aleksandar Tomašević (Soko Banja 1921 – Beograd 1968) osnovnu i srednju školu pohađao je u Kosovskoj Mitrovici, Skoplju i Beogradu, gde je 1942. godine završio Umetničku školu Mladena Josića. Od 1944. radi kao učitelj u jednom selu na Kopaoniku, odakle odlazi u Ibarski partizanski odred. Akademiju za likovne umetnosti u Beogradu upisuje 1947. i jedan semestar 1949. godine provodi u Ecole nationale supeieure de beaux arts u Parizu, u ateljeu za fresku profesora Docus de la Haille. Akademiju završava 1952. godine i zapošljava se kao slikar konzervator u Saveznom institutu za zaštitu spomenika kulture. Tokom 1952. i 1953. godine specijalizira konzervaciju slika u Luvru, a 1955. u Kraljevskom institutu za zaštitu kulturnog nasleđa u Brislu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1952. godine kada je postao i član grupe „Samostalni“, a član „Decembarske grupe“ je od njenog osnivanja. Radi na konzervaciji i restauraciji slika i na otkrivanju, prezentaciji i konzervaciji fresaka u mnogim crkvama i manastirima. Za docenta Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu izabran je 1962. godine, a ubrzo je postao i vanredni profesor za predmet Monumentalno slikarstvo, gde je ostao do smrti.

Akt-06-08-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U petak 8. septembra u 19 časova otvara se izložba

Akt

Dragana Pajković Dodig

8 – 25. septembar 2017.

Dragana Pajković Dodig rođena je 1968. godine u Beogradu. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, 1998. godine, slikarstvo, u klasi profesora Radomira Reljića. Član je ULUS-a od 1999. godine. Učesnik preko 20 internacionalnih likovnih kolonija, više od 80 grupnih izložbi (slike, akvareli grafike, multimedijalni radovi, performans) i mnogobrojnih samostalnih izložbi. Više puta nagrađivana, Specijalna nagrada Escoda, na 4. internacionalnom bijenalu Galerija A, Beograd 2016, Počasna nagrada Bijenala u Šenženu za akvarel, Kina 2015. i druge nagrade. Samostalni je umetnik, živi i radi u Beogradu.

(…)

Rukopis iz dosadašnjih apstraktnih kompozicija i redukcionističkih slikarskih postupaka u sumiranju iskustva doživljenog, Dragana Pajković Dodig prenosi i na seriju figurativnih radova koji čine okosnicu izložbe „Akt“. U formalnom smislu, žensko telo sagledava se iz različitih uglova, u biranim perspektivama koje skrivaju ženske atribute i naglašavaju emocionalna stanja portretisanog lika. Redukcionistički crtački gestovi u fino nijansiranim bojenim lazurima i pastuoznom gradiranju konceptualizuju, međutim, više „konturu“ događaja, korpus delikatnih stanja žene ili tela nastajanja apstraktne slike, nego bilo koji formalni aspekat telesnosti.

U tekstu kataloga Dragana Pajković Dodig kaže: „Danas u teoriji umetnosti reč AKT je sinonim, sama izložba…AKT može biti i akcija – postavka, način na koji se posmatrač uvodi u izložbu. Telo, koje sam do sada u svom radu koristila kao alatku-medij u performansima, predstavila sam u ovom ciklusu kroz konturu inicijalnog pokreta, indeks duševnog stanja, ali i kroz razradu tela apstraktne slike.“

Svet tačke-17-8-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 17. avgusta u 19 časova otvara se izložba

Svet tačke

Dušana Milovanovića
17. avgust – 4. septembar 2017.

Dušan Milovanović u Prodajnoj galeriji „Beograd“ predstavlja izložbu slika pod nazivom „Svet tačke“ na kojoj će publika moći da vidi ulja na platnu, slike u tehnici tuš i gvaš na papiru kao i jednu fotografiju koja konceptualno govori o sadržaju izložbe. Dušan Milovanović se više od dvadeset godina bavi tačkom u svom slikarstvu, čemu je prethodila redukcija forme i svođenje kolorita na odnos crnog i belog. U najnovijim radovima umetnik izlazi iz ove poetike što se ogleda u radovima na papiru, gde se ponovo pojavljuje kolorit.

O svojim slikama Dušan Milovanović u tekstu kataloga kaže: “Moglo bi se reći, da su ovi radovi proizvod situacije u kojoj čovek nakon nesvesnog ili polusvesnog rada po instinktu zastane i počne da se pita: “Šta ja to u stvari radim, šta slikam, šta je slika uopšte, na čemu je zasnovana, šta se uopšte može slikati, šta je svet?“

Dušan Milovanović (1961) završio je gimnaziju u Šapcu 1980. godine. Diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1986. godine. Magistrirao je slikarstvo na istom fakultetu 1989. Član je ULUS-a od 1988. godine. Izlaže od 1979. na većem broju samostalnih i grupnih izložbi u zemlji, bivšoj Jugoslaviji, Švajcarskoj, Belgiji, Francuskoj, Španiji, Bugarskoj, Mađarskoj. Slike su mu otkupili Republička zajednica za kulturu Srbije, Televizija Novi Sad, Sekretarijat za kulturu grada Beograda za Muzej grada. Živi i radi u Beogradu.

Poetika gomile-27-07-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“
U četvrtak 27. jula u 19 časova otvara se izložba
Poetika gomile
Stevana Kitića
27. jul – 14. avgust 2017.

Stevan Kitić u Prodajnoj galeriji „Beograd“ predstavlja svoj doktorski umetnički projekat, prostornu instalaciju skulptura pod nazivom „Poetika gomile“. Formati skulptorskih objekata u drvetu su 100x20x40cm, njihova izrada i broj, kao i način potstavke prilagođeni su ambijentu u kome su izloženi. Autor koristeći drvo kao materijal i gustim rasporedom skulptura postiže kvantitativno i vizuelno izjednačavanje gomile sa šumom.

Predmet ovog istraživanja je prema rečima Stevana Kitića ,,fenomen nebrojivosti, gomile i sugerisanje njegovog doživljaja na likovno-vizuelni način metodom multiplikacije. Skulpture formiraju prostor u koji posmatrači mogu da uđu, da se u njemu kreću, borave. Time se menja njihovo značenje – od objekta za gledanje u prostor za doživljavanje.“

Stevan Kitić je rođen 1980. u Nišu. Diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2003. godine u klasi profesora Branislava Sekulića. Magistrirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2003. godine u klasi profesora Čedomira Vasića. Doktorant je na Fakultetu za umetnost i dizajn u Beogradu pod mentorstvom profesora Sava Pekovića. Radi kao docent na Departmanu za likovne umetnosti, Fakulteta umetnosti u Nišu. Do sada je imao preko 60 grupnih i 18 samostalnih izložbi u Srbiji, Crnoj Gori i Austriji.

Materijalna sećanja-06-07-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 06. jula 2017. u 19 časova otvara se izložba

Brankice Žilović Šoven
Materijalna sećanja
6 – 24. jul 2017.

BRANKICA ŽILOVIĆ CHAUVAIN (1974.) je sasvim posebna pojava na francuskoj i evropskoj likovnoj sceni, koja će od 2004. godine do danas, stvoriti jedan od najautentičnijih opusa u celosti baziranom na tradiciji eksploatacije ženskih rukotvorina i narodnog veza podneblja iz kojeg dolazi, Srbije i Balkana, i njegovom re-integrisanju u savremeni slikarski i objektalni jezik. Ova francuska i srpska vizuelna umetnica i pedagog koji živi u Parizu, svoje radove realizuje u domenu umetnosti savremenog veza, instalacije, multimedija, slikarstva i crteža. Izlagala je na brojnim domaćim i inostranim izložbama. Poslednjih petnaest godina radila je na razvoju nekoliko projekata sa galerijama u Francuskoj, Nemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Srbiji, sa muzejima i francuskim centrima za savremenu umetnost. Diplomirala je na dve umetničke akademije: Fakultetu likovnih umetnosti (FLU), Univerziteta u Beogradu i École Nationale Supérieur des Beaux-Arts (DNSAP), Univerziteta u Parizu.

(…)

Nakon analognih rekonstrukcija rukopisa tradicionalnog porekla i novog pisma o sudbini savremenog čoveka, ispričanih kroz radove Trejsi Emin, Gade Amer ili Vesne Perunović – i Brankica Žilović Šoven nas svojim testamentarnim „končanim zapisima“ uvodi u još jedno polje biografske naracije i red umetnika prestižne internacionalne reputacije.
Ciklusi pod nazivom Pangea, Ljuska planisfere, Prikazanja Totem, Polja crno-bele memorije i Varijacije svetova, objedinjeni pod jedinstvenim nazivom izložbe Materijalna sećanja u Prodajnoj galeriji „Beograd“, predstavljaju zidne instalacije sačinjene od različitih kategorija boda i končanih zapisa velikog formata. Svaka od ovih instalacija je prema gledaocu kreirala jedinstveni površinski zapis u ritmu končanih prepleta, paranja i nivelizacije boda, koji u konačnoj realizaciji asociraju na uveličane snimke neuroloških dijagrama ili na vrstu personalizovane mape sveta. Ekstenzija novostvorenih elastičnih tela u prostoru, mapirala je čitave mreže destabilizujuće prostorne (političke) gravitacije, krhke sinapse istorijskog sećanja i pozitivnih društvenih rituala, kao i naličija njihovih „brutalnih realnosti, iščašenja, nelogičnosti, apsurda i vrhunskih fragilnosti.“ (cit.umet.). O radu Brankice Žilović Šoven kritika je zabeležila: “Plan ovog dela funkcioniše kao membrana koja razdvaja realnost kroz koju prolazimo, od one koja prolazi kroz nas, da bi jedna lična geografija bila pretpostavljena onoj političkoj, i koja jednovremeno svedoči o fragilnosti njene ekstenzije izvan poznatih aspekata vidljivog“ (Julian Verhaeghe).

(iz predgovora kataloga: Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti)

Čulo dodira-15-06-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 15. juna u 19 časova otvara se izložba

Čulo dodira

Zorana Tešanovića

15. jun – 02. jul 2017.

Zoran Tešanović se u Prodajnoj galeriji Beograd predstavlja slikama većeg formata rađenim u tehnici ulja i akrila na platnu. Slike dekorativnog karaktera objedinjene su u figurativne predstave, geometrijske i hibridno – organične oblike koji su svedeni na simboličke predstave. Koncipirani kao humoreske ovi radovi postavljuju paradoksalno pitanje egzistencije umetnika, pretočeno u variranje teme umetnosti kao duhovne hrane, ali i da li se od umetnosti može prehraniti i živeti.

“Zoran ishodište nalazi u plastičnoj strukturi. Za njega je, svakako, najbitnije kako da likovno razreši problem. Kompozicije gradi od kontrasta – i kolorističkih i značenjskih: sudara crvene, zelene, plave, žute, bele, crne, zatim mirnih monolitnih bojenih ploha i arabeskama ispunjenih polja.”

(Iz teksta kataloga: Ljubica Miljković)

“Osvajajući poredak iluzionističke tradicije, Zoran Tešanović jezikom oblika u deonicama svoje kompozicije daje aluzivna pravila vlastite nadgradnje višelinijskih mogućnosti tradicije.

Intuicija malih opažanja unutar velikog i zahtevnog slikanog prostora je razigrani čin koji je zauzeo njegov, bezmalo antikvarski afinitet u stvaranju materijalnosti, podvlačeći beskonačna ogledanja sveta podstaknutog mitološkim napetostima. Iskustvo postupka nekadašnjih slikanja mita, podrazumeva svest jednako o organskoj dinamičnosti i kristalizovanoj preciznosti.”

(Iz teksta kataloga: Nikola Šuica)

Za sada, treba naslikati vreme koje stoji, predeo u kojem sve postoji istovremeno i zauvek. Kao onim proročki nadahnutim slikarima-alhemičarima koji su preduzeli zadatak slikanja arhetipova, i Zoranu Tešanoviću to ide zapanjujuće lako. Uz smelost da bojama ispriča priču, on se igra simbolima kao što mađioničar izvlači zeca (onog Alisinog) iz šešira, on gradi sliku kao što su karte u preferansu poređane u korist nekog višeg reda, kao što se, na prvi pogled slučajni prizori u bajkama, nižu potpomognuti dubokom logikom uzrastanja do onog „ živeli su srećno i zadovoljno do kraja života“.
(Iz teksta kataloga: Ljubica Arsić)

Zoran Tešanović je rođen 1961. godine u Zrenjaninu. Studije slikarstva završio je u klasi profesora Radomira Reljića na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1988, a poslediplomske na istom fakultetu 1993. godine. Član je ULUS-a od 1988. Imao je više samostalnih izložbi u najznačajnijim galerijama u zemlji. Učestvovao je na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Radovi Zorana Tešanovića nalaze se u važnim privatnim i muzejskim kolekcijama.

Dobio je nekoliko značajnih priznanja i nagrada za slikarstvo.

Infrastructure/Installation-25-05-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 25. maja u 19 časova otvara se izložba
Infrastructure/Installation
Milice Murgić Ćebić
25. maj – 12. jun 2017.

Milica Murgić Ćebić, jedna od najistaknutijih multidisciplinarnih umetnika mlađe generacije, u Prodajnoj galeriji „Beograd“ predstaviće interaktivnu prostornu instalaciju pod nazivom Infrastructure/Installation (Infrastruktura/Instalacija) koja je izgrađena u izlagačkom prostoru galerije. Rad predstavlja hidraulički sistem zasnovan na aerodinamici sila vode, vodene pare i kompjuterski generisanih projekcija, koji je navođen preko upravljačke elektronike.

„ „Daleka“ je priča o projekcijama koje nas čine celovitim kroz stimuluse vremena u drugome/drugosti kao i ovaj rad Milice Ćebić. Jedna od definicija skulpture je da je ona proces vajanja/oblikovanja vremena i njegovog povezivanja sa materijom koja nas svakodnevno okružuje. Druga je karakteriše kao predikciju večnosti smeštajući je u prostor stalne želje za vanvremenskim. Koncept prostora i vremena u ovom radu Milice Ćebić smelo krši zakone prizora skulpture. Događaji su svesno ohlađeni, stilski reducirani, distancirani, sklopljeni gotovo protokolarno. Vreme nije naznačeno u pokretu masa, ni u konfrontaciji forme, vreme je procesualnost koja oscilira između metrike vode u cevima i datostima vremena u binarnim kodovima programa koji kontroliše to dešavanje, kao i programa koji kontroliše program koji kontroliše kinetiku vode na sceni. Vreme se u radu „Infrastructure/Installation“ tretira kao umnožavanje kontinuiteta niza događaja u našoj svesti.

Milica se ne bavi samo reontologizacijom skulpturalne forme – uvodeći programiranje i meta programiranje u oblikovanje likovnog „prostornog sadržaja“, ona skulpturi dodaje i nove egzistencije vremena.”
(iz teksta kataloga, Jelena Spaić, istoričar umetnosti)

Milica Murgić Ćebić je rođena 1982. u Pančevu. Diplomirala je na odseku vajarstvo Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Učestvovala je na rezidencijalnim programima (2009) Kunstpunkte u Dizeldorfu, Nemačka, (2006) Outside programu u Firenci, (2005) u razmeni studenata FLU i Aristotelovog univerziteta u Solunu. Od 2011. radi kao asistent na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Izlagala je na više samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu

Bdenje-03-05-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 04. maja u 19 časova otvara se izložba
Bdenje

Kristine Narvide

04 – 22. maj 2017.

Kristine Narvida umetnica iz Letonije će se publici u Prodajnoj galeriji „Beograd“ na izložbi „Bdenje“ predstaviti sa slikama srednjeg formata koje su rađene u tehnici ulja na platnu.

„Kristine Narvida koristi vizuelni jezik prošlih epoha kako bi dozvolila duši da govori i kako bi vizuelizovala nešto što je teško opipljivo. Vreme je da pogledamo slike iz ciklusa „Bdenje“ i da otkrijemo letonsku umetnicu“

(Iz teksta kataloga, Dženi Seul (Jenny Seul), istoričar umetnosti, start your art)

„Posmatrajući slike letonske umetnice Kristine Narvide iz ciklusa „Bdenje“ otkrivamo raznolike aspekte njenog komplesnog stvaralaštva i ulazimo u dublje nivoe njihovih značenja. Sama umetnica ima ličan odnos prema pojmu „bdenja“. Proces bdenja je kod umetnice intenzivna i konstantna mentalna aktivnost, utopljena u mir i spokoj duše kojem umetnica stremi.

Okosnica i pokretač stvaralačkog impulsa Kristine Narvide je, čovek koji teži samospoznaji, očuvanju sopstvene individualnosti, duhovnosti i ljudskosti. Samoća kojom je umetnica zaokupljena nije ona svojstvena današnjem vremenu, poistovećena sa usamljenošću, otuđenjem ili gubitkom identiteta. Kod Kristine Narvide samoća je stanje duše i uma kroz koje se bdenjem dostiže istinski cilj života svakog pojedinca – doseže se spokoj i postiže uravnoteženost želja, emocija i razuma.

Na slikama iz ciklusa „Bdenje“ uočljivi su uticaji simbolizma, fantastične figuracije, pa čak i slikarstva prerafaelita i Gustava Klimta. To se ogleda u izboru motiva, predstavljanju senzualnih imaginarnih likova i aktova koji su postavljeni u karakteristični stav, uhvaćen u posebnom trenutku. Crtački i slikarski tretman, kao i kompozicija izgrađeni su po renesansnom principu. Paletu boja i tonalitet, umetnica upotrebljava sa izvrsnom zanatskom umešnošću dok gradi sliku. Izvor svetlosti na slici je difuzan i intenzivno učestvuje u stvaranju atmosfere, dok se kontrastima svetlosti i senke gradi gotovo barokna dinamika slike.

Za razliku od slikarstva pomenutih istorijskih pravaca koji se kao aluzija javljaju na slikama, stil Kristine Narvide je i sveden, pročišćen i bez dekorativnosti, sa naglašenom misaonom crtom.“

(Iz teksta kataloga, Slavica Obradinović, istoričar umetnosti)

KristineNarvida (1977, Bauska, Letonija) akademska je slikarka koja je 2006. završila master studije na Akademiji Umetnosti Letonije, gde je diplomirala na odseku vizuelne komunikacije 2004. godine. Izlagala je na brojnim izložbama u Letoniji, Nemačkoj i Srbiji. Kristine Narvida je 2015. godine dobila pohvalu Kulturnog centra Sava Dečanac iz Leposavića. Fondacija za kulturu Republike Letonije 2006. godine dodelila joj je stipendiju, dok je pohvalu Ministarstva kulture Republike Letonije dobila 2005. godine.

Susreti 10-04-2017

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U sredu 12. aprila u 19 časova otvara se izložba

Susreti

Fokus Evropa

12 april – 29. april 2017.

U Prodajnoj galeriji Beograd izložba Susreti umetničke asocijacije Fokus Evropa je koncipirana da ponudi raznovrsne aspekte susretanja, na prvom mestu susret umetnosti dve zemlje, Srbije i Nemačke. Težeći upoznavanju i komunikaciji različiti likovni stvaraoci iz Nemačke, Italije i Španije nenametljivo povezuju različite kulture i unapređuju međuljudske odnose. Oni stvaraju umetnosti bez granica, povezujući Evropu u integralnu celinu.

Barbel Kisling teži ka naturalističkim prizorima čiji je lajt motiv lirska poezija, dok se samosvesno i intenzivno izražava bojom. Horst Kisling je takođe inspirisan doživljajima prirode ali kroz lično iskustvo i životne situacije kroz koje prolazi, a umetnošću teži da dosegne unutrašnji mir. Koristi različite materijale i tehnike. Marion Kotiba se bavi na sebi svojstven način prolaznošću života na apstraktnoj akrilnoj slici, dok je za Moniku Štok priroda vodeći princip stvaralaštva. Monika vešto ukazuje na jedinstvo dve umetnosti – muzike i slikarstva, a muziku izražava kroz oblike i boje na koloristički intenzivnim akrilnim slikama i litografijama. Italijanski umetnik Nevio Zaneri je kompozitor i muziku shvata kao osnovni pokretač umetnosti uopšte. Njegovo slikarstvo takođe rezultira jedinstvom muzike i slikarstva. Margit Rener je zaokupljena površinom, linijom, oblikom i bojom, a Španac Sebastian Naves ekspresionizmom i transavangardom, dok se Bernd Vagner u svojim skulpturama vraća prirodi. Kod Angelike Nojman vidimo usredsređenost na portretisanje, dok Hris Engels tražeći uzore u apstraktnom ekspresionizmu stvara slike, grafite, fotografije i video radove.

Likovni stvaraoci iz asocijacije Fokus Evropa prisutni na beogradskoj izložbi izražavaju se slikarstvom, crtežom, objektima, novim medijima, dok uspešno koriste različite slikarske tehnike i materijale. Predstavljena dela karakterišu svojstva slikarstva današnjih trendova, ali i bliskost sa primerima iz istorije umetnosti. Pored likovnih umetnosti studiozno se interesuju za muziku, poeziju i psihologiju.

Društvena angažovanost ogleda se kroz osnovni cilj asocijacije, a to je unapređenje, prezentacija i integracija kulturnih sadržaja u oblasti umetnosti (muzike, književnosti i vizuelnih umetnosti) na području Gornje Frankonije i njihova razmena sa evropskim regijama.

(Iz teksta kataloga, Slavica Obradinović, istoričar umetnosti)

2017-03-23-JA, JA… pa opet JA

U PRODAJNOJ GALERIJI BEOGRAD

Otvaranje izložbe fotografija

U četvrtak 23. Marta u 19 časova

JA, JA… pa opet JA

Lazara Markovića

Od 23. marta – 10. aprila 2017.

Lazar Marković će se publici u Prodajnoj galeriji „Beograd“ na izložbi „JA, JA… pa opet JA“ predstaviti sa deset fotoprintova, dimenzija 107x73cm. Radovi su nastali tako kako sam autor kaže: „Cinkanu ploču formata 70x50cm premazao sam bitumenom, dok je nanos bitumena svež, ploču naslonjam uza zid, fotografišem je bez upotrebe blica. Krajnji rezultat je odsjaj moje figure sa bitumenske podloge“.

Ovakvim postupkom naglašava se eksperimentalan karakter radova, a u konačnom utisku proizvodi se piktoralnost postignuta refleksijom svetlosti i njenog slobodnog razlivanja na površini zapisa.

Naslov izložbe upućuje na kritiku kolektivnog ili političkog egzibicionizma bilo da se on manifestuje kroz razmenu selfija ili na društvenim mrežama ili agresivnom medijskom propagandom „istaknutih pojedinaca“.

Lazar Marković (1960, Novi Sad). Diplomirao je na Akademiji umentosti u Novom Sadu, odsek Likovnih umetnosti, grupa za likovnu umetnost i pedagogiju i stekao zvanje akademskog grafičara – likovnog pedagoga (1991). Magistrirao je na Akademiji umentosti u Novom Sadu – grafički smer. Na Protestantskom teološkom fakultetu je stekao zvanje mastera (2012). Na Fakultetu za menadžment u Sremskim Karlovcima je stekao zvanje mastera sa radom na temu „Uloga strategijskog menadžmenta u Galeriji likovne umetnosti, poklon zbirke Rajka Mamuzića“ (2013). Dobio je zvanje mastera slikarstva na Fakultetu lepih umetnosti u Beogradu (2014). Doktorirao je na „Fakultetu za menadžment u Sremskim Karlovcima na temu Modeli projektnog upravljanja u institucijama kulture čiji je osnivač AP Vojvodina“.

Izlagao je na više od 55 samostalnih izložbi i oko 300 grupnih u zemlji i inostranstvu (Njujork, Majami, Rim, Beograd, Tokio).
Učestvovao je na 50-ak likovnih kolonija, od kojih je nekoliko i sam organizovao.
Izlagao je na sedam fotografskih izložbi, međunarodnog karaktera (Zagrebački salon, Niš, Novi Sad…).

2017-02-03-Autoportreti u dobrom društvu

U PRODAJNOJ GALERIJI „BEOGRAD“

U četvrtak 02. marta u 19 časova otvara se izložba

Autoportreti u dobrom društvu

Ljubice Mrkalj

02 – 20. mart 2017.

U Prodajnoj galeriji „Beograd“ u foksusu izložbe slika Ljubice Mrkalj nalaze se „bele žive prirode“, pejzaži i portreti. U svom opusu, umetnica se oslanja na pikturalno i ikonografsko nasleđe renesanse, kao i na tradiciju antičke mitologije. U serijama svojih radova gde lični pogled, kao i konstantno prisustvo personalizovanog tela žene u središtu imaginarnih prostora, funkcioniše kao osnov i osovina definicije oniričke prirode i ličnog iskustva. Višedecenijsko slikarstvo Ljubice Mrkalj, građeno na iskustvima slikarstva fantastične figuracije, i danas jednako privlači pažnju publike i kritike. Autor teksta u katalogu galerije je Iv Kobri (Yves Kobri), francuski istoričar umetnosti i kritičar.

Miro Glavurtić je 1985. godine zabeležio: „Njene slike su natočene magijom, tajanstvom, splenom Arkadije: ukazuju mi se kao svedočanstvo jedne inicijacije, jednog posvećenja u ženske misterije prošlosti, u konkretnu delfijsku gnozu“, dok Iv Kobri 2007, povodom opusa beleži: „Pejzaži Ljubice Mrkalj koje upućuju na Antiku ili njene mrtve prirode koje obnavljaju duh onog alegorijskog žanra Vanistas iz 17. veka, nisu samo sanjarije o dugovečnosti kulture ili prolaznosti života, budući da se još uvek obraćaju savremenoj umetnosti kao glasnogovorniku društva koje se opija efemernim i površnim.“ Likovni kritičar i esejista Dejan Đorić 2010. godine o stvaralaštvu Ljubice Mrkalj kaže: „Njeno delo je sedamdesetih godina tumačeno kao obnova slike i neoromantizma, osamdesetih je u skladu sa postmodernim interesovanjem za istoriju i stilove, a danas je vodeće u umetnosti definisanoj kao „lična mitologija““.

Ljubica Mrkalj rođena je „na dnu panonskog mora sredinom dvadesetog veka“. Studirala je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu od 1966. do 1971. godine u klasi profesora Mladena Srbinovića. U Pariz prvi put odlazi 1971. godine ali se vraća u Beograd da bi na istom fakultetu magistrirala na postdiplomskim studijama 1973. godine. Iste godine nagrađena je od strane fonda Umetničke akademije.

Od 1966. učestvovala je na preko sto dvadeset kolektivnih i na više od trideset samostalnih izložbi u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Nemačkoj, Španiji, Belgiji, Austriji. Od 1973. godine živi i stvara u Parizu. U Parizu je izlagala u galerijama (L`Oeil de Bœuf, – Guigné, – Alain Digard, – Jean Briance, – Du Dragon, – Vallois, – AKKA – Valmay, – Cité Internationale des Arts…), muzejima (George Pompidou), na Majskom salonu, na salonu Monruža itd. U Parizu je više puta organizovala grupne izložbe umetnika njene generacije iz Jugoslavije. Izdajamo izložbu sa temom „Otmica Evrope“ iz 1996. godine.

Pored slikarstva piše poeziju, prozu, bavi se umetničkom fotografijom, performansom.

Slike Ljubice Mrkalj nalaze se u mnogim privatnim i javnim kolekcijam kako kod nas (izdvajamo: Fond za otkup umetničkih dela Republike Srbije, Muzej savremene umetnosti Beograd), tako i u inostranstvu: Muzej Hercegovine Trebinje, Nacionalni fond savremene umetnosti Pariz, Nacionalna biblioteka Pariz.

2017-09-02-Unutrašnja citadela

U četvrtak 09. Februara u 19 časova otvara se izložba

Unutrašnja citadela
Đorđa Sokolovskog

09 – 27. februar 2017.

Đorđe Sokolovski se beogradskoj publici u Prodajnoj galeriji Beograd predstavlja sa najnovijim ciklusom slika velikog i srednjeg formata tematski potpuno različitih, ali sada objedinjenih pod zajedničkim nazivom „Unutrašnja citadela”. Đorđe Sokolovski je slikar apstraktne orijentacije, koji upotrebljava snažne bojene i asocijativne kontraste, kao i guste pastuozne namaze kao osnovne gradivne elemente svojih slika.

…„Kao umetnik, Đorđe Sokolovski je krajnje rezervisan za bilo kakav oblik kompromisa i svesno se odriče mogućnosti da stvara oku primamljivo ili „lepo” slikarstvo, koje će možda pobuditi poriv kolekcionara i ljubitelja umetnosti ka posedovanju. Naprotiv, ovaj autor fokusirano istrajava na svom ličnom, unutrašnjem viđenju, koje nema reference u fizičkom svetu, ali ne inklinira striktno ni domenu lirske apstrakcije.
Iako veran klasičnim konvencijama slikarskog medija, Sokolovski uporno traži onaj slikarski zvuk koji je neuhvatljiv i još uvek neizveden.“

(Iz teksta kataloga: Miško Pavlović, likovni umetnik i teoretičar)

Đorđe Sokolovski (1963, Beograd) završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1995. godine u klasi profesora Živojina Turinskog, a postdiplomske studije 1999. na istom fakultetu, kod profesora Slobodana Roksandića. Član je ULUS-a od 1996. godine, sa statusom samostalnog umetnika. Dobitnik je nagrade Perspektive XXIII, 1995. godine koju dodeljuje Galerija Andrićev Venac. Studijski je boravio u Parizu na Cité Internacionale des Arts, 2000. godine. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu

2016-20-12-Novogodišnja prodajna izložba

U četvrtak 22. decembra u 13 časova otvara se
Novogodišnja prodajna izložba

22. decembar 2016 – 31. januar 2017.

I ove godine u izboru kustosa Prodajne galerije Beograd promovišu se i plasiraju slike, grafike, fotografije, objekti i skulpture naših najeminentnijih stvaralaca XX veka, kao i aktuelnih umetnika u usponu.

Publici prestavljamo izbor dela renomiranih umetnika koji već imaju svoje mesto u istoriji umetnosti. Obuhvaćen je dragocen sastav radova predstavnika od posleratnog modernizma do umetnosti 8. decenije XX veka – Stojan Ćelić, Miloš Bajić, Edo Murtić, Lazar Vujaklija, Mića Popović, Božidar Boža Ilić, Majda Kurnik, Slava Bogojević, Cvetko Lainović, Uroš Tošković, Mario Maskareli, Jože Ciuha, Ljuba Popović, Olja Ivanjicki, Kosta Bogdanović, Bogomil Karlavaris, Vladimir Veličković.
Segment ponude zauzimaju i klasici međuratnog modernizma sa muzejskim primercima brižljivo odabranih radova umetnika poput Ljubice Cuce Sokić, Mila Milunovića i Milana Konjovića.

Kuriozitet izložbe je svakako izbor iz najnovije produkcije radova umetnika mlađe i srednje generacije čiji su opusi već deo značajnih javnih i privatnih kolekcija u zemlji i inostranstvu – Mrđan Bajić, Miodrag Rogić, Slavoljub Caja Radojčić, Jarmila Vešović, Gordana Kaljalović, Mihailo M. Petković, Jovan I. Rakidžić, Ana Knežević, Vladimir Milanović, Kristina Ristić, Jelena Đurić, Željka Momirov, Aleksandar Leka Mladenović, Branko Raković, Ljiljana Stojanović, Jelena Trajković, Marko Vukša, Maja Simić, Milan Nešić, Vojislav Radovanović i drugi.

Izbor radova i postavku Novogodišnje prodajne izložbe 2016/2017. godine sačinili su kustosi i istoričari umetnosti galerije: Slavica Obradinović, Jelena Krivokapić i Dragica Vuković. Izložbom koncipiranom na ovaj način publici je predstavljen širok uvid u našu likovnu scenu od klasičnih do inovativnih radova umetnika.

Takođe Prodajna galerija Beograd je i ove godine od 22. decembra pa do kraja januara 2017. godine ljubiteljima umetnosti i svojim vernim kupcima obezbedila vrhunska umetnička dela po pristupačnim cenama i popuste već od 10%!

2016-01-12-Maja Simić

U četvrtak 1. decembra u 19 časova otvara se izložba

Maje Simić

Ogledni slučajevi jedne antropometrije

1 – 19. decembar 2016.

Maja Simić se beogradskoj publici u Prodajnoj galeriji Beograd predstavlja sa tri ciklusa grafika nastajalih od 2002. godine do danas. Monohromni otisci tela i delova tela rađeni su u tehnici digitalne grafike, većeg formata. Koncept izložbe osmislila je istoričarka umetnosti Jelena Krivokapić, koja u tekstu kataloga navodi: „u radu Maje Simić, odigrava se i „susret“ sa kulturama koje neguju praksu specifične interakcije otiska i kontakta, od religijskog nasleđa otiskivanja svetačkih tela na tkaničnim pokrovima, tradicije ex voto-a do prakse otiskivanja posmrtnih maski.“
Treba istaći da je Maja Simić u svom dvadesetogodišnjem istraživačkom radu izgradila intrigantan opus u polju grafičkog medija, posebno digitalne grafike.

(…)

„Osovinu ovog rada predstavlja specifična autoportretska koncepcija, tačnije telo same umetnice, procesuirano u etapnim otiskivanjima tela na različitim podlogama (emajlirane podloge, pamučne tkanice, pleksiglas, drvo, papir i keramičke pločice), u identičnim horizontalnim položajima koji re-integrišu iskustva rada u različitim grafičkim medijima i rituale svakodnevice, u nastojanju da uspostave novu ravnotežu odnosa između koncepta i prakse otiska, dodira i kontakta. U idejnom smislu, opus Maje Simić bazira se na krajnje delikatnom uvezivanju različitih estetskih činova umetnice sa intimnim ritualima svakodnevice – povezivanje tradicionalne ikonografije solucijskog pročišćenja, transgresije tela u patnji ili ljubavnoj ekstazi zajednice njenih individua, sa paralelno duboko ukorenjenim ličnim iskustvom i autobiografskim zapisima.“
(Iz teksta kataloga: Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti)

Maja Simić (Kikinda, 1975) је diplomirala i magistrirala je na Fakultetu likovnih umetnosti na odseku za grafiku 2005. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za svoj rad. Izdvajamo nagradu iz 2015. godine – „Veliki pečat“ koju dodeljuje Grafički kolektiv iz Beograda, kao i nagradu na I Internacionalnom trijenalu digitalne grafike u Friburu u Švajcarskoj iz 2014. godine.
Maja Simić je izlagala na brojnim referentnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a ovo je njena jedanaesta samostalna izložba.

2016-10-11-Milan Blanuša, Aleksandar Rafajlović, Vojin Rajović

U četvrtak 10. novembra u 19 časova otvara se izložba

Vojnici na plaži

Milan Blanuša, Aleksandar Rafajlović, Vojin Rajović

Čuvar plaže: Savo Popović

10 – 28. novembar 2016.

Savo Popović u autorskoj izložbi posebno koncipiranoj za prostor Prodajne galerije „Beograd“ pod nazivom Vojnici na plaži u dijalogu/trijalogu sa tri vrsna umetnika Milanom Blanušom, Aleksandrom Rafajlovićem i Vojinom Rajovićem razrađuje niz aktuelnih pitanja prisutnih na našoj umetničkoj sceni. Izložena umetnička dela impliciraju na upotrebu „klasičnog jezika“ u umetnosti u okolnostima i vremenu potrošačkog društva uz snažnu kritiku trenutne situacije u umetničkom i širem okruženju. Savo Popović ovde povlači paralelu između vojnika i umetnika, a kako sam kaže: „I umetnik je vojnik – graditelj moderne misli, na tom „pesku“ ostavlja svoj trag. Nalazi i ostavlja za sobom delić istine o civilizaciji, o čovečanstvu. Vojnik ima strategiju, kalkuliše. Umetnik stvara na putu ka istini i stvara instinktivno, ima instinkt Tvorca.“

…„Od tri „originalna umetnika” dva su (Blanuša i Rafajlović) već osigurala istaknuto mesto u srpskoj istoriji umetnosti, a trećem (Rajoviću) ostaje da se radom dokazuje uprkos raznim kustoskim „zabranima” u koje je teško prodreti… Sve to se ova tri umetnika različitih generacija uopšte nije ticalo. Nisu bili niti su i dalje skloni kompromisu, nisu koketirali sa kuratorima, nisu šarmirali selektore. Od samih početaka njihovo se stvaralaštvo hranilo širokim vidicima, ali svako od njih je u ta područja koračao sopstvenim sasvim različitim izrazom i prosedeom – pa ipak, sva trojica stvaraju na istom: putu ka istini. To se uklapa u činjenicu da u tekovine moderne umetnosti spada i njena svest da ne doprinosi ukrašavanju života – nego da sama po sebi stvara merila novih stvarnosti.“… (Iz teksta kataloga: Savo Popović)

Milan Blanuša (Jagodina, 1943) diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu 1967. u klasi prof. Ljubice Sokić, zatim 1971. završava postdipl. studije na Državnoj visokoj školi za lik. um. u Braunšvajgu. Postaje član ULUS-a, asistent za slikanje i crtanje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Specijalizirao je grafiku na Državnoj visokoj školi za likovne umetnosti u Frankfurtu na Majni 1978. Radio kao redovni profesor Fakulteta lik. um. i na Cetinju (1999 – 2004) i kao redovni profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu do 2011. Profesor emeritus je od 2013. godine

Aleksandar Rafajlović (1957) studirao je slikarstvo u Beogradu i Parizu. U Srbiji je umetnik, a ulični portretista u Portugalu. Potomak je freskopisaca i ikonopisaca Dimitrijevića-Rafailovića, jedanaestorice slikara iz pet generacija Bokokotorske slikarske škole. Nagrađivan je umetnik koji je izlagao na mogim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Vojin Rajović (Beograd 1972), diplomirao 2002. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Vladimira Komada. Izlagao je na mogim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Savo Popović (Beograd) nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja u Zagrebu započinje studije na Grupi za povijest umjetnosti. Studije nastavlja na beogradskom Filozofskom fakultetu gde je diplomirao kod prof. Lazara Trifunovića. Studijski je boravio na Fordam university, NY i Tufts University, Boston. Autor je više hiljada tekstova iz oblasti umetnosti, piše za dnevne i nedeljne časopise, autor je desetak izložbi, a bio je i član mnogih žirija.

2016-09-27-Aleksandar Leka Mladenović

U četvrtak 29. septembra u 19 časova otvara se izložba

Aleksandra Leke Mladenovića

Pank arheologija, poslednje poglavlje

29. septembar – 17. oktobar 2016.

Aleksandar Leka Mladenović beogradskoj publici se u godini kada se obeležava četrdesdetogodišnjica nastanka panka, jednog od najznačajnijih fenomena kulture XX veka, predstavlja najnovijim ciklusom slika nastalih kao rezultat istraživanja ovog muzičkog pravca. Ideja panka je globalni fenomena kulture mladih, a ujedno je inspiracija za stvaralaštvo Aleksandra Leke Mladenovića. Motivi izloženih ulja na platnu, većeg formata su uvećani bedževi, koje je umetnik krajem 1970-ih poručivao iz Londona, od Better Badges, male anarhične garažne manufakture ali istovremeno najpoznatijeg proizvođača pank bedževa i fanzina.

Kako sam umetnik kaže: „Problematika ove serije radova je dijalektički odnos oprečnih kvaliteta Istog – dragocenog i bezvrednog, prolaznog i večnog, lepote i odbojnosti, komunikativnosti i hermetičnosti. Moja opčinjenost umetnošću traje skoro isto toliko dugo koliko i interes za zvučno i vizuelno u panku: od 1977, kursa grafike, odnosno fascinacije energijom i dizajnom panka krajem 1978. Spoznaja panka je u mom slučaju dovela do direktnog muzičkog preobražaja sa pop senzibiliteta Abe i Bitlsa na nihilizam Seks Pistolsa. Posebno mesto zauzima fascinacija privlačnom pank estetikom mode i grafičkim dizajnom panka, a naročito umetnošću pank bedža, „uranijumski“ jake grafičke poruke odštampane u jednom do tri štamparska prolaza na papiriću prečnika 2 i po santi metra.“

Aleksandar Leka Mladenović rođen je u Beogradu, 1967. Doktorirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2014. godine sa umetničkim projektom Rani pank i hibridna grafika, U zvanju vanrednog profesora predaje Grafiku i crtanje na Grafičkom odseku FLU. Član je ULUS-a od 1992. god. Održao je 36 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu (SAD, Kanada, Francuska, Nemačka, Finska, Danska, Tajvan) i učestvovao na preko 300 grupnih izložbi. Dobitnik je više nacionalnih i međunarodnih nagrada za umetničku grafiku. Održao je više radionica i predavanja (Meksiko, SAD, Kanada, Kina), a Mladenovićevi radovi se nalaze u kolekcijama muzeja i galerija u Srbiji i inostranstvu (Francuska, Španija, Nemačka, Švajcarska, Finska, Kanada, SAD, Kina, Italija i dr.).

2016-09-08-Željka Momirov

U četvrtak 8. septembra u 19 časova otvara se izložba

Željke Momirov

Sećanje u nestajanju 2 – Putovanja

8 – 26. septembar 2016.

Tematski vezani za slike i prizore iz autorkinog detinjstva, radovi iz ciklusa Sećanje u nestajanju
usmereni su, sa jedne strane ka prošlosti, ličnim sećanjima, tradicionalnoj portretskoj koncepciji,
dok sa druge, upućuju na neslućeni tehničko-tehnološki napredak poslednjih godina i brojne mogućnosti manipulacije slike u njenom najširem „atmosferskom“ okruženju. Umetnica je za galeriju osmislila svojevrsni prototip „kabine za sećanje“, instalacije i privremenog obitavališta posetioca, koji dovodi u vezu porodične
portrete autora i fotografske zapise atmosferskih mena prirode, subjekte minulog sećanja ili predmete aktuelne
opservacije, poput umnoženih seizmografskih zapisa svakodnevice njenog eksperimentalnog subjekta.

Željka Momirov (1962), magistrirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti 1993. godine, na odseku
za vajarstvo. Predavač je i profesor na nekoliko Akademija vizuelnih umetnosti u zemlji i regionu.
Učestvovala je na referentnim kolonijama, simpozijumima i likovnim radionicama u zemlji i inostranstvu.
Nosilac je brojnih nagrada i priznanja, a od 2008. uživa status istaknutog umetnika.

(…)

Najnovija ambijentalna instalacija Željke Momirov, „Sećanja u nestajanju 2- Putovanja“ je nastavak prethodne dve – u galeriji Remont „Sećanja u nestajanju“, i druga u galeriji Kulturnog centra u Beogradu, „Sećanja u nestajanju – 2“. Postavlja sebi pitanje o svesnom i nesvesnom sećanju. Koliko je svesno sećanje stvarno putem zaostavštvine u starim fotografijama, pričama i uspomenama…
U „Sećanja u nestajanju 2- Putovanja“ Željka Momirov zakoračila je dalje, u srž putovanja od sećanja do nestajanja. Kao i prethodne dve i ova sadrži glavni momenat. To je instalacija „kabine za sećanje“ (visine 240 cm, osnove 150 h 150cm) u kojoj je ugrađena led traka sa diodama koja osvetljava unutrašnjost objekta. U njoj se nalaze portreti umetnicine bake i crno bele fotografije mnoštva trenutnih zapisa oblačnog neba i na drugoj strani zemlje na kojoj se voda pretvara u penu i nestaje neminovno i surovo stvarno. Ukazuje na univerzum zemlja-vazduh-voda u kojem se nalazi čovek, deo neumitne prirode, kosmičke materije. Koliko živi čovek na Planeti, koliko svaki pojedinac ostavlja fizički trag na njoj? Koliko jedinka pamti detalje svoga života i koliko će njegov biti upamćen budućim generacijama? I postavlja direktno pitanje: „Šta realno zadržavamo kao sećanje i koliko precizno pamtimo ili pak pamtimo samo ono što mislimo da smo upamtili“.

Radmila Savčić, istoričarka umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-08-16-Nikola-Marković

U četvrtak 18. avusta u 19 časova otvara se izložba

Nikole Marković

Čuvari plamena:

ili više vatre u sliku, ili sliku u vatru ?

18. avgust – 5. septembar 2016.

Vizuelno-audio instalacija Nikole Marković sastojala bi se od serije crteža na papiru međusobno povezanih tekstom koji zajedno čine jedinstven friz i ono što autor naziva ,,vatreni krug” u prostoru galerije. Zvučni zapis poput mantre prati i upotpunjuje ritualni karakter predstavljenih radnji na samim crtežima. Koncept izložbe zasniva se na duhovitom i ironičnom preispitivanju duboke polarizacije društva i lažnih dihotomija koje postoje na svakoj umetničkoj sceni. Za njega, najegzemplarnija je ona koja se tiče „kvazi-ideoloških podela na najmanje dva diskursa – patriotski (nacionalistički) i proevropski (kosmopolitski)“ i odbacivanje svega što bezrezervno ne pripada jednom od ova dva ekstremna pola. Marković u tom kontekstu kritikuje nedostatak pluralizma u kulturnoj politici, a rečenica/mantra „ili-ili“ referira na jednoumlje kao dominatni princip u svim sferama života i delovanja.

