Top
m

Vesti u 2007. godini

  |  Vesti u 2007. godini

2007-12-24

Otvaranje izložbe Urbane mitologije u utorak 25. decembra u 13 časova

2007-12-06

Otvaranje izložbe Gordane Čekić SEĆANJA u četvrtak 6. decembra u 19h

2007-11-08

Otvaranje izložbe Slavoljub Slava Bogojević u četvrtak 8. novembra u 19 časova

2007-10-22

Od sredine poslednje decenije 20. veka Zoran S. Stamenković „ zaražen“ je, kako sam kaže, virusom ekslibrisa. Na sakupljanje ekslibrisa neposredno ga je inspirisao prof. Rastko Ćirić. Primerke iz svoje kolekcije izlagao je šest puta: četiri puta u Novom Beogradu (1999, 2001. dva puta i 2007.) i po jednom u Koceljevi, Alibunaru i Valjevu (2007). Vlasnik je oko 2.000 ekslibrisa brojnih autora: Vladimira Zueva, Igora Kotlobulatova, Martina Bajensa, Rioći Murasave, Olega Denisenka, Fotini Stefanidi, Jurija Nozdrina, Elene Alejandre Davicino, Lanfranka Lanarija, Reno Munda, Katarine Smetanove, Bogdana Kršića, Rastka Ćirića, Ivana Miladinovića, Ranke Lučić- Janković, Ljiljane Stojanović, Budimira Dimitrijevića i drugih. Titular je 23 ekslibrisa različitih autora.

2007-10-06

Otvaranje izložbe Pavle Vasić (1907-1993) u čast stogodišnjice rođenja u utorak 9. oktobra u 19 časova

2007-09-10

U četvrtak 13. septembra 2007. u 19 časova OTVARANJE IZLOŽBE

Slobodana Trajkovića METAMORFOZE

Jedan od najoriginalnijih predstavnika umetnosti Nove predstave 80-tih, Slobodan Trajković je od početka 90-tih trajno nastanjen u Njujorku a poslednjih godina u Londonu, gde uspešno nastavlja svoju umetničku karijeru. U galeriji ’Beograd’ autor će se nakon nekoliko godina ponovo predstaviti beogradskoj publici sa jedinstvenim ciklusom objekata, skulptura, instalacija i akvarela pod nazivom METAMORFOZE.

2007-08-28

Otvaranje 2 izložbe 28. avgusta u 19 časova CRTEŽ I AKVAREL i BEOGRAFIKA

2007-08-11

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ‘BEOGRAD’ ZA 2008.

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2008. potrebno je dostaviti sledeći materijal:

– Portfolio ili CD sa radovima,

– Objašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani),

– Azuriranu biografiju sa kontakt adresom i telefonima.

Konkurs je otvoren od 1.08. do 31.08.2007. Umetnički savet će o pristiglim radovima odlučivati do kraja septembra 2007.

2007-07-20

Prof. Dr. Phil Vladimir Vukićević (1947), filozof i pisac, autor je tri knjige i brojnih studija iz oblasti savremene logike i estetike. Doktorirao filozofiju kod Otto Poegler-a i istoriju umetnosti diplomirao kod Max Imdhal-a, Rur Univerzitet, Nemačka. Dugogodišnji naučni istraživač Hegel Arhiva (Bohum). Od 1999. redovni je profesor na predmetima Filozofije umetnosti, Muzičke i dramske estetike Akademije umetnosti na Cetinju. Od najvažnijih publikacija izdvajamo Hajdeger i Sofokle, izd. Metzler, Štutgart, 2003; Sezanova realizacija: slikarstvo i zadatak mišljenja, izd. Fink, Minhen, 1992; Logika i vreme, izd.Olms, Hildeshajm-Cirih-Njujork, 1988, objavljene na nemačkom i Ikoničke studije, izd FLU UCG, 2005. i sada Mišljenje i viđenje, izd FLU UCG, 2006, objavljene na srpskom jeziku. (…)

Ovo je već druga zbirka odabranih prevoda tekstova o likovnoj umetnosti relevantnih teoretičara i umetnika 20.veka, praćena sažetim studijskim komentarom autora. Vrednost ove knjige ogleda se u tome što se po prvi put na jednom mestu našao obiman izbor originalnih spisa umetnika i teoretičara koji su dali autentičan pečat svom vremenu i mogli uobličiti naše predstave o umetnosti 20.veka.

Pored teoretičara umetnosti (Majkl Frid, Harald Rozenberg, Lorens Alovej su samo neki od njih), akcenat u knjizi stavljen je, ipak, na izbor odabranih spisa likovnih umetnika – ukupno tridesetšest* (tekstovi od kojih su neki manje poznati stručnoj javnosti), i koji, po mišljenju Vukićevića, zahtevaju pažljivije iščitavanje i razumevanje njihovog sadržaja od dosadašnjih. Ove spise nije više moguće tumačiti samo kao separatne izjave umetnika, elaboraciju njihovih ličnih poetika ili manifestnih kreda, kao ni izolovane stručne studije o umetnosti 20.veka. Po mišljenju autora i priređivača knjige Mišljenje i viđenje, radilo bi se pre o svojevrsnom «dosluhu» između najvećih likovnih stvaralaca 20. veka i prostoru njihovih korespondencija, bile one intencionalne ili ne, koji su savremeno doba (vreme prosvetiteljstva do danas) razumele autentičnije od specijalističkih mislilaca i filozofa i kreirale dinamičnije modele za razumevanje povesnog vremena i mesta kreacije u njemu.

Svojim spisima i radovima upravo su umetnici, manje ili više eksplicitno, davali povoda teoretičarima za brojne i još uvek aktuelne rasprave o «kraju umetnosti», «kraju slike» ili kod tradicionalnije kritike iznuđivali argumentaciju o «kraju umetničke imaginacije» ili o «smrti umetnosti». Celokupno stvaralaštvo odabranih umetnika, međutim, govorilo bi samo u prilog pažljivijeg osvrtanja na tezu o «prošlosnom karakteru» umetnosti (Hegel), nikako o «kraju umetnosti» ili o početku kraja koji bi, po mišljenju većine teoretičara 20.veka, inaugurisala moderna umetnost. Odabrani tekstovi umetnika sugerisali su, po mišljenju autora, da bismo nastanak moderne i kasnije savremene umetnosti, mogli razumeti samo kao vreme „etike nastajanja“, više nego radikalno nove estetike – prelazno doba – koje se kvalitativno drugačije odnosi prema modusima oblikovne egzistencije, umetničkim utopijama, kao i prema uslovima temporalnosti samog umetničkog dela.

Knjiga Mišljenje i viđenje mogla bi biti povod ne samo za revidiranje dosadašnjih argumentacija o «kraju umetnosti», nego i za pažljivije praćenje mišljenja i delanja svih onih savremenih umetnika koji kreiraju nesumljivo izuzetno vitalne oblike umetničke fikcije i efikasnije (od umetničke teorije i filozofije ?) pomeraju granice tradicionalne estetike.

*Poznati tekstovi Maljeviča, Pikasa, Klea, Vorhola ili Roberta Morisa, i manje poznati Dišana, Dž. Džonsa, Iv Klajna, Ričarda Sere i Bil Viole.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti