Top
m

Vesti u 2014. godini

  |  Vesti u 2014. godini

2014-10-02 Novogodišnja prodajna izložba - 10%

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

Novogodišnja prodajna izložba -10%

 

Novogodišnja prodajna izložba tokom koje odobravamo popust od 10% na sve radove, a na pojedine i više produžena je do 9. februara!

2014-12-26 Novogodišnja prodajna izložba

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U petak 26. decembra u 13 časova otvara se

 

Novogodišnja prodajna izložba

 

U okviru tradicionalne Novogodišnje prodajne izložbe predstavljamo stalnu galerijsku ponudu širokog opsega – od slika i crteža, preko grafike, fotografije do skulpture i umetničkih objekata, koji će za ovu priliku biće obogaćena specijalnim popustima na pojedine radove. Ekskluzivnom ponudom obuhvaćeni su slikarski radovi Stojana Ćelića i Nedeljka Gvozdenovića, Kristine Ristić i Nine Radoičić, crteži Miloša Bajića, Uroša Toškovića, Cvetka Lainovića, Nine Todorović, Dragana V. Jovanovića, Olivere Parlić Karajanković i Irene Kelečević, fotografija Aleksandra Kelića, diSTRUKTURE i Tomislava Peterneka, skulpture Mrđana Bajića, Marka Crnobrnje, Slavice Lazić Dundas, Ivana Gračnera i Koste Bogdanovića..

 

Ove godine posebnu ponudu čine grafički radovi koji su deo zbirke Centra za grafiku i vizuelna istraživanja FLU u Beogradu sa delima Bore Iljovskog, Miodraga Rogića, Todora Stevanovića, Raše Todosijevića, Bate Krgovića, Perice Donkova i Uroša Đurića. Zajedno sa delom aktuelne produkcijske ponude galerije i grafičkim radovima Ivone Pleskonje, Žolta Kovača, Maje Simić i Dragane Žarevac i Jarmile Vešović, oni čine jedinstvenu postavku radova po izboru Dragice Vuković, istoričara umetnosti.

 

Tokom trajanja Novogodišnje prodajne izložbe većina radova biće dostupna po cenama znatno nižim u odnosu na aktuelne tržišne cene.

2014-12-04 Izložba Dragane Žarevac Još jedan okret

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 4. decembra u 19 časova otvara se izložba

Dragane Žarevac

Još jedan okret

4 – 22. decembar 2014.

Dragana Žarevac (1959) pripada drugoj generaciji video umetnika koja u svom radu na originalan način integriše iskustva istorijske konceptualne umetnosti i neka od najvitalnijih plastičkih i idejnih rešenja nastalih na preseku dva medija, performansa i video umetnosti. Umetnica je do sada priredila više od 20 samostalnih nastupa i izložbi. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja od kojih izdvajamo međunarodnu nagradu za video art, ZKM, Karlsrue i SWR Baden-Baden,1998, Zlatnu sfingu na Video Medeji, Novi Sad 1999. i Nagradu 23. Memorijala Nadežde Petrović u Čačku 2005. Član je ULUS-a od 1990. i Maison des Artistes, Francuska od 1992 godine. Još jedan okret je multimedijalna instalacija sa sinopsisom originalno osmišljenim za izlaganje u Prodajnoj galeriji „Beograd“.

(…)

U video filmovima i video instalacijama Dragane Žarevac očitavaju se fragmenti i komentari na neke od ključnih političkih, rodnih i evropocentričnih tradicija mišljenja i mitova savremenog čoveka. Na umetničkom planu i u njihovoj konačnoj realizaciji, ove teme prepoznajemo kroz dva najčešća prostorna i filmska montažna postupka. Kroz prvi, u montaži video filma, koji najčešće podrazumeva postupak usaglašavanja čisto filmske priče u u kombinaciji sa oživljavanjem ritualnog, audio-vizuelnih elemenata bliskih građenju slojeva slikarske materije ili interpunkcijama minimalističkih muzičkih partitura. I drugi, prostornu montažu video instalacije, sa kojom se jedinstvenim sistemima audio-vizuelnih projekcija organizuju čitave mreže nestabilnih akustičnih tela, u javnim prostorima galerije ili muzeja re-kreiraju izgledi drevnih hramova, izolovani prostori tišine i glasa, gluve sobe koncentracionih logora ili sasvim nepoznati prostori auditivno-vizuelnog suspensa. Iako njeni radovi ne pripadaju nekom od militantnih feminističkih rukopisa u savremenoj umetnosti, Dragana Žarevac izgradila je nakon tri decenije umetnički opus koji se izdvaja po prepoznatljivom govoru žene umetnice kao i po originalnoj interpretaciji o preraspodeli tradicionalnih društvenih, rodnih ili akustičnih autoriteta na one koji možda tek treba da nastanu.

Još jedan okret je multimedijalna instalacija sa sinopsisom originalno osmišljenim za izlaganje u Prodajnoj galeriji „Beograd“. Umetnica ovo sećanje tela žene oživljava u specifičnom autobiografskom narativu i u kontekstu autoimune bolesti koja za posledicu ima potpunu degeneraciju mišića i urušenu arhitektoniku tela koja vodi ka potpunoj nepokretnosti. Sugestija gotovo opipljive granice fizičke izdržljivosti i duhovne nemoći jednog tela i duha, bola opevanog i vremenski konzumiranog u estetici žudnje i plesnoj arhitektonici argentinskog tanga – akcentovana je prostornim razmeštajem dve video projekcije. Jedne, koja oživljava snagu melanholičnog tanga, u dualističkim ritmovima pesme koja poručuje „tvoj umor od života, i moja želja da se borim“ Rubena Huareza…i one druge, sa predstavom nepokretnog ženskog lica, tela horizontalno položenog na tlo u stanju izolovane meditacije, pokušaju uspostavljanja psihofizičke ravnoteže ili zatečenog u afektu plača kojim se telo uvek iznova rasterećuje svakog suvišnog emocionalnog afekta i suočava sa idejom o sopstvenoj smrtnosti.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-11-13 Izložba Džona Lengforda Nešvil radio (Nashville Radio)

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 13. novembra u 19 časova otvara se izložba

Džona Lengforda

Nešvil radio (Nashville Radio)

13. novembar – 1. decembar 2014.

Džon Lengford (Jon Langford, 1957) velški umetnik koji živi i radi u Čikagu , poznat kao jedan od osnivača kultnog pank benda Mekons, vodeća figura uvođenja izvorne folk i kantri muzike u pank rok, u Beogradu će se predstaviti izložbom slika i printova na platnu pod nazivom Nešvil radio. Profesionalna orijentacija i proučavanje muzike najrazličitijih i često potpuno suprotstavljenih alternativnih muzičkih žanrova, u oblasti lkovnih i primenjenih umetnosti reflektuje se kao originalni vizuelni eklekticizam koji duguje svoje poreklo jednom istinskom interesovanju za multikulturalnost podneblja u kome stvara poslednje dve decenije. Portreti/ikone opštepoznatih (Džoni Keš, Džo Stramer, Bob Dilan), ali i zaboravljenih muzičara kao što su Bob Vils, Petsi Klajn i dr. koncepcijski su određeni snažnim uticajem supkulture panka, folka i kantri muzike, ali i drugih struja sa američke kulturne margine. Osim samostalne izložbe Lengford će se beogradskoj publici predstaviti i na solističkom akustičnom koncertu u sredu 12. novembra u 20 časova u KC Grad.

(…)

Kulturološka i žanrovska fuzija u Lengfordovom muzičkom i umetničkom reportoaru, derivira iz dva glavna izvora: s jedne strane to je britanska supkultura pank pokreta, a s druge američka supkultura izvorne folk, kantri i drugih muzičkih orjentacija koje su u korenima američke savremene kulture. Originalni umetničkih izraz on gradi na koegzistenciji dva naizgled suprotsatvljena žanra : panka koji je po definiciji omladinski, urbani, subverzivni, prevratnički pokret, i kantri/folk muzike kao tipične i masovno rasprostranjene muzičke forme ruralnog i nacionalnog etosa

(…)

Radovi iz ciklusa Nešvil radio (Nashville Radio) evociraju vreme kada se stvarala originalna kultura američkog juga i kada grad Nešvil postaje prestonica kantri zvuka, a lokalna radio stanica glavni promoter tekuće muzičke produkcije. Vrtoglavi uspon autora kantrija i ranog roka u prvim decenjama Hladnog rata u političkom smislu bila je demonstracija prosperiteta američke nacije i ostvarenja američkog sna oličenog u kultnom statusu njegovih predstavnika. Međutim, ubrzo se ispostavilo da su ovi istinski talentovani i originalni muzičari bili s jedne strane instrumentalizovani u svrhu propagiranja superiornosti američke nacije, dok su sa druge i sami postali eksploatisani i obmanuti proizvodi muzičke industrije u rukama vladajućih korporacija i sveopštog konzumerizma. Ključni momenat u Lengfordovoj portretskoj koncepciji svakako je tragični epilog karijera i ličnih sudbina muzičkih legendi. Kao predlošci za ove porterete poslužile su propagandne fotografije i plakati, moćna sredstva komercijalizacije i potrošnje, tako da ovde i formalne karakteristike radova direktno upućuju na kontradiktornost i paradoksalnu situaciju u kojoj autentično umetničko delo nastaje po uzoru na reprodukovano sredstvo masovne prozvodnje.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti ( iz predgovora kataloga)

2014-10-23 Izložba Selme Đulizarević Karanović - Nevidljiva

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 23. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Selme Đulizarević Karanović

Nevidljiva

23 oktobar – 10. novembar 2014

Kompleksna umetnička produkcija Selme Đulizarević (1967) čini je jednom od najautentičnijih predstavnika ženskog pisma u savremenoj srpskoj umetničkoj produkciji poslednjih godina. Opus umetnice zasnovan je na kreiranju specifično ženskih odevnih predmeta, modnih aksesoara i rekvizita koji postaju predmet i metafora preispitivanja statusa žene u savremenom socio-političkom okruženju. U novom ciklusu autorka eksploatiše formu korseta kao metaforu sputanosti, podređenosti i ,,ukalupljivanja“ žene u obrasce koje nameću društvene norme opšteprihvaćenog izgleda i ponašanja. U kontekstu pitanja rodnog identita autorka svojim radovima referira na status žene u svim segmentima rada i života i poziva na poštovanje temeljnih principa humanizma i političke ravnopravnosti. Umetnički predmeti koji čine postavku podvlače jasne istorijske analogije sa različitim umetničkim i modnim tokovima i ujedno propagiraju demokratizaciju i popularizaciju likovnih umetnosti i njihovo bliže povezivanje sa zanatima.

(…)

Slikarska evolucija Selme Đulizarević, započinje u tematskom polju portreta. Ali u toj drevnoj oblasti, koju izuzetno poznaje, nju više od prenošenja vizuelnih podataka zanima relacija slikara i portretisanih osoba. Zato su ciklusi njenih ranih portreta bili posvećeni parovima ili porodicama iz najbližeg intimnog okruženja. Druga važna dimenzija u slikarstvu Selme Đulizarević od samih početaka jeste dekor – slikarka portretisane ličnosti smešta u pažljivo promišljene ambijente i kostimira ih tako da okruženjem i odećom podvlači karakter prikazanih osoba. U ciklusima koji su usledili Selma Đulizarević odlazi i korak dalje: kao podlogu za svoje radove koristi odevne predmete i aksesoare čime svoje polje delovanja proširuje na instalacije, kreirajući jedan sveopšti ambijent skoro scenografskog karaktera. Skoro da je nemoguće izbeći utisak da je tu došlo do izvesne inverzije – najednom se sve ono što je činilo ustalasanu i bujnu „okolinu“ njenih portreta slilo u samo jezgro rada i našlo na obući, odeći i raznovrsnim modnim objektima. Selmine „slike za odevanje“ imaju otud izrazito ugušćenje i dekorativnost.

Mileta Prodanović, vizuelni umetnik (iz predgovora kataloga)

2014-10-02 Izložba Iz kolekcije Marjanović

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 2. oktobra u 19 časova otvara se izložba

Iz kolekcije Marjanović

(sedamdesete i osamdesete)

2 – 20. oktobar 2014.

Prema autorskoj koncepciji Zdravka Vučinića, istoričara umetnosti, Prodajna galerija Beograd ove sezone predstavlja jedan segment bogate zbirke dela domaćih autora u vlasništvu Nikole Marjanovića. Uži hronološki okvir predstavljenih radova (sedamdesete i osamdesete godine XX veka) obuhvatio je neke od amblematskih radova umetnika koji već pripadaju istorijskim tokovima savremene srpske umetnosti. Postavku čini izbor iz kolekcije Marjanović – slike afirmisanih umetnika starije i srednje generacije čiji izrazito disparatni opusi demonstriraju snažne autorske pojave – Aleksandar Cvetković, Ratko Lalić, Slobodan Roksandić, Milan Stašević, Tafil Musović, Nikola Džafo i dr.

(…)

Kolekcija Nikole Marjanovića do sada nije izlagana u ovom obliku i obimu, sem izvesnih frgmenata u okviru smotri prigodnog karaktera. Tek sada, na ovom mestu, njen deo, koji profiliše gibanja u datom delu slikatstva, pokazuje se u pravom svetlu, zapravo, prvi put može da se stekne uvid u visok, stručnim umećem, prožet kvalitet odabranih radova.

Ovako sačinjen skup dela nije usputan ni slučajan. Nije reč o običnim, kako – tako, prikupljenim radovima, već probranim i, s krajnjim ukusom, odabranim slikama. Njihov zbir je nastao u skladu vlastite osetljivosti za datu materiju, još više, u pitanju je smišljeno traganje kroz diskurs složenih umetničkih previranja. Zbog odsustva vremenskog otklona, neophodnog za njihovu pouzdaniju procenu, neka dela su mogla da zavedu i odvedu u zavodljive, koliko zamršene prostore pojedinačnih kazivanja u kojima se otežano snaći, uspostaviti prioritete i sprovesti jasnu ideju. Ovo, tim pre, što je reč o novijoj umetnosti, kojoj je Marjanović posvetio pažnju, koju, po pravilu, prate neizbežne teškoće, kao što su brojne nepoznanice i moguće neizvesnosti. Bez obzira na to, Marjanović je ostao pri nameri, da u tom pogledu, oseti svoje doba i „uhvati“ duh vremena. Predanim zalaganjem, on je uspeo da prepozna vodeću maticu, u njoj glavne stvaralačke individualnosti i, koliko je moguće, dela koja su obeležila sudbinu novije srpske umetnosti.

Zdravko Vučinić, istoričar umetnosi (iz predgovora kataloga)

2014-09-29 Izložba Miodraga Mlađovića - Crteži i objekti od metala

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 11. septembra u 19 časova otvara se izložba

 

Miodraga Mlađovića

 

Crteži i objekti od metala

 

11 – 29. septembar 2014.

 

Miodrag Mlađović (1960) svojim skulpturama i slikama gradi opus koji se revidira iz konteksta istorijskih primera apstrakcije i slikarstva materije. Autor svoje radove definiše kao ,,crteže od gvožđa“ čime podvači linearno-apstraktni karakter prostorno eksponiranih objekata. Varenjem metalnih delova i njihovim složenim umrežavanjem proizvode se različiti optički i taktilni efekti u prostoru, a ritmovi svetlosti i senke koji se reflektuju na belu pozadinu zida postaju integralni deo ambijentalne postavke. Ekspresivna gestualnost žičanih prepleta utkana u geometrizovane okvire – rešetke radova na zidovima, prisutna je i u objektima-skulpturama slobodno postavljenim u prostoru galerije.

 

(…)

 

Instalacije-objekti Mlađovića suočavaju nas sa rešavanjem ikonografskih problema u istom intezitetu na koji smo navikli u njegovom grafičkom opusu. Razlog za to je što većina instalacija proizilazi iz grafika. Autor svoje radove naziva prostornim crtežima za koje kaže: ,,Crteži od gvožđa prelaze u konstrukciju linearno-apstraktnog oblika. Svetlost prodire kroz umrežene metalne delove i gradi nove ritmove svetlosti i senke na beloj pozadini zida galerije“. On tehnikom zavarivanja konstruiše svoje realne oblike, težeći ka apstraktnom prikazu dobijenom linijom kao osnovnim sredstvom istraživanja. U linearnom rešavanju gesta koristi odnos gustih sklopova i cele plastične strukture, između čula i duha. U radovima se naslućuju i prepoznaju kombinacije raznih vizuelnih opservacija u igri asocijacija. Otpadnim materijalom, veštim komponovanjem umetnik je oformio svoj novi univerzum. Žice različitih debljina preuzimaju funkciju linije, čineći čudnovatu arabesku. Da bi pojačao doživljaj ubacuje komade gvožđa ili nekih drugih materijala. Nemarno složena kupa gvožđa, poput dišanovski odbačenih predmeta u službi umetnosti, najčešća je asocijacija koji proizvode Mlađovićevi objekti.

 

Dragan Momirov, grafičar i profesor FLU u Beogradu (iz predgovora kataloga)

2014-09-08 Izložba Aleksandra Kelića - Promocija

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 21 . avgusta u 19 časova otvara se izložba

Aleksandra Kelića

Promocija

21. avgust – 8. septembar 2104.

Izložbu Aleksandra Kelića (1964) pod nazivom Promocija čini tridesetak kolor fotografija, video rad i originalni crtež „Melita“ slikarke Anđele Mujčić nastao prema fotografiji iz autorkine lične arhive. Zamisao ove postavke zasnovana je na činjenici da je pomenuti crtež Anđele Mujčić bio u ponudi upravo u Prodajnoj galeriji „Beograd“, da bi posle izvesnog vremena i komunikacije sa mogućim kupcima, pomenuti crtež kupio autor potonje izložbe. U koncipiranju projekta nametnula se ideja da se crtež promoviše preko celog lanca – umetnika, kustosa, istoričara umetnosti, ljubitelja umetnosti i ,,običnih građana“, a da se zatim, u završnom ciklusu i novom izložbom isti (crtež) plasira kao nova prodajna ponuda po daleko većoj ceni od koje je prvobitno bio kupljen. Na taj način Kelić pokušava da aktualizuje položaj umetnika u sadašnjem trenutku. Kroz medij analogne fotografije u boji i zajedno sa potretima aktera u promociji – novoinicirani autor nastoji da crtež vrati u izvorni medij fotografije. Željeni rezultat tako postaje moguća polemika između medija crtež-fotografija, autora Mujčić-Kelić, kao i ona javne sfere – umetnici i konzumenti umetnosti.

(…)

Izložba fotografija “PROMOCIJA” Aleksandra Kelića u Prodajnoj galeriji “Beograd” počinje intimnom, crno-belom fotografijom iz detinjstva mlade slikarke. Autor te fotografije je nepoznat (verovatno blizak član porodice). Na njoj, dve devojčice radoznalo gledaju u objektiv foto-aparata dok, u mizanscenu, naslućujemo obrise dvorišta. Na osnovu ove fotografije umetnica pravi sliku sa kojom se fotograf Aleksandar Kelić susreće u galeriji i tako otpočinje svoju foto priču.

Osmotrimo pažljivije, posle uvoda, parove izlozenih fotografija. Svaki prikazani motiv ima svoj antipod sa kojim čini par ili celinu u izloženom nizu. Jednostavne kompozicije dramaturški povezuje pomenuti likovni rad, “ glavni lik” koji je prisutan na svakoj fotografiji. Slika je, najpre, u galerijskom prostoru, sa licima koja su s njom u svakodnevnom, neposrednom kontaktu, dok ne dobije novog vlasnika (A.K). Zatim izlazi napolje i započinje svoj život motiva za priču ili novi rad. Menjaju se vremenske prilike i akteri sa kojima dolazi u dodir i uspostavlja kontakt. Na paru fotografija “braća”, jedna druga crno-bela fotografija (devojčice sa lutkom), prekida ovaj niz, i kao zametak, otvara mogućnost za neku sasvim novu temu. Na dalja putovanja rad mlade slikarke odlazi kao kopija, dajući samo elementarne informacije o sebi. Slika izlazi iz jednog, da bi ušla u novi “ram”…

Dragica Vuković, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-08-19 Izložba Šest litografa iz Tokija - Tačke gledišta

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 31. jula u 19 časova otvara se izložba

 

Tačke gledišta

 

Šest litografa iz Tokija

 

31. jul – 18. avgust 2014.

 

Šest grafičara iz Japana – Kenđi Nagai, Hideki Kondo, Hisaharu Motoda, Kanami Morita, Riuta Endo i Takumi Komori, motivisani uspešnom saradnjom sa kolegama iz Srbije proteklih godina, predstavljaju svoje radove na izložbi u Prodajnoj galeriji ,,Beograd“. Osnovna zamisao je da se predstave mogućnosti litografije, jedne od najpopularnijih tehnika ravne štampe, ali i specifičnosti u tretmanu grafičkog lista u radu svakog od ovih savremenih umetnika ponaosob. Osim akcenta na razmeni iskustava u oblasti tehničkog usavrašavnja grafičkih tehnika, izložba ima i značajan edukativni karakter s obzirom da će studentima, likovnim umetnicima i drugoj zainteresovanoj publici biti omogućen uvid u tekuću japansku umetničku produkciju u domenu litografije. Svojim najnovijim radovima umetnici iz Tokija demonstriraju niz inovativnih rešenja, ali i tematsku raznovrsnost – od manje ili više stilizovanog floralnog ornamenta i antropomorfnih otisaka, preko gotovo fotografski realističnih prizora devastirane prirode i gradskih ambijenata, sve do simboličkih, formalno redukcionističkih predstava vremena i memorije.

 

Izložbu će otvoriti prof. dr Kajoko Jamasaki, sa Filološkog fakulteta u Beogradu, pesnikinja i prevodilac. Izložbi će prisustvovati g. Juićiro Omori, ataše za kulturu Japanske ambasade u Republici Srbiji.

 

(…)

 

Prošlo je više od deset godina kada sam prvi put bila svedok podrške koju Srbija daje svojim umetnicima. Mislim da samo nekoliko zemalja u svetu pokazuju takvu privrženost i poštovanje prema umetnosti grafike.

 

Kanami Morita, grafičarka iz Tokija (iz predgovora kataloga)

 

(…)

 

U oblasti umetničke grafike Japan tradicionalno zauzima vodeću ulogu u svetu, kako likovno poetskim vizijama, tako i tehničko-tehnološkim rešenjima ove zahtevne umetnosti.

 

Još od popularnih ukijo drvoreza, koji su svojom savršenom izradom, precizno izrezanim matricama i višebojnim prolazima pastelnih boja od pigmenta i pirinčanog mleka, proneli slavu japanskog drvoreza širom sveta i izvršili ogroman uticaj u umetnosti od impresionizma na dalje, pa kroz različite grafičke discipline 20. veka kao što su izvanredni dometi grafika izvedenih u tehnikama sitoštampe, litografije itd, japanski umetnici u polju grafike postižu izuzetne rezulate, i kao takvi izazivaju divljenje i poštovanje u svetu umetnosti.

 

Biljana Vuković, prof. grafike na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (iz predgovora kataloga)

2014-07-22 REZULTATI KONKURSA ZA IZLAGANJE U 2015.g.

Umetnici i izložbe uključeni u izlagački program za 2015.

Moma Marković – Pejzaž i sublimacija; DIM TIM; Vera Stanarčević; Ivan Gračner; Milan Stašević; Vana Urošević i Zoran Todović; Mesec crteža – Muzej savreme umetnosti u Beogradu; Miron Mutaović; Heder Hjuston; Milenko Koković; Muzej detinjstva – Vladimir Perić Talent; Mate Zlamalik – retrospektiva; Rajko Popivoda; Miloš Bajić – Kako se otvarao put crtežu; Dragana Stanaćev Puača

REZERVE: Ivona Pleskonja; Arion Aslani

2014-07-09 Izlozba Dragana Cohe - O snovima jednog grada

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD

U četvrtak 10 . jula u 19 časova otvara se izložba

Dragana Cohe

O snovima jednog grada

10 – 28 . jul 2014.

Umetnik reputacije vrsnog grafičara, Dragan Coha (1955) predstavlja se izložbom koja se sastoji od litografija iz ciklusa O snovima jednog grada nastalih tokom perioda istraživanja odnosa tradicionalnih grafičkih tehnika i intervencija u crtežu lazurima i kredom. Osnovni motiv ovih radova je poetizovana predstava Beograda – fragmenti arhitektonskog i spomeničkog nasleđa koji su odolevali i opstajali nepromenjeni uprkos razornom dejstvu vremena animirani prisustvom savremenih gradskih prostora.

(…)

Grad Beograd je stožerna tema u najnovijem litografskom ciklusu Dragana Cohe, velikog meštra ove kategorije umetničke grafike. Istina, niti se Beograd, niti njegovi najznačajniji, najpoznatiji markeri urbanističkog i arhitektonskog nasleđa, ne pojavljuju prvi put na poetično zaigranim kompozicijama ovog umetnika grafike. Ali, baš njegov prepoznatljivi likovni jezik otvara prostor za upitnu temu oko litografske tehnike, kojom se Coha, na svoj superiorni način, najviše i služi. Kontroverza vezana za litografiju – jedan od najsloženijih procesa za izvođenje, jer traži znaje, usredsređenost i pedantnost, a pruža optimalnu mogućnost slikarskom načinu razmišljanja i slobodi poteza – uspešno se razrešava u svakom listu Cohinih grafika. Umetnik lakim, impresionističkim crtežom gradi relativno čvrstu konstrukciju svake pojedine kompozicije kojoj, naizgled nehajno, udahnjuje život vičnim potezima boje različite gustine darujući joj lakoću i lazurnost. Cohin grad kao i uvek, tako i sada, plovi, lebdi, njiše se u melodioznim ritmovima.

Vesna Todorović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-06-17 Izložba Jelene Đurić - Sanjari

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

 

U četvrtak 19. juna u 19 časova otvara se izložba

 

Jelene Đurić

 

Sanjari

 

19. jun – 7. jul 2014.

 

Slikarstvo Jelene Đurić (1978) nastaje na ukrštanju istorijskih uzora slikarstva materije i njenih egzistencijalističkih pretpostavki, dok autorka istovremeno revidira ovo iskustvo da bi potom rekreirala sasvim jedinstven opus. Njenom izložbom u Prodajnoj galeriji ,,Beograd“ nastavlja se ciklus predstavljanja opusa autora različitih apstraktnih orjentacija koji se bave oživljavanjem ili kontaminacijom mitova o sublimnom u umetnosti, mestima novih estetika ili radikalno novih etika. Kredo ovog slikarstva zasnivao bi se na izmeštanju granica demarkacije slikarstva apstrakcije i figuracije, predstava o slikarstvu kao mestu nesvesnog i impulsivnog gesta u odnosu na njene racionalističke i konstruktivističke premise ili o slikarstvu kao mediju zarobljenom u poretku izolovane fantazmatske čistote u odnosu na svet okružujuće realnosti. Specifični događaj, zadovoljstvo, unutrašnji nemir, koncentracija ili teskoba mogu poslužiti kao inicijalni okidač ove priče o mestu nesvesnog, o prostoru iščezlog tela ili pre prostoru slikarstva u kome, kako autorka kaže „samo trenutno nema mesta za telo i ono što je definisalo privid i spoljašnju manifestaciju…“

 

(…)

 

Tumač-teoretičar I : Jelena Đurić iznosi pred savremenu likovnu javnost zanovljena umetnička dela – koja su za razliku od ranijih znatno intenzivniji u koloritu, dok je bogatstvo moguće asocijacije preuzelo primat nad pojavljivanjem pisanog teksta ili poteza koji podsećaju na slovo. To neminovno proširivanje percepcije tokom rada, dakle prirodnim putem, izobrazilo je niz oblika i energično-titravih formi na slikama Jelene Đurić. Čini mi se da ste nedavno o njenom radu nešto slično i napisali, zar ne?

 

Tumač-teoretičar II : Upravo tako, zajedničko na svim njenim slikama su prikazane apstraktne kompozicije koje sugerišu na unutrašnje porive i strujanja, koji u kovitlacima naznačenog crteža stvaraju energičnu vizuelnu predstavu. U različitim varijacijama, u poljima dinamičnih bojenih ploha mogu se iznaći mnogi emotivni statusi kao i ukupna atmosfera proživljenog. U pretpostavkama koje je Jelena Đurić naslutila i doživela nalazi se težnja za transponovanjem podsvesnog osećanja na velika platna, na mesta gde se sve to ponovo razvije i bolje sagledava. Voringer je takav postupak u okviru apstraktnog razmišljanja i delovanja nazivao – uosećavanje. Oslanjam se uvek na njegov rad Apstrakcija i uosećavanje kada god razmišljam o tome.

 

Danilo Vuksanović, vizuelni umetnik (iz predgovora kataloga)

2014-05-29 U potrazi za svetlom In memoriam Kira Stankovski (1944 -2013)

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD

U četvrtak 29. maja u 19 časova otvara se izložba

U potrazi za svetlom

In memoriam Kira Stankovski (1944 -2013)

29. maj – 16. jun 2014.