(…)

Osetljiv na društvenu klimu u kojoj živi i stvara – ponajviše vezan za srednju Evropu –
Nikola Marković “Čuvarima plamena” i nadalje problematizuje stvarnost s kojom je umetnik
svakodnevno suočen. Želi da odbrani integritet stvaraoca i upozori ga da kompromis ne vodi
ka vrednom umetničkom delu, jer, ako nema dovoljno strasti i samopouzdanja – “sliku treba
baciti u vatru”. Ali, naravno, ovde nije reč samo o tome i(li) o bukvalnim paljevinama.
Kao što je čovek drevnih vremena, kako je zapisao Oto Bihalji Merin, stajao pred zbivanjima
u prirodi koja su mu se činila nerazmrsivo haotičnim, tako se on danas – uprkos cepanju
atomskog jezgra i slanju raketa u kosmička prostranstva – nalazi suočen sa nerazmrsivošću
jedne proširene svetske stvarnosti. Savremena umetnost, kao i ona negdašnja, pećinska,
pokušava da daje odgovore, pre svega, da upozorava.

U jednostavnom frizu-mantri višeslojni je autorski stav o “pustoj zemlji” pobrkanih
vrednosti, ravnodušnosti, korumpiranosti. U toj elegiji, ispevanoj Evropi u kojoj umetnik
dela, “radnja” teče na različitim, vremenskim i prostorno udaljenim planovima. Da se dozove
beznađe sadašnjosti, on bira naoko jednostavan jezik, ali jezik koji raspolaže novim sluhom,
drugačijom orkestracijom – prodornijom perspektivom. Probijajući individualne granice
sopstvenog iskustva, on crpi sa izvora kolektivnih ljudskih doživljaja. Stoga je njegov iskaz
stvaran, ubedljiv i seže do simboličkog doživljaja.

Savo Popović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-26-07-Olga Đorđević

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 28. jula u 19 časova otvara se izložba

Olge Đorđević

Povratak prirodi

28. jul – 15. avgust 2016.

Olga Đorđević (1985) diplomirala je i završila specijalizaciju na Fakultetu umetnostii u Nišu 2010. godine. Do sada se predstavila sa devetnaest samostalnih izložbi, kao i na velikom broju grupnih izložbi i kolonija u zemlji i i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada za svoj rad od kojih izdvajamo prvu nagradu za crtež 2001. godine u Japanu – Takasaki, XI International competition of Art College i otkupnu nagradu za minijaturu 2012. godine Muzeja nacionalne istorije (Museum of Northern History), Kirkland Lake, Ontario u Kanadi. Član je ULUS-a od 2012. Najnoviji ciklus radova Olge Đorđević razvija se kao nastavak autrokinih istraživanja u prethodnim slikarskim ciklusima pod nazivom Metamorfoza grada. Apstrahovani pejzaži naglašenih teksturalnih svojstava nastali su u procesu redukcije realnih prizora i njhove transformacije u imaginarne i poetske prostore.

(…)

Bez obzira na tematiku koja je u žiži njenih trenutnih interesovanja, Olgin rukopis osetljivo i vibrantno oblikuje motiv, ne zalazeći u njegov neposredni mimezis, baveći se, poput seizmografa, isključivo praćenjem ritmova i zvukovnih prostiranja. Ako se tu i tamo pojavi neki faktografski podatak, on zadobija svojstvo akcentskog repera, ekvivalent povisilici u motnom sistemu. Neposrednu jezičku primenu rukopisnog pravopisa, Olga zasniva na sistemu površina i njihovom kolorističkom uodnošavanju. Svoju faktičku životnost ove površi duguju provirivanju „okaca“ podslikanog sloja i mreži finih poteza vrhovima četaka, najčešće uočljivom oprečnom bojom. Bogatstvo slojeva je znalački sprovedeno u sprezi sa lazurnim površinama, te, ne samo da se oseti telesnost motiva, već slikom struji vazduh! Postaje jasno da kompoziciona struktura ovih slika, u biti potiče od pejzažnog prizora.

(…)

Olga je po prirodi svog personalnog ustrojstva izraziti kolorista. Njena je gama veoma bogata, čak raskošna. Ovaj koloristički vatromet ona mudro koristi, bez sirovih, drastičnih kontrastiranja suprotnosti, koristeći valerski sistem. Ili će, vrlo pažljivo pribeći umekšavanju osnovnog tona. Način da kolorističko bogatstvo stekne plemenit zvuk i da potvrdi prisustvo opšteg sklada.

Vesna Todorović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-05-07-Jelena Jocić

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 7. jula u 19 časova otvara se izložba

Jelene Jocić

Prostori #40…

7 – 25. jula 2016.

Jelena JOCIĆ (1970) magistrirala je na Fakultetu likovnih umetnosti, odsek za grafiku u Beogradu 2000. godine u klasi prof. Biljane Vuković. Pored pedagoškog rada – najpre saradnik na katedri za grafiku na FLU i od 2003. godine predavač na Visokoj školi strukovnih studija, odeljenje za dizajn – Jelena je jedan od najprominentnijih umetnika u oblasti inovacijske grafike. Do sada se predstavila sa sedam samostalnih izložbi i projekata, kao i na velikom broju relevatnih grupnih izložbi u zemlji i i inostranstvu. Dobitnik je pet nagrada za svoj rad, a ciklus grafika pod nazivom PROSTORI #40… nastao je kao deo višegodišnjeg istraživanja u okviru doktorskog umetničkog projekta pod nazivom „Konstruktivistički simbolizam prostora – izložba grafika urbanih enterijera – PROSTORI #40…

(…)

Izložbom u Prodajnoj galeriji Beograd Jelena Jocić predstaviće svoj doktorski umetnički projekat koji se zasniva na variranju jednog dominantnog motiva – napuštenih, ispražnjenih, modernistički koncipiranih prostora industrijske namene, koje u svojim radovima kadrira, re-kadrira, a potom otiskuje fotolitografskim postupkom, sito ili digitalnom štampom. Deo ovog iskustva proizlazi iz fotografskih opservacija autora, ali i preuzimanjem montažnih postupaka koje primenjuju umetnici konstruktivizma u prvim decenijama XX veka. U ovom slučaju predmet istraživanja je unutrašnji prostor zgrade BIGZ-a, simbol nekadašnjih socijalističkih tvorevina van svoje primarne funkcije koje se transformišu i postepeno gase. Fotografisanjem detalja i delova enterijera Jocić započinje priču o prolaznosti, otuđenju i usamljenosti koju dalje razvija u postupcima usložnjavanja slojeva grafičkog lista. Istraživanje granica između ličnog i privatnog prostora, unutrašnjeg (sopstvenog bića) i spoljašnjeg sveta, suočavanje sa prošlošću i protokom vremena, neke su od tema ovog ciklusa.

Arhitektonska jednoobraznost enterijera poslužila je kao motiv za repetitivnost rastera čeličnih konstrukcija čija se funkcionalna uloga u umetničkom radu transformiše u simboličku formu modernističke rešetke/mreže. Pojedinačni segmenti čine čvrstu i stabilnu organizacionu strukturu, dok metaforički ona predstavlja granicu, otklon od svega što deli umetničko delo (ili umetnika samog) od zatečenog ambijenta ili čitavog sveta izvan tog polja. Jednovremeno, ona je represivna, ograničavajuća, ali pruža trenutno utočište i makar privid sigurnosti. (…) Inverzija perspektive unutrašnjeg i spoljašnjeg najeskplicitnija je u radovima sa motivom vrata ili prolaza. Situacije u kojima su vrata delimično otvorena ili odškrinuta upućuju na ambivalentan odnos javnog i privatnog prostora, na pitanje granica između ove dve sfere, da li one uopšte postoje ili je to samo još jedna, ovog puta, individualna utopija.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-14-06-Jovan Rakidžić

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 16. juna u 19 časova otvara se izložba

Jovana Rakidžića

Kraj

16. jun – 4. jul 2016.

Radovi Jovana Rakidžića (1944) koji će biti predstavljeni na izložbi u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” nastali su tokom 2015. i zaokružuju tematski ciklus pod nazivom Kraj. Postavku čine crteži velikih formata u kojima autor prikazuje imaginarne predele nastale u snažnom ekspresivnom gestu iscrtavanjem gustih, umreženih linija koje tvore tamnu masu natopljenu pigmentom. Na tragu iskustva istorijskih modela lirske apstrakcije autor sliku/crtež doživljava kao poprište borbe eruptivne materije i geometrizovane mreže linija, a kao krajnji rezultat takvog postupka nastaju kompozicije dramatičnog naboja i autentičnih plastičkih svojstava.

(…)

Veliki formati natron papira, slikarski grundirani i na njima crteži urađeni ugljenom pod nazivom “Kraj” na izložbi u Prodajnoj galeriji”Beograd”. Jovan Rakidžić se bavi Zemljom, kao prirodom i predelom, kao domovinom i zavičajem, reklo bi se da ga, suštinski, zanima sam pojam, šta zemlja JESTE. Pred posmatračem su tri plana umetnikove namere, kao probni otisci, ispod glavnog prikaza.Zbog toga je, možda, njegov likovni jezik, od samog početka, od crteža preko slika, apstraktan, čak sveden unutar apstrakcije, malo pomerene ali fokusirane kompozicije. Linije svojom oštrinom uokviruju ravna monohromna polja, a njihovo slobodno kretanje umetnik dopušta, uglavnom, izvan glavnog polja slike. Na ranim crtežima su pojedinačna pojavljivanja ljudske figure samo naglašavala dubinu prostorne usamljenosti u predelu i odavala nesavladivu teskobu. Na slikama se tema ispoljene prirode razrađuje i često se obraća gustim, ali ravnim nanosom neke od osnovnih boja. Zemlju predstavlja i zastava, kao simbol,jezički pojam koji imenuje narod koji živi na određenoj teritoriji. Geografija je, u ovakvom poimanju Zemlje, apsorbovana i svedena, utisnuta u viši pojam.

Crteži pred nama, na izložbi u “Prodajnoj galeriji Beograd”, su kompakna celina, sa malim razlikama u nijansama, gusto “istkane” mrežaste strukture, kao proizvod maksimalne posvećenosti, krajnja svedenost početnog uznemirujućeg doživljaja. Visoka mentalna koncetracija i usredsređenost pri radu, stvorila je specifičan, nevidljivi unutarnji ritam svakog crteža ponaosob.To oku nevidljivo kretanje ostavlja utisak traga nekog udaljenog vrtloga, njegov segment, sa promenjljivim pravcem kretanja na svakom pojedinačnom radu. Ispoljenom ritmu radova doprinosi i ujednačeno pulsiranje celine uravnotežene smenjivanjima formata. Oni su uglavnom pravougaoni,ali postavljeni u malim celinama od dva ili tri rada, horizontalno ili vertikalno, završavaju ovu geometrijsku likovnu igru.

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

Produžen je konkurs za izlaganje u 2017. do 2. juna

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD’ ZA 2017.

Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel/faks 011 30 33 923

office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2017. godini potrebno je lično ili na galerijsku adresu dostaviti sledeći materijal:

– CD sa fotografijama radova (koje biste izlagali). Može se priložiti i portfolio
– Objašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani)
– Ažuriranu biografiju sa kontakt adresom i telefonima

Prijave poslate elektronskom poštom neće biti uzete u razmatranje!

Konkurs je produzen do 2. juna2016.

Umetnički savet će o pristiglim predlozima odlučivati do početka jula 2016.

2016-24-05-Emilija Mančić

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 26. maja u 19 časova otvara se izložba

Odisej & Prometej

Od ličnosti formirane u socijalizmu do evropski orijentisane individue

26. maj – 13. jun 2016.

Autorska izložba dr Emilije Mančić, teoretičarke kulture i književnosti i dr Milanke Todić, profesorke istorije umetnosti na Fakultetu primenjenih umetnosti zamišljena je kao postavka koju čine arhivske i savremene fotografije. Koncepcija izložbe zasnovana je na kulturološkoj interpretaciji grčkih mitskih junaka – Prometeja i Odiseja kao arhetipskih slika čovekovih egzistencijalnih dilema i transformacija u različitim socio-političkim sistemima i okolnostima. Shvaćeni kao identiteski modeli, dvojica junaka su još od antike različito interpretirani i tumačeni zavisno od promena u društveno-ekonomskom ili kulturnom okruženju. Izložba se fokusira na mapiranje dominantnih identiteskih modela vezanih za razdoblje socijalizma, a potom i njegove tranzicije ka modelima liberalnog kapitalizma i slobodne tržišne ekonomije na prostoru bivše Jugoslavije. U tom kontekstu autorke posebno naglašavaju ulogu fotografije kao moćnog medija,, u stvaranju tzv. novog socijalističkog čoveka kao dominantnog identitetskog modela”. Junak socijalizma je novi Prometej – prijatelj čoveka i beskompromisni borac za tehničko-tehnološki napredak, ali istovremeno i onaj koji preispituje istinsku svrhu tog razvoja. Kao njegov antipod u vremenu tranzicije – novi Odisej je ,,Homo Europaeus, mobilna, fleksibilna osoba koja se dobro kontroliše i u kriznim vremenima uspeva da se snađe”.

(…)

Prometej i Odisej na ovoj izložbi shvaćeni su kao reference na sisteme kolektivnih simbola, koji su razumljivi trans-nacionalno i koji mogu doprineti analizi odnosa izmedju pojedinca i kolektiva. Autori polaze od teorijsko metodoloških pristupa koja definišu kulturu semiotički i konstruktivistički i to kao jedan sveobuhvatan kompleks predstava, načina razmišljanja i značenja koja se materijalizuju u simboličkim sistemima. Iz te polazne perspektive, Odisej i Prometej, dva slavna junaka grčke mitologije kao arhetipske slike su re-vitalizovana. Savremeni životni stilovi su, na neki način, „prepričali“ mitove tražeći odgovor na pitanje:Kako se menja interakcija izmedju društva i individue u izmenjenim kulturnim kontekstima i sistemima vrednosti? U središtu je promena dominantnih identitetskih modela u kontekstu socijalizma i kontekstu tranzicije od socijalistički koncipirane privrede ka slobodnoj tržišnoj ekonomiji. Akcenat je na analizi fenomena, kako jedan prvobitno književno imaginativni inventar može da se re-formuliše i kako vizuelni i estetski koncepti i književni obrazci reprezentacije iz diskursa umetnosti deluju u istoriografskom, političkom tj. ideološkom diskursu. Koji obrazac identiteta je u kom trenutku interesantan proističe nedvosmisleno iz medjusobnog dejstva društvene i estetske prakse kao i vladajuće ideologije.
Tako u fokus ispitivanja dolazi shvatanje da za razliku od socijalizma koji postavlja zahtev da se pojedinac prevaspita, kapitalizam uzima kao polaznu bazu odredjene osobine čoveka, kako bi njih prilagodio sistemu i na taj način on kao ni jedan drugi ekonomski sistem stvara prostor za razvoj različitih stilova i načina života. To je medjutim u suprotnosti sa činjenicom da danas možemo da konstatujemo tendenciju sve većeg ujednačavanja stilova života bez obzira na ogromne razlike u raspodeli dobara, što se sigurno može dovesti u vezu sa masovnom produkcijom i potrošnjom. Takav razvoj dozvoljava pretpostavku da individua gubi na svojoj individualnosti.

Dr Emilija Mančić, teoretičar kulture i književosti (iz predgovora kataloga)

2016-03-05-Nikola-Vukosavljević

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 5. maja u 19 časova otvara se izložba

Nikole Vukosavljevića

5 – 23. maj 2016.

Samostalna izložba beogradskog vajara Nikole Vukosavljevića obuhvata seriju portreta u punoj plastici i reljefu koji predstavljaju izbor iz autorove novije produkcije, a uključeni su i njegovi najuspešniji radovi iz prethodnih godina. Vukosavljevićev realistički pristup modelovanju podrezumeva podjednaku posvećenost i analizu fizičkih specifičnosti, kao i psiholoških karakteristika portretisanih. Na izložbi posetioci će imati jedinstvenu priliku da na jednom mestu vide portrete znamentih ličnosti domaće kulture i nauke : Jovana Cvijića, dr Ivana Đaje, Josipa Kulundžića, Milutina Milankovića i dr.

Nikola Vukosavljević (1946) diplomirao je i magistriraona Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu predavao je vajarstvo kao redovni profesor. Član je ULUS-a i ,,Lade” od sedamdesetih godina. Osim vajarskih radova – pune plastike, reljefa i medalja izlagao je i crteže i akvarele na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama.

(…)

Pošto je ovo oblast portreta, koji po definiciji u likovnoj umetnosti označava prikaz nekog određenog čoveka, svakome se drugačije pristupa jer je svaki portret zaokružena celina, neponovljiva u svojoj jedinstvenosti. Umetnik ima obavezu da to shvati – posmatrajući nečije lice trebalo bi da pronikne u njegov karakter, sklop delova koji daju izraz. Svesno građenje i korišćenje ličnog stila pogrešan je put koji ne doprinosi motivu portreta, on time gubi na ubedljivosti i istinitosti, a posledice takvog stava ne pružaju svežinu iznenađenja neophodnu gledaocu. Duh i suština motiva ne smeju da uzmaknu pred stilom-rutinom, stav mora da bude ispitivačka radoznalost. Pored uvažavanja fizičkih odlika modela, trebalo bi u punoj meri isticati i njegove psihološke karakteristike. Odgonetajući lice po fotografiji, po kojoj najčešće radim, pokušavam da otkrijem šta će najbolje dopuniti fizičku pojavu datog lika u materijalu. Odmeravam koja će reakcija biti celishodnija: portret u trodimenzionalnoj formi ili plitkoj formi reljefa?
(…) Izloženi radovi predstavljaju intimne zapise likova moga oca, supruge, istaknutih ličnosti iz oblasti politike, muzike, nauke, filma i sporta, kao i mojih prijatelja. Oni su materijalni trag njihovog postojanja u kome se prepliću životi ličnosti i životi skulptura, kao deo vremena u kome su nastali.

Nikola Vukosavljević (iz predgovora kataloga)

2016-12-04-Saša Pančić

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 14. aprila u 19 časova otvara se izložba

 

Saše Pančića

 

Nula forme

 

14. april – 28. april 2016.