Kira Stankovski, koji je preminuo prošle godine, bio je jedan od retkih autentičnih klasičnih slikara pejzažista. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Skoplju. Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim grupnim izložbama u regionu i inostranstvu. Izložbu od petnaestak slikarskih radova iz autorove zaostavštine koji oslikavaju motive Balkanskog juga i njegove rodne Makedonije, galerija posthumno priređuje ne samo kao omaž darovitom umetniku, već i kao dugogodišnjem saradniku i izlagaču Prodajne galerije „Beograd“.

(…)

Osovinu Kirinog dela čini minuciozno oslikavanje predela njegove rodne Makedonije i sela Otošnice. Ova jedinstvena topografija ostaje samo pretekst za jednu od najuzbudljivijih instinktivnih, više nego naučnih, opservacija i razrada prirodnog svetla i svih njegovih raskošnih manifestacija u istoriji novijeg pejzažnog slikarstva. Izmeštanje pogleda u okviru jedinstvene topografije mesta i njenog „slikarskog zemljopisa“ jednovremeno je opisala dugi put ove neumorne potrage za jedinstvenim kvalitetom bojenog svetla i istinske radosti življenja koju ono emanira.

Od dela koja su se godinama nalazila u postavkama ove galerije, do kojih više nismo mogli da dođemo, a koja ostaju paradigmatična za moguću definiciju Kirinog opusa i ličnosti, izdvojila bih sliku „Staro gumno“, nastalu u poslednjim godinama slikarevog života. Ona je možda najbolje odredila opseg ovog pejzaža građenog na iskustvima plenerizma i impresionizma, topografiju sa diskretno nagoveštenim tragovima čovekovog prisustva, dočaralo nam Mileovsko biće slike kao biće zemlje, magiju njenog putenog svetla i jednako ubedljivo izjednačilo ovu antropološku sa kosmološkom vizijom jednog univerzalnog predela.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-05-05 USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD' ZA 2015.

Otvoren je konkurs za izlaganje u 2015.

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD’ ZA 2015.

Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel/faks 011 30 33 923

office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2015.g potrebno je lično ili na galerijsku adresu dostaviti sledeći materijal:

– CD ili portfolio sa radovima (koje biste izlagali)

– Objašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani),

– Ažuriranu biografiju sa kontakt adresom i telefonima.

Prijave poslate elektronskom poštom neće biti uzete u razmatranje!

Konkurs je otvoren od 5. do 31. maja 2014. g

Umetnički savet će o pristiglim radovima odlučivati do početka jula 2014. g

2014-04-17 Izložba Dragoslava Krnajskog Molo

U četvrtak 17. aprila u 19 časova otvara se izložba Dragoslava Krnajskog Molo

17. april – 5. maj 2014.

Rodonačelnik umetnosti instalacije kod nas, inaugurator novog tipa skulpture-objekta brižljivo integrisanog u odabrane urbane kontekste, umetnik čija ubedljiva plastička rešenja nisu manje ubedljive kritike institucionalne ili diskurzivne prakse iz kojih su nastala – Dragoslav Krnajski (1953) sigurno je jedan od naših najuticajnijih stvaralaca danas. Minimalistička fotografska instalacija pod nazivom „Molo“ predstavljena u Prodajnoj galeriji ,,Beograd”, još jednom deo je autorovog analitičkog pristupa temi konverzije statusa umetničkog objekta u samo jedan predmet u poretku drugih i obrnuto: umetničkog objekta kao vektora u emancipaciji sveta okružujuće predmetne realnosti. Printovi predstavljaju izbor digitalnih fragmenata fotografskog beleženja istog motiva – Mola ili pristaništa kroz više seansi tokom protekle tri godine…

(…)

Za razumevanje opusa Dragoslava Krnajskog, pored nauka konstruktivizma i neoplastičke geometrijske umetnosti, od izuzetne je važnosti anticipacija iskustava posleratne minimalističke umetnosti – analiza statusa redukcionističkog geometrijskog tela, njegove izolovane transparentnosti, repetitivnosti ili sugestivne statuarnosti u prostoru. Novostovreni minimalistički objekti Krnajskog, međutim, nikada ne postaju pretpostavka za neku striktnu tautološku ili ideološku primenu i razradu celokupnog dela. Oni su uvek specifični prostorno-volumetrijski vektori, optičko-taktilni ili metaforički operatori koji u odnosu na re-kreirani prostorni kontekst učestvuju u emancipaciji senzualne, kognitivne ili intelektualne percepcije posmatrača.

Iako stoji po strani od ove emancipacije neposredno arbitriranog tela objekta i tela posmatrača, fotografska instalacija MOLO (2014) nije lišena nove dimenzije uvida u liniju introspektivne medijacije različitih tela u prostoru. Zidnu instalaciju MOLO čini devet odabranih fotografskih printova velikih dimenzija (100x150cm). Zapis je formiran tako što su evidentirane promene – u metrikama plime i oseke – brže od intervala samog fotografskog zapisa, koje, onda, i deluje kao naizgled produžena ekspozicija i jedva percepirana prirodna pojava.

Predstave stabilnog volumena zidane betonske konstrukcije i njenog akvatičnog sadržioca multiplikacijom identičnog kadra, organizuju se u privremene mandate sopstvenih optičkih i taktilnih reljefa. Fotografsko re-kadriranje do kraja je i konsekventno destabilizovalo vizuelnu očiglednost i stabilnu tektoniku geometrijskog objekta u pravcu specifične teatarske predstave i njenog začudnog antropomorfizma. Parafrazu autoreferencijalnosti moćnog minimalističkog i prostorno izolovanog objekta Krnajski je u ovom radu zamenio interiorizovanim konceptom geometrijskog tela i njegove autonomije. Otvorene zone interference iniciranog posmatrača u realnom prostoru, zamenila je linija zaustavljenog pogleda na vreme intime i odmotavanje slika intra-subjektivnog iskustva geometrije i njene statuarnosti. Sučeljavanje potentnih planova i usmeravajuće energije moćnog prostornog tela – minimalističkog objekta, pledira na autorefleksivnost i unutrašnje odmeravanje snaga jednog života i stvaralačkog opusa.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-05-05 Izložba Vilima Halberta Svijet (i)za nas?

U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD′

U četvrtak 8. maja u

19 časova otvara se izložba

Vilima Halberta

Svijet (i)za nas?

8 – 26. maj 2014.

Serija izložbi pod jedinstvenim nazivom ,,Svijet za nas “ hrvatskog vajara Vilima Halberta (Vilim Halbarth) prikazanih tokom 2010-2012 g. nastaje na ideji odbrane političkog i radnog identiteta zajednice. Razvijena industrija brodogradnje vekovima je bila ekonomsko i egzistencijalno uporište žitelja i radnika grada Trogira. Trenutna situacija u kojoj se našla ova delatnost, kao važan deo istorije grada iz koga autor potiče, sagledana je u kontekstu socijalnih problema i protivrečnosti sa kojima se suočava zemlja u tranziciji. Jezgro ambijentalne instalacije pod nazivom Svijet (i)za nas čine četiri grupe skulptura – od svedenih formi koje najavljuju potentnost brodske industrije i njene istorije, kao što su krme i pramci brodova, preko falusoidnih formi, predstava o ovoj neprobojnosti i ideji slobodne plovidbe i kompozicija od odbačenih efemernih metalnih elemenata, čije novoosnovane asocijativne forme re- kreiraju tipografiju glagoljice – sve do skulptura malog formata, figura apstrahujućih formi koje evociraju zanatsku veštinu i znanje investirano u njihovu izradu.

(…)

U okolnostima privatizacije nekada društvene svojine, zanatske veštine negovane i unapređivane iz generacije u generaciju, sa stanovišta novih zahteva prestaju da budu poželjne, dok se tradicionalna proizvodnja postepeno gasi. U duhu osećanja pripadnosti i solidarnosti bila je autorova odluka da u okruženju trogirskog brodogradilišta, u direktnom susretu i komunikaciji sa brodograditeljima koncipira i izvodi svoje radove, i time de facto proces nastanka umetničkih radova izjednači sa proizvodnjom radnika u postrojenjima. Iz neposrednog kontakta sa radnicima, njihovim načinom života i rada sa materijalima, Halbertov projekat razvija se kao umetnički govor o neophodnosti očuvanja kako kulturne istorije i tradicionalnih zanatskih delatnosti, tako i dostojanstva svakodnevnice, konačno i vizije o budućnosti grada….

Iako predstavljajaju otvorenu kritiku trenutnih socijalnih i političkih okolnosti, problemi o kojima umetnik govori, u suštini su univerzalni u svakom vremenu i prevazilaze geografske i geopolitičke odrednice. Ideja zajedničkog delovanja, proizvodnje i opstanka u budućnosti ovde je suprotstavljena pojedinačnim i kratkoročnim interesima vladajućih struktura. Radovi iz ciklusa ,,Svijet (i) za nas?“ upravo se razvijaju iz verovanja da je očuvanje osnovnog životnog i radnog dostojanstva svakog čoveka jednako strateški značajno kao i briga o opstanku kulturnog identiteta, istorijskog nasleđa ili zanatske tradicije.

Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-04-14 Izložba 7/36

U ponedeljak 14. aprila u 19 časova otvara se izložba 7/36

14. – 22. april 2014.

Prema autorskoj koncepciji Nataše Brkić na gostujućoj izložbi Galerije SKC Novi Beograd u Prodajnoj galeriji Beograd biće prikazano 36 umetničkih radova nagrađenih na 7. EX-YU konkursu za grafiku koji su deo kolekcije Visoke turističke škole strukovnih studija u Beogradu. Tradicionalno, svake godine u drugom sastavu, žiri sačinjen od eminentnih istoričara umetnosti i umetnika vrši selekciju prispelih radova i dodeljuje nagrade u više kategorija. Ova manifestacija je od samog nastanka imala za cilj da promoviše i afirmiše savremenu grafičku produkciju na ovim prostorima, ali i omoguci jednaku valorizaciju radova afirmisanih umetnika, kao i onih čije vreme tek dolazi.

(…)

Od početka zamišljena da pod krovom Visoke turističke škole strukovnih studija, kao pokrovitelja, a sada i vlasnika zbirke grafičkih radova, okuplja umetnike bivših jugoslovenskih republika, ne praveći, pritom, razliku između diplomiranih umetnika i studenata grafike, što svakako predstavlja neku vrstu kurioziteta i meru specifičnosti – smotra je, u pravom smislu reči, praznik grafike. Praznik, koji nas uvodi u očitavanje značajnog raznovrsja individualnih ostvarenja, u znakovlje različitosti škola, kultura, okruženja – geografskog i društvenog. A to raznovrsje se, prirodno, odrazilo i na ovu specijalnu zbirku radova, na izbor najboljih među odabranima. Tome posebno doprinosi običaj, da se za svaki konkurs imenuje drugi sastav žirija za selekciju prispelih radova i izbor za nagrade. Žiri uvek čine uvaženi stručnjaci za grafičku umetnost među likovnim kritičarima i umetnicima Srbije i drugih republika. Nakon uvida u radove i nagrađene sa svih sedam izložbi, može se reći da je to podjednako bila i smotra stručnjačkih stavova i kriterijuma, koji su nepobitno jačali autoritet smotre kao događaja i kao zamisli.

I odista, svedoci smo da se značaj smotre iz godine u godinu korenio i u svesti javnosti i među umetnicima grafike, te je i odziv postajao sve bogatiji. Verujemo da je to uticalo i na pojačavanje odgovornosti žirija pri izdvajanju radova za izlaganje, a još više pri nagrađivanju onih najboljih. Da načini selekciju selekcije.