 

Najnoviji ciklus radova Saše Pančića razvija se na reinterpretacijama teorija ruskih avangardnih umetnika i njihovih istraživanja u oblasti iracionalnog prostora koji, prema Maljeviču, počinje i završava se u Nultoj formi Crnog kvadrata. Polazeći od ovog, ali i od bliskih koncepata posleratne skulpture poput Čilidine arhitekture praznine i Seraovih dinamičnih ploha, autor kreira seriju objekata-skulptura zamišljenih kao granične forme koje opcrtavaju prostor nevidljivih tela koja postoje i kreću se na granici između poznatog i nepoznatog. Prema rečima autora novonastali objekti od papira, metala i industrijske gume, zapravo su ,,vrhunci dinamičkog jedinstva vremena i prostora pre nego što će konačno postati zarobljeni formom“.

 

Saša Pančić (1965) diplomirao je i magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Učestvovao je na više selektovanih grupnih i preko dvadeset samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi se nalaze u javnim prostorima u Laponiji, Bugarskoj, Srbiji, kao i u više privatnih kolekcija širom sveta.

(…)

 

Kako sve počinje, šta čemu prethodi, kako se odvija kretanje linije pokrenuto unutrašnjom tačkom i kako se ta linija pretvara u površinu da bi se na kraju podigla u prostor? Sve to na jedan osoben način možemo pratiti kroz serije crno-belih papirnih objekata, radova od gume, metalnih objekata, i na kraju video rada.

 

Kompaktni u svojoj logici, ti radovi svedoče o nestalnosti oblika, njihovoj neprestanoj promenljivosti koja upućuje na činjenicu da mi, svojom prisustvom, presecamo tokove nevidljivih sila. Postavljeni u vertikalno-horizontalne tačke preseka, u linije sfernih i kružnih pulsiranja, ulazimo u nepredvidljive potove, onaj splet elemenata koji nam upravo ovi radovi sugerišu. Krećemo se fizički mentalno i emotivno, kroz crno-bele slojeve papira, prosečene skalpelom po dubini, prepoznajući ritmički stepenovan prostor na način da on u okviru svoje imaginarne zvučnosti i zadatog kontrasta, paradoksalni miri date suprotnosti.

 

Objekti od gume, ospoljeni putem savitljivosti materijala, relativiziju prostorno zapreminu. Fizičko se podižu iz ravni, a suštinski se ,,izlivaju” iz senke, da bi tu, pred nama, u svojoj apstraktnoj prisutnosti, potvrdili suštinu svog dinamičkog porekla. Naizgled na suprotnoj strani su metalne suklpture, ili kako ih autor naziva objekti, vijugavih linija i oštrih uglova sa isečenim površinama metala. Te površine su horizantalno-vertikalnom orijentacijom podignute u trodimenzionalni prostor, čime je uspostavljena ravnoteža ,,dozvanih” i ,,izlivenih” ritmova.

 

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-22-03-Marija-Ćalić

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 24. marta u 19 časova otvara se izložba

 

Marije Ćalić

 

Izbor po srodnosti

 

24. mart – 11. april 2016.

 

U svom dvadesetogodišnjem iskustvu rada u mediju fotografije, Marija Ćalić izgradila je jedan od najcelovitijih i istraživački najintrigantnijih opusa u domenu umetničke fotografije. Inspirisana nekim od amblematskih radova istorijske dade i nadrealizma, vitalna komponentna njenog rada zasnovana je na spojevima dokumentarnog i fikcije, elementima tradicije figurativnog slikarstva, montažnih postupaka neoavangardnog filma, kao i na raznovrsnim tipologijama portretske fotografije. Umetnica je član ULUPUDS-a, sekcije fotografije od 1999, pohađala je tečajeve i kurseve savremene fotografije, od kojih izdvajamo londonski „St Martin’s School of Art“. Izlagala je na brojnim referentnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a ovo je njena petnaesta samostalna izložba.

 

(…)

 

Jedan od svakako najubedljivih fenomena savremene fotografije odvija se na liniji jednovremenog prožimanja i „kontaminacije“ između žanra reklamne fotografije – modne i posebno portretske fotografije tzv. „celebrities“ (poznatih javnih ličnosti), i onoga što predstavlja višemedijsku otvorenost i „konverzacijsku“ komponentu savremene umetnosti. Marija Ćalić eksploatiše neka od osnovnih performativnih i estetskih svojstava medija modne i posebno portretske fotografije od kojih polazi, da bi kreirala čitav jedan svet „izokrenutog dekora“, zajednice ekscentričnih i melanholičkih likova koji uvek kreiraju jedinstven fotografski ambijent i narative specijalno izrežirane za prostore u kojima se izlaže. Fotografski opus Ćalićeve u prvom planu predstavlja ljudske figure fotografisane u prirodnoj veličini koje zazivaju direktno suočavanje i empatiju sa posmatračem. Individue su zatečene u međuprostoru izloženom pogledu profesionalnog objektiva i izolovanim trenucima između fotografskih sesija, ali i prostoru retorike militantnih identiteta koje nameće reklamna industrija i repliciranja njenih krhkih egzistencija u na(e)stajanju.

 

Ciklus Izbor po srodnosti reflektuje čitavu jednu galeriju likova u „paradoksalnim analogijama“, njihovih odnosa, koji po kazivanju same autorke predstavljaju: “Niz izolovanih prizora koji se odnose na izražajnost tela, njegove potencijalne odnose sa drugim telima i nemoći da se ona do kraja ispolje. Stoga su zebnja i uzmicanje produžena stanja iz kojih ljudsko biće gotovo ne izlazi, uprkos izvornoj potrebi pokazivanja čulnosti. (…) Fotografski ciklus odaje atmosfere i raspoloženja našeg doba, u kome su prepreke, sputanosti i fantazmi glavne odlike postojanja. Premda se naslov ‘Izbor po srodnosti’ čini preuzetim iz Geteovog romana o ljudskim strastima, u pitanju je kontrateza. Srodnost portreta, ambijenata i predmeta je u naponu ispoljavanja, otvarajući tako potencijal čulnosti, ali i strepnju ka novim preobražajima.”

 

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2016-01-03-Mirjana-Krstevska

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 3. marta u 19 časova otvara se izložba

 

Mirjane Krstevske
Zemlja

 

3 – 21. mart 2016

 

Izložba Mirjane Krstevske (1955) obuhvata izbor radova iz dva ciklusa – Peščana zemlja i Zemlja nastalih u periodu 2012-2015. Osnovno polazište ovih pastela su satelitski snimci čijim odabirom i fragmentacijom nastaju prizori strukture Zemlje izvedeni kao samostalni, ili kao radovi u formi diptih i triptiha. Autorkina kontinuirana fascinacija fenomenima prirode ovde se očitava u dramatičnim spletovima gradivnih slojeva kojima re-kreira, a potom i zaustavlja efemerne prizore u stanju večitog preobražaja.

 

(…)

 

Slikarske teme Mirjane Krstevske nas uvek iznova suočavaju sa uzbudljivim fenomenom njenog dubokog razumevanja duha prirode i višeslojnom srođenošću sa njom. Bez obzira na izbor neposrednog motiva i njegovu razradu kroz cikluse. I bez obzira na eventualno ponavljanje istoimenih ciklusa, veoma nalik kakvim pokloničkim ritualima, uvek su tu neka nova snaga, novo promišljanje, novi podaci o ličnom shvatanju, o višem stepenu duhovnog spoja, o novom sloju vlastitog razvoja, koji se svi nenametljivo, skoro fluidno utkivaju u osetljivi i osećajni likovni govor Mirjaninog eposa o Prirodi. O planeti Zemlji i njenom geomorfološkom fenomenu. O Zemlji, kao sastavnom delu univerzalnog mitološkog, moglo bi se reći porodičnog, partnerskog saveza Zemlja-Nebo. Podsećamo da je misaono-poetski pogled Mirjane Krstevske već bio uperen ka Nebu, i pre nekoliko godina samosvojno i likovno veoma uzbudljivo oblikovan putem digitalnog printa. Insistirajući u ovom ciklusu na pogledu ka Zemlji sa nebeskih visina, umetnica je, možda i nesvesno, dotakla princip muško-ženskog odnosa, koji prema mitološkim verovanjima odvajkada postoji između Oca Neba i Majke Zemlje.

 

(…)

 

Ambivalentni sistem sprega i konfrontacija otvara analitičkom uvidu u jezičku strukturu novi pojavni dijapazon: polje dramskog zbivanja, odnosno atmosferu slike. Scena obiluje prepletima i susretima, uviranjem u tamu i izbijanjem u blještavilo svetlosti, postajući čudesan, gotovo nestvaran spoj lirskog i dramatičnog. Sasvim nalik međusobnim ljudskim odnosima, nalik odnosu Čoveka prema okolini, ili Čoveka unutar samog sebe. U takvom kontekstu, se postavlja pitanje, da li, osim očigledne fascinacije Prirodom i svojih slikovitih osvetljavanja ovih, u odnosu na Čoveka eksternih odnosa, Mirjana Krstevska zapravo ponire u Čovekov unutrašnji univerzum, služeći se Prirodom kao blistavom metaforom?

 

Vesna Todorović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)