Vesna Todorović, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-04-16 USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD' ZA 2015.

USLOVI KONKURSA ZA IZLAGANJE U PRODAJNOJ GALERIJI ,BEOGRAD’ ZA 2015.

Kosančićev venac 19, Beograd, Srbija

Tel/faks 011 30 33 923

office@galerijabeograd.org

www.galerijabeograd.org

Za učešće na konkursu za izlagački program galerije u 2015.g potrebno je lično ili na galerijsku adresu dostaviti sledeći materijal:

– CD ili portfolio sa radovima (koje biste izlagali)

– Objašnjenje koncepta izložbe (na jednoj A4 strani),

– Ažuriranu biografiju sa kontakt adresom i telefonima.

Prijave poslate elektronskom poštom neće biti uzete u razmatranje!

Konkurs je otvoren od 5. do 31. maja 2014. g

Umetnički savet će o pristiglim radovima odlučivati do početka jula 2014. g

2014-03-27 Izložba Milenka Žarkovića Linija horizonta

U četvrtak 27. marta u 19 časova otvara se izložba Milenka Žarkovića Linija horizonta

27. mart – 14. april 2014.

U svom višedecenijskom slikarskom opusu koji se kreće od poetskog realizma do lirske apstrakcije, Milenko Žarković (1940) dosledno razrađuje ideju o slici kao autonomnom organizmu, samodovoljnom svetu koji nastaje u procesu eliminacije svega pojedinačnog kao ,,beznačajnog i sporednog”. Na asocijativnim pejzažima motivi peščane obale i morske pučine koji su poslužili kao polazište, postepeno iščezavaju u smenjivanju horizontalnih planova komponovanih svedenim kolorističkim i valerskim odnosima.

Milenko Žarković (1940) diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, a istovremeno i diplomirao na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Osim kontinuiranog rada u oblasti slikarstva i grafike, objavio je i niz eseja o umetnosti i likovnih kritika u stručnim časopisima. Imao je jedanaest samostalnih izložbi, a njegovi radovi nalaze se u kolekcijama muzeja u Beogradu, Cetinju, Oslu kao i privatnim zbirkama.

(…)
Žarković pokazuje krajnju osetljivost u načinu slikanja, pogotovo u sledu tonske, gotovo beskrajne gradacije. Kako se takvim razlaganjem i raslojavanjem pigmenta optika slike ne bi rasplinula, on koristi jedva primetnu, tek nagoveštenu šemu crteža čija konstrukcija kroti razuđene površine, razdvaja i spaja ujednačena polja svedena na skladna, krajnje diskretna ritmička gibanja u kojima ništa nije istaknuto, niti u njima ima odveć naglašenih iskoraka. Slika je natopljena spektrom pastelnih, prozračnih, napokon, suptilno nanetih supstanci koje ne trpe nagle razdeline.

Motivi su oslobođeni oštrih kontura; u njima je sve lepršavo i meko. Sve je uspostavljeno providnim slojevima pigmenata koji stvaraju atmosferu utišanih, svetlom obasjanih tragova, potvrđenih ustrojstvom sublimiranih, složenom gradacijom uspostavljenih efekata. Cela slika je sazdana umirenim bojenim kazivanjem, ponekad prelaznim valerima uz obilato korišćenje neutralnih tonova. Nalik impresionistima, Žarković hvata, iseca i fiksira zaustavljeni trenutak, trenutak iskonskog doživljaja svetlošću okupanog primorskog podneblja iz koga potiče vitalitet njegovog tvorenja.

Zdravko Vučinić, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)

2014-02-13 Izložba Slobodana Radojkovića Otisci sećanja

U četvrtak 13. februara u 19 časova otvara se izložba Slobodana Radojkovića Otisci sećanja

13. februar – 3. mart 2014

Novi ciklus drvoreza u boji Slobodana Radojkovića (1967) govori o malim, ličnim i svakodnevnim stvarima i ritualima, a kao centralni motiv pojavljuje se lula koja za autora osim tradicionalne simbolike muževnosti, postaje memorabilija na vreme provedeno sa ocem. Poslednje dve godine umetnik svoj opus vezuje za termin pettinatura – što na italijanskom doslovno znači češljanje. Češalj, predmet jednostavne forme, a značajne upotrebne vrednosti, pojavljuje se kao kontrapunkt luli, kao nezaobilazni instrumentarij svake žene. Osim toga pojam pettinattura/češljanje upućuje i na stalno preispitivanje – ,,pročešljavanje“ i nužnost samokritičkog stava u umetničkom, ali i životnom delovanju.

(…)

Komplementarne su i emotivnosz priče i snaga izvedbe, zanimljiv je spoj snažnog rada u materijalu, a opet osetljivog, čistog i bogatog rezultata. Gradnja po slojevima odaje utisak snažne, komleksne strukture, žive boje i svetlosnog ritmovanja, dok poneki monohromni rad pleni direktnim i jednostavnim izvođenjem preciznog reza i teksture.

Dodatno objašnjenje su natpisi koji se često pojavljuju i među njima, najčešća reč je pettinatura koja označava radnju češljanja ženske kose. I ovu karakteristiku Radojković, na svoj način delikatno i sugestivno postavlja. Dobrim uklapanjem pozadinskih površina i predmeta, i likovno obrađenih reči, jasno pokazuje svu svoju likovnu osetljivost, ali i vladanje osećanjima kroz potpunu usmerenost ka obradi i ručnoj štampi drvoreza. Primećuje se privrženost autora tehnici visoke štampe, i kao da je u plemenitoj strukturi drveta našao pravu meru i mogućnost da iskaže svoja pitanja i sećanja, kroz likovnost. Ove predstave ostaju kao materijalna činjenica i time ih Slobodan Radojković čuva i za sebe, i za nas koji gledamo njegova sećanja koja zauvek ostaju u grafičkom otisku i mirisu boje na plemenitom papiru.

Branko Raković, vizuelni umetnik (iz predgovora kataloga